Hisarja (bug. Хисаря) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Hisarja u okviru Plovdivske oblasti.

Hisarja
bug. Хисаря

Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPlovdivska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 7.660 (2.010 )
 — gustina85 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 30′ S; 24° 42′ I / 42.5° S; 24.7° I / 42.5; 24.7
Aps. visina370 m
Površina90,12 km2
Hisarja na karti Bugarske
Hisarja
Hisarja
Hisarja na karti Bugarske
Veb-sajt
www.hisar.bg

Hisarja je poznata po vrednim starorimskim iskopinama, koje spadaju u najznačajnije u Bugarskoj.

Geografija uredi

Položaj: Hisarja se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 170 km istočno, a od oblasnog središta, Plovdiva grad je udaljen 40 km severno.

Reljef: Oblast Hisarje se nalazi u severnom delu Trakije, u oblasti Srednje gore. Grad se smestio u brdskom području, na približno 370 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Hisarji je kontinentalna.

Vode: Hisarja se u oblasti sa više manjih vodotoka, koji su sve pritoke reke Marice.

Istorija uredi

Oblast Hisarje je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. U doba starog Rima ovde se razvio značajan grad Dioklecijanopolis. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Hisarje je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo uredi

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Hisarja je imala oko 7.700 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Partnerski gradovi uredi

Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi