Histeroskopija, uteroskopija, metroskopija i interventna histeroskopija su endoskopske metode u ginekologiji kojima se vrši ispitivanja unutrašnjosti cervikalnog kanala, grlića materice, maternične šupljine i otvora tuba. Pored mogućnosti unutrašnjeg pregleda organa, ove metode pruža mogućnost uzimanja uzoraka tkiva za biopsiju, uklanjanja endometrijalnih i cervikalnih polipa, resekcije septuma i priraslica, uklanjanja submukoznih i nascentnih mioma itd.[1]

Histeroskopija
Klasifikacija i spoljašnji resursi
MKB-9-CM68.12
MeSHD015907

Histeroskopija je minimalno invazivna metoda i uglavnom bezbolna a izvodi se u lokalnoj anesteziji, ili u opštoj/lokalnoj ako se radi o interventna histeroskopija. Svi obavljeni pregledi i intervencije se u histeroskopu ugrađenom specijalnom kameom snimaju i registruju u kompjuterskoj jedinici aparata, tako da je rezultat histeroskopije dostupan na kompakt disku za naknadne konsultativne preglede od strane lekara (ginekolog, patologa, sudkog veštaka itd)

Istorijat

uredi
 
Histeroskop iz 1898. godine

Naziv metode potiče iz grčkog jezika, i nastala je od reči ύστέραmaterica i σκοπέω - gledam. Ona je najstarija endoskopska metoda u ginekologiji, koju su prvi počeli da brimenjiju Vavilonci.

Uprkos davnim počecima, histeroskopija se i u savremenoj kliničkoj praksi svakodnevno primenjuje tek poslednje dve decenije 21. veka, zahvaljujući velikom tehnološkom napretku medicinskih instrumenata.

 
Izvodi se u lokalnoj, regionalnnoj ili opštom anesteziji uglavnom u bolničkim uslovima

Indikacije, kontraindikacije, komplikacije

uredi
Indikacije

Kao interventna metoda histeroskopija je suverena u biopsiji, uklanjanju spirale, tumorskih procesa, polipa i slično, a ko dijagnostička metoda za evaluaciju:

  • Obilnog krvarenja iz materice.
  • Polipa endometrijuma i grlića materice
  • Anomalija materice
  • Infertiliteta, ili neplodnost koja se definiše kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće u toku godinu dana normalnih seksualnih odnosa.
  • Submukoznih i nescentnih mioma
  • Sinehija (priraslica unutar materice - Asermanov sindrom)
  • Proksimalne opstrukcije jajovoda
  • Malignih oboljenja sluzokože, kanala i grlića materice
Kontraindikacije

Kontraindikacije za histeroskopiju su malobrojne i uglavnom se svode na postojanje trudnoće i aktivnih infekcija genitalnog trakta (npr kolpitisa, adneksitisa, parametritisa itd).

Komplikacije

Neželjeni efekti i komplikacije su opisane u malom broju slučajeva i relativno su jednostavne za lečenje. Najčešća komplikacije u toku ili nakon histerektomije su:

  • Materične kontrakcije (koje pacijentica registruje kao bol u donjem delu stomaka).
  • Hipotermija,
  • Hiperhidracijski sindrom,
  • Krvarenja,
  • Diseminacija infekcije.

Princip rada

uredi
 

Intervencija je minimalno invazivna, uz upotrebu za tu namenu specijalno konstruisanog histeroskopa. Ne mora da se izvodi u opštoj anesteziji (izuzev u pojedinim slučajevima kod interventne histeroskopije).

Priprema pacijentkinje za histeroskopiju podrazumeva brijanje i apstinenciju od jela i pića u trajanju od najmanje 5 sati ako se intervencija izvodi u opštoj anesteziji. Pre pregleda obavezno treba urediti pregled vaginalnog i cervikalnog brisa.

Optimalno vreme za izvođenje histeroskopije je prvi dan nakon prestanka menstrualnog krvarenja. U zavisnost od indikacija za historoskopiju, intervencija se može izvršiti i uz hormonalnu pripremu.

Pacijentkinja se prvo postavlja na ginekološki sto u položaj kao za litotomiju. Posle aplikovanje porcioadaptera (nekada je potrebno uraditi i dilataciju cervikalnog kanala) uvlači se histeroskop, a potom vrši insuflacija (uduvavanje) gasa pod pritiskom, koji širi materičnu šupljinu, ili uz instilaciju tečnosti, najčešće dekstrana.

Vrste histeroskopije

uredi
 
Dijagnostička histeroskopija

Histeroskopija može biti dijagnostička ili interventna-terapijska.

Dijagnostička histeroskopija

uredi

Ova vrsta pregleda traje nekoliko minuta i radi se ambulantno, u kratkotrajnoj anesteziji. Ima za cilj:[2]

  • Ispitivanje uzroka neplodnosti, zbog ponavljanja spontanih pobačaja,
  • Otkrivanja uzroka pravilnih i obilnih menstrualnih krvarenja u perimenopauzi i postmenopauzi
  • Kontrolu sluzokože materice kod žena koje uzimaju lek zbog karcinoma dojke.
  • Uzorkovanje tkiva sluzokože materice kako bi se sprovela histopatološka analiza.

Interventna (terapeutska) histeroskopija

uredi
 
Ablacioni histeroskopski roler

Ova terapeutska metoda izvodi se kako bi se operativno lečio poremećaj ili bolest unutar šupljine materice. Obično se radi u opštoj anesteziji, ali može i u kratkotrajnoj lokalnoj, zavisno od dužine trajanja planiranog zahvata. Naime posle vizuelnim pregledom obavljene inspekcije cervikalnog kanala, šupljine materice, uterinih ušća jajovoda, moguće je instrumentima specijalno adaptiranim, za ovu vrstu intervencije,[3] izvršiti i intervencije u koje spadaju:[4]

  • Spaljivanje sluzokože materice
  • Odstranjivanje polipa i mioma koji se nalaze u šupljini materice
  • Uklanjanje pregrade ili priraslica u materici
  • Odstranjivanje spirale koja se ne može ukloniti na uobičajen način.
  • biopsija suspektnih mesta sluzokože,

Histeroskopija - galerija slika

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ Di Spiezio Sardo A, Mazzon I, Bramante S, Bettocchi S, Bifulco G, Guida M, Nappi C (2008). „Hysteroscopic myomectomy: a comprehensive review of surgical techniques”. Hum Reprod Update. 14 (2): 101—19. .
  2. ^ „Dijagnostička histeroskopija”. Humanitas.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-14. 
  3. ^ Papadopoulos NP, Magos A (2007). „First-generation endometrial ablation: roller-ball vs loop vs laser”. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol. 21 (6): 915—29. .
  4. ^ „Operativna (interventna) histeroskopija | Bel Medic”. Acibadem Bel Medic (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-14. 

Spoljašnje veze

uredi
 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).