Hoždénije je žanr srednjovekovne ruske književnosti, forma zapisa sa putovanja, u kojima putnici opisuju svoje utiske iz posete nekim stranim zemljama. Drugi nazivi ovog žanra su «putnik», «bogomoljac», «hodočasnik»...

Na samom početku postojanja ovog žanra, hoždenija su mahom pisali hodočasnici, koji su posetili ta sveta mesta — na primer, u Palestini ili Konstantinopolju. Kasnije, u XV v., žanr gubi svoju religioznu nijansu; delimično, među kasnijim hoždenijima se izdvaja «Hoždenije preko tri mora» Afanasija Nikitina, koji je opisao utiske iz pohoda na istok sa trgovinskim ciljevima.

Hoždenija su jarki odraz ruskog srednjovekovnog pogleda na svet. U njima se sreću politički, karakterni, emocionalni i umetnički interesi i ideje njihovih autora.

Primeri uredi

  • Hoždenije igumana Danila — najstarije delo ovog žanra
  • Hoždenije Antonija Novgorodskog v Carigrad
  • Hoždenije Ignatija Smoljnjanina u Carigrad
  • Hoždenije Avramija Suzdaljskog
  • Hoždenije sveštenoinoka Varsanofija ka svetom gradu Jerusalimu
  • Hoždenije preko tri mora — najpoznatije delo ovog žanra
  • Hoždenije Bogorodice po mukama

Literatura uredi

Publikacije izvora
  • Knjiga hoždenija: Zapisi ruskih putnika XI—XV v. (Antologija), N. I. Prokofьev, Moskva, 1984. Serija: Blaga staroruske književnosti (rus. Сокровища древнерусской литературы).
  • Stara ruska književnost, M. Milidragović, Sarajevo, 1970.
Issledovaniя
  • Staroruska hoždenija XI—XV v., E. L. Konjavska, Moskva, 2000. Serija: Studia philologica.

Izvori uredi