Hrvatska kuhinja

Hrvatska kuhinja je specifična vrsta evropske, jugoistočne (balkanske ili orijentalne) i mediteranske kuhinje. Razlike u izboru hrane su najveće između kopnenih i primorskih delova Hrvatske i njenih jadranskih ostrva.

Kaj su jeli naši stari? Godišnja manifestacija na kojoj se izlažu i degustiraju specijaliteti Hrvatske kuhinje

Na unutrašnju (kontinentalnu) kuhinju uticala je slovenska, mađarska i turska kuhinja. Ovu kuhinju karakteriše raznolikost sastojaka i obilna upotreba začina (crnog bibera, paprike i belog luka).

Na primorsku kuhinju Hrvatske uticali su uglavnom grčka i rimska kuhinja, kasnije i mediteranska kuhinja, posebno italijanska. U primorskoj kuhinji se masovno koristi maslinovo ulje i začinskog bilje (ruzmarin, žalfija, lovorov list, origano, majoran, ljute crvene paprike, cimet, karanfilić, muškatni oraščić, kora limuna ili narandže, beli i crni ili crveni luk.

Podela po regionima

NUTS Hrvatske:

  Severozapadna Hrvatska

  Centralna i istočna (Panonska) Hrvatska

  Jadranska Hrvatska

Hrvatska kuhinja se može podeliti na nekoliko regionalnih kuhinja, unutar kojih takođe postoji podela na lokalne kuhinje, kao što su:

Kuhinje jadranske Hrvatska

• istarska kuhinja,
• dalmatinske kuhinja,
• dubrovačke kuhinja.

Kuhinje centralna i istočna (Panonska) Hrvatska

• lička kuhinja,
• podravska kuhinja,
• slavonske kuhinja.

Kuhinje severozapadna Hrvatska

• međimurske kuhinja,
• zagorske kuhinja,

Sve imaju svoje posebne tradicijonalne karakteristike područja na kome su, nastale, ali su dobro poznate i u drugim okolnim zemljama. i delovima Hrvatske. Tako da se sobzirom na veličinu hrvatske većina jela mogu naći širom zemlje, u lokalnim varijantama.

Sirevi

Razne vrste autohtonih sireva iz Hrvatske na pijaci u Zagrebu

• Sirevi ( područje Like i Gorskog kotara ) - lokalni pašnjaci kravama, kozama i ovcama pružaju slobodu i obilje hrane. Kvalitet njihovog mleka i sira je tada visok. Tvrdi ili mekani sirevi se prave, dimljeni i nepušeni. Metode sazrevanja sira su tradicionalne i prenose se generacijama.
• Paški sir (ostrvo Pag ) - pravi se od mleka ovaca koje slobodno pasu na ostrvu. Ima poseban ukus koji mleku daje bilje koje raste na ostrvu.
• Soski sir (škripavac) i skuta sa područja Korduna i Like
• Sir iz Cetinske krajine Cetinski sir
• Sir sa ostrva Krk Krčki sir
• Sir iz Međimurja Turoš
• Sir iz Podravine Prga
• Sveži sir (jede se sa vrhnjem) iz Zagorja (sir i vrhnje, često su viđeni kao najznačajnija hrvatska tradicionalna hrana)

• Sirevi sa područja Hrvatske”
• 
  Paški sir
• 
  Krasnarski sir (Otočac)
• 
  Kravlja skuta (Otočac)
• 
  Paški sir
• 
  Sir Runolist
• 
  Krčki ovčiji sir
• 
  Turoš
• 
  Škripavac
• 
  Sir sa vrhnjem
• 
  Basa iz petrovačkog kraja
• 
  Prodaja sira na pijaci u Zagrebu
• 
  Sir sa ostrva Paga

Supe i čorbe

Supe ili juhe su sastavni dieo obroka u Hrvatskoj i nijedan nedeljni porodični obrok ili bilo koja posebna prilika neće proći bez nje. Najpopularnije supe su na bazi čorbe, sa dodatkom testenine ili knedli od jaja i griza. Supe su obično lagani kako bi se u stomaku ostavilo prostora za glavno jeluo i poslasticu.

Međutim, popularne su i supe na bazi kreme ili paste, a postoje i brojne lokalne varijacije tradicionalnih supa. U Dalmaciji se obično služi riblja supa sa komadićima ribe, šargarepom i pirinčem.

• Maneštra je klasična hrvatska supa koja se sastoji od kukuruza iz konzerve ili smrznutog, pasulja, krompira, slanine. suvog mesa (suva rebra, kolenica), belog luka, veza peršuna, bibera, soli, aleve paprike i širokih rezanca. Maneštra je autohtono istarsko jelo koje bez obzira na oblik i druge sastojke, uvek sadrži zrna kukuruza . Popularno je širom severnog Jadrana . Služi se kao predjelo ako je glavni sastojak povrće, ali može se poslužiti i kao glavno jelo ako sadrži „jače sastojke“ poput mesa. Festival istarske maneštre održava se svake godine u junu u Gračišću .
• Teleća supa sa dimljenim mesom
• Goveđa čorba sa testeninom ili pastoma
• Supa od pečuraka, posebno sa vrganjima
• Supa od kopra
• Zagorska supa (čorba) sa vrganjima, slaninom, slatkom paprikom može je klasika zagorske kuhinje i obavezni deo jelovnika svih zagorskih baka. Zagorska supa je popularno, izdašno jelo, idealno za hladne jesenje dane. Jaka je i zasitna i bogatog ukusa. Iako se najčešće služi kao supa, može biti i samostalni obrok, ako joj se doda krompir.
• Prežgana supa
• Pileća supa

• Supe i čorbe
• 
  Riblja supa
• 
  Čorbast pasulj
• 
  Zagorska supa
• 

Paste (jela od testa)

Štrukli iz Okrugljača

Testenina je jedan od najpopularnijih prehrambenih proizvoda u hrvatskoj kuhinji, posebno u regiji Dalmacije. Manistra je na primer (testenina sa paradajz sosom) jedan od osnovnaih.

Ostali popularni sosovi uključuju kremasti sos od pečuraka, sos od mlevenog mesa i mnogi drugi.

Sveža testenina (rezanci, krpice) dodaje se u supe i čorbe ili se priprema sa skutom, kupusom, čak i sa orasima ili makom.

Krompirino testo je popularno, ne samo za pravljenje njoki (njoki), već i za pravljenje knedli od šljiva ili sira koje se kuvaju, a zatim brzo prže u prezli i maslacu.

• Žganci - jelo od kukuruznog brašna u slovenačkoj i severnohrvatskoj kuhinji, poznato i kao palenta (palenta, pura) u Istri i Dalmaciji.
• Njoke, često posluženi uz pašticadu ili gulaš
• Fuži, tipična testenina iz Istre
• Makarone na iglama
• Štrukli - pečeno ili kuvano punjeno pecivo iz Zagorja, područje Zagreba.
• Krpice sa zeljem - testenina sa dinstanim kupusom
• Šporki makaruli - tradicionalna testenina sa mesnim sosom sa ukusom cimeta, iz Dubrovnika i okoline
• Palenta - kaša pripremljena od kukuruznog brašna, koja se služi kao prilog začinjenim jelima, ali i kao zaseban obrok, inače vrlo slična kačamaku u Srbiji.

• Jela od testa (paste i pite)
• 
  Mlinci
• 
  Palenat
• 
  Soparnik
• 
  Zagorske štrukle
• 
  Žganci
• 
  Međumurska gibanica

Jela

Tipična jela hrvatske kuhinje su: stonske ostrige, tjestenina s tartufima, takozvani crni rižoto i još mnogo toga.  Neka područja nude specijalitete koje nećete naći nigdje drugdje u Hrvatskoj. Žablje krake služe se u planinskim predelima, u gradu Lokve. Riječni raci su specijalitet u planinskom području iznad Kvarnerskog zaliva. Na području Like služe se medvjeđe šape i medvjeđi pršut. Što se tiče priloga, dodatak jelima od mesa i ribe obično je krompir, šparoge, artičoke, testenine ili različite vrste kupusa.

Jela od mesa

Jagnjetina na ražnju

• Pljeskavica - mesna palačinka pečena na žaru od mlevenog mesa (svinjetina, govedina, ovčetina ili od nekoliko vrsta mesa), luka i začina.
• Ćevapčići - priprema se od mešavine začinjeneog masnijeg mlevenog mesa, nemasne svinjetine i jagnjetine ili ovčetine. Smeša se formira u izdužene šišarke i peče na žaru.
• Žgvacet (istarski specijalitet) - hrana pripremljena od različitih vrsta mesa i živine, u obliku gulaša ili paprikaša. Najčešće se služi sa testeninom.
• Svinjsko pečenje u mleku (istarski specijalitet) - svinjsko pečenje sa ukusom bilja, poput bosiljka ili origana, koje se postepeno krčka u mleku. Služi se sa krompirom, pirinčem ili poklopcem.
• Kotlovina - kotleti pečeni zajedno sa kobasicom, povrćem, bogato začinjeni i podliveni kvalitetnim vinom, pripremljeni u posebnoj posudi direktno na vatri
• Leglo - dalmatinski prilog ribi, mangolf kuvan u slanoj vodi zajedno sa sitno seckanim krompirom, posle kuvanja kaplje se maslinovim uljem i belim lukom po ukusu
• Umak ajvar, slavonska lomača (slavonska vatra) - oštar ekvivalent češke Lece od pržene crvene paprike i patlidžana
• Pečena ćuretina sa mlincima (jelo iz Slavonije ) - ćuretina pečena sa specijalnom testeninom. Ovo jelo priprema se kao božićni obrok u mnogim slavonskim domaćinstvima.
• Krompir sa jagnjetinom pod sačem (područje Like i Gorskog kotara) - peka ili sač je velika keramička okrugla zdela sa poklopcem od gvožđa ili keramike. Ovako napravljena jela imaju poseban originalan ukus sa mirisom gorućeg drveta.
• Pašticada (regija Dalmacija ) - govedina, marinirana u začinima i vinskim sirćetom, zatim dinstana sa crvenim vinom i ostalim sastojcima najmanje tri sata. Služi se uz knedle od krompira, njoke od krompira ili testenineu na igli..
• Sarma - jelo pripremljeno od mešavina mlevenog mesa i pirinča umotanog u list kiselog kupusa

• Jela od mesa, testa i sirevi”
• 
  Blitva
• 
  Pljeskavica
• 
  Ćevapčići
• 
  Kulen
• 
  Kotlovina
• 
  Mlinci
• 
  Pašticada
• 
  Sarma
• 
  Istarska jagnjetina sa krompirom i lukom
• 
  Ajvar

Jela od ribe i morskih plodova

• Kuvana riba na lešo - cela ili rezana riba kuva se u vodi sa maslinovim uljem, vinskim sirćetom, lovorovim listom, celim biberom i celim lukom. Služi se uz kuvani krompir i salatu od povrća.
• Brodet (brudeto, brudet) - riba isečena na komade s prženim lukom zajedno sa zelenim peršunom, lovorovim listom, belim lukom i paradajzom. Služi se sa palentom (kukuruzni kaša), krompira ili belim hlebom.
• Crni rižoto (crni rižot) - rižoto sa komadićima morskih plodova, hrana dobija specifičnu boju zahvaljujući boji koja sadrži mastilo sipe.
• Lignje na žaru - lignje pripremljene na roštilju
• Pržene mlade lignje - hobotnica narezana na kriške umotana u brašno i pržena u maslinovom ulju. Nasoljene su i odmah poslužene sa hlebom i salatom od povrća.
• Salata od lignji - kuvane lignje poslužene sa mladim lukom, prelivene marinadom od maslinovog ulja, vinskog sirćeta, zgnječenog belog luka i začinskog bilja
• Punjene lignje - punjene mešavinom belog luka, peršuna, šunke, prezle, maslinovog ulja, bibera i soli. Punjene lignje se peku u rerni. Služe se uz dinstano povrće ili salatu od povrća.
• Kuvani rak - kuvan u vodi sa vinskim sirćetom 30 do 60 minuta. Tada se meso rakova uklanja, podleva tartar sosom i servira sa hlebom i salatom od povrća.
• Girice sitna riba koja je pre pripreme, samo soljena, umotana u brašno i pržena na maslinovom ulju. Služe se uz hleb i salatu od povrća.
• Mornarski rižoto - pripremljen od pirinča, lignji, školjki i rakova sa lukom, belim lukom, paradajzom, začinima i belim suvim vinom. Sve se prži pa kuva.
• Škrpina, riba od žohare (istarski specijalitet) - pripremljena na način za ford (obilati fiš paprikaš), sa malo belog luka, paradajza, maslinovog ulja i belog vina
• Buzara (istarski specijalitet) - pripremljeno u loncu od mešavine dagnji i povrća, stvara se jelo slično gulašu.

Buzara od mešavine dagnji i povrća

• Riba na gradele (na žaru, Dalmacija) - riba se maže uljem, posipa začinskim biljem i peče na roštilju. Zatim se povrće peče na roštilju - paprika, tikvice, patlidžan.
• Gulaš od šarana (regija Slavonija) - priprema se na isti način kao mesni gulaš i stavlja veliku količinu crvene paprike, često ljute.

• Jela od ribe i morskih plodova”
• 
  Brodet
• 
  Lignje na žaru
• 
  Crni rižoto
• 
  Mornarski rižoto
• 
  Salata od hobotnica
• 
  Jastog

Kobasice i šunka

Narezani šokol

• Kulen (Kulin) - začinjena svinjska kobasica iz Slavonije, od svinjskog mesa, aromatizovana belim lukom i začinjen ljutom mlevenom paprikom
• Češnjovka - začinjena svinjska kobasica harmoničnog turopoljskog ukusa belog luka
• Kobasica - začinjena, vazdušno sušena ili dimljena kobasica (mađarski: kolbasz)
• Salama iz Samobora
• Slavonska švargla
• Sudžuk iz unutrašnjosti Dalmacije
• Istarski i dalmatinski pršut - suvo sušena šunka
• Pančeta iz Dalmacije
• Špek iz kontinentalne Hrvatske
• Kaštradin - dimljeno ovčetino ili kozje meso, kastriranog ovna ili jarca. Naziv je dobio po latinskoj reči castrare (kastrirati).
• Ombolo
• Bura (istarski specijalitet) - sušena svinjetina slična pršutu. Suši se na jakom severozapadnom vetru zvanom bura.

• Suvomesnati proizvodi”
• 
  Domaća kobasica
• 
  Dalmatinski pršut
• 
  Suvo meso
• 
  Šokol za vreme sušenja

Slatkiši

• Orahnjača/Makovnjača - štrudla od dizanog testa punjena mlevenim orasima odnosno makom
• Njoke sa šljivama - knedle od krompira punjene šljivama, prelivene maslacem i posute prezlom.
• Fritule - krofne sa suvim grožđem
• Kroštule - hrskavo testo sa rumom
• Paprenjake - ukrašeni pravougaoni kolačići sa medom, orasima i biberom
• Rožata (dalmatinski puding) - bogati puding napravljen od mleka, jaja i karamelizovanog šećera. Ukrašen je voćem.
• Međimurska gibanica - slatka gibanica od lisnatog testa pravljena sa četiri nadeva: orasi, sir, mak i jabuke.

• Slatkiši”
• 
  Orehnjača
• 
  Fritule
• 
  Krostule
• 
  Rožata
• 
  Međimurska gibanica
• 
  Voćni rolat

Vidi još

• Ishrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, ostrvima i delu zaleđa

• Mediteranska ishrana
• Brački vitalac

Literatura

• Igor Jerković, Josip Mastelić, Snježana Tartaglia: A study of volatile flavour substances in Dalmatian traditional smoked ham: Impact of drycuring and frying, Food Chemistry 104 (2007), str. 1038 – vidi Prilog V
• Šime Džapo: Prilog poznavanju proizvodnje i svojstava dalmatinskog pršuta, Magistarski rad, Zagreb, 1969., str. 48
• Ante Puljić: Istraživanje higijensko-tehnoloških i ekonomskih pokazatelja kooperacijske proizvodnje dalmatinskog („Miljevačkog“) pršuta; Magistarska rasprava, Zagreb, 1986. str. 110 – Prilog V.
• Privreda Dalmacije, 1987., br. 6, str. 52, 54-58;
• PZ Sapina Doca - Popis poljoprivrednih proizvoda, konto 66 za 1957., u Gradski arhiv Šibenik
• (Ante Puljić: Istraživanje higijenskotehnoloških i ekonomskih pokazatelja kooperacijske proizvodnje dalmatinskog („Miljevačkog“) pršuta; Magistarska rasprava, Zagreb, 1986., str. 16
• Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 1938, br. 60, str. 8.
• Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 1940, br. 144, str. 3.
• Varaždinske Novosti, Varaždin, 1940, br. 554, str. 4.; Varaždinske Vijesti, Varaždin, 1952., br. 353, str. 4.
• Varaždinske Vijesti, Varaždin, 1981., br. 1916, str. 14.
• Glas Podravine, Koprivnica, 1971., br. 10, str. 7.
• Vinkovačke novosti, Vinkovci, 1973., br. 3, str. 6.
• Vinkovačke novosti, Vinkovci, 1985., br. 51-52, str 17.
• Šime Džapo: Prilog poznavanju proizvodnje i svojstava dalmatinskog pršuta, Magistarski rad, Zagreb, 1969., str. 47-49;
• Ante Puljić: Istraživanje higijensko-tehnoloških i ekonomskih pokazatelja kooperacijske proizvodnje dalmatinskog („Miljevačkog“) pršuta
• Đ. Roseg, T. Petrak, A.Hraste, K. Botka., K. Babić: Morfološko, fizikalno-kemijska svojstva dalmatinskog pršuta, u Uroš Bego i suradnici: Biodinamika mišića, Zagreb 1987. – vidi Prilog V
• Josip Živković: Higijena i tehnologija mesa – II dio Kakvoća i prerada; Zagreb, 1986., str. 117.
• Fazinić Nevenko, Milat Vinko: Kroatische Weine (Hrvatska vina). . 1994. ISBN 953173061X.  ., illustriert

Spoljašnje veze

Mediji vezani za članak Hrvatska kuhinja na Vikimedijinoj ostavi

• TOP 10 jela koja biste trebali probati na obali i otoku Pagu (jezik: hrvatski)
• Hrvatski recepti na croatia-official.com (jezik: hrvatski)
• Hrvatski recepti na gastronaut.hr (jezik: hrvatski)
• Hhrvatski recepti na gastronomija.hr (jezik: hrvatski)