Humka Budžak

Humka Budžak se nalazi na koti od oko 85 metara, u sklopu platoa koji je nakada pripadao zemljanom utvrđenju Vaškapu, zapravo je njegova istočna "citadela", to jest ono što je ostalo od nje. Humka danas dostiže samo oko 2 m visine, a sigurno je da je njeno uzvišenje bilo nešto više u svojoj originalnoj formi. I ovako, vidik je savršeno dobar, jer se nalazi tačno na obali nekadašnje reke Tise u njenoj krivini ka istoku.

Humka "Budžak"
Naziv humke ili grupe:	Humka Budžak
Kodni naziv:	BAC434
Tip:	Tumul, kurgan
Lokacija (opština):	Horgoš, Kanjiža
Tradicionalni naziv:	mađ. Budzsáki halom
Poreklo naziva:	Prema nazivu lokacije
Istorijski period:	III-I.vek p. n. e.—XIII.vek
Epoha:	Nepoznato
Poreklo (kultura):	Kumani ili avari
Dimenzije (približno):	160×110 m
Visina (približno):	2,5 m
Materijal:	Zemlja
Stanje:	Dobro
Arheološki istraženo:	Ne
Portal:Arheologija Portal:Istorija

Drevnim narodima je blizina vode bila od strateške važnosti: za ribolov, za pojenje stoke, za kupanje konja, za mogućnost povlačenja od jačeg neprijatelja. Iako je izgubila od svog nekadašnjeg sjaja, ova humka i dalje predstavlja najbolju tačku osmatranja okoline.

Stanje i perspektive

Ova humka ne uživa zaštitu države, i nema status arheološkog nalazišta ili spomenika kulture. Do današnjih dana sačuvana je samo dobrim pristupom meštana. Za sada je zbog svog položaja i blizine rezervata prirode "Kamaraš" zaštićena od oranja i uništavanja. U neposrednoj blizini nalazi se arheološko nalazište – avarska nekropola, ali povezanost nije utvrđena.

Panorama humke. U pozadini se vidi Šuma Budžak – sledeća "citadela" zemljane utvrde

Galerija

Odeljak turističke mape Horgoša sa položajem humke U neposrednoj blizini nalazi se arheološko nalazište, Avarsko groblje Okolinu humke karakteriše očuvanost stepske vegetacije Humka gleda na poveću dolinu, stari meandar reke Tise, koji je danas predivan pašnjak Odeljak mape 2. vojnog premera Monarhije (oko 1860), vidi se da je područje oko humke okruženo vodom

Vidi još

• Humka
• Kurgan
• Kultura grobnih humki
• Kurganska hipoteza
• Kumanija
• Humke Horgoša i okoline
• Humke Potisja

Literatura

• Nikola Tasić (1983): Jugoslovensko Podunavlje od indoevropske seobe do prodora Skita - Posebna izdanja Balkanološkog instituta (Srpska akademija nauka i umetnosti) knj. 17.; Matica srpska, Odeljenje društvenih nauka, Novi Sad – Balkanološki institut SANU, Beograd
• Bogdan Brukner, Borislav Jovanović, Nikola Tasić (1974): Praistorija Vojvodine – Monumenta archaeologica Vol. I (knjiga 3 Monografije Instituta); Institut za izučavanje istorije Vojvodine - Savez Arheoloških Društava Jugoslavije. Novi Sad (English summary/text at pages 425-484)