Cadik (hebr. צדיק; pravdenik) naziv je u judaizmu, posebno u hasidskom judaizmu, koji označava blagoslovljenog čoveka. Cadik je bio duhovni vođa hasidskih Jevreja.[1]

Na početku cadik nije imao značanja u verskoj hierarhiji. Cadik je mogao da bude i običan čovek, ali sa dobrim znanjem Tore. Cadiki su bili veoma vešti u verskoj retorici. Cadik u hasidizmu nije podlegao kritikama raje, jer je bio pod pokroviteljstvom Boga. Cadik je bio posrednik između jevrejske raje do Boga. Za razliku od rabina, cadik je narodu govorio proste i razumljive priče kao propovednik. Pomogao je prostoj raji i naselju u kome je živeo, zato su ga voleli za duhovnu vođu — bio je talisman hasidskih Jevreja, koji je branio Jevreje čak i od Božije kazne (Berešit 18:28).[2] Kasnije su cadikama počeli da pripisuju velike psihičke sposobnosti, poseban dar isceljenja i posebnu moć molitve (cadik Bešt).

U kabali cadik predstavlja pretposlednju od deset sefirota (Božije tvorevine).

36 cadika uredi

Po staroj jevrejskoj tradiciji, prema Talmudu, gde piše da Svet podržava 36 cadika (Sangedrin, 976; Suka, 456), koji su ljudi koji rade svetu samo dobro. Pri tome sebe ne raskrivaju kao cadikom i moraju biti tajni. Vidljivi su samo u situacijama kada Jevrejima preti opasnost, nakon čega se opet vrate u anonimost. Jednom od cadika, čija će generacija to zaslužiti, postaće Mesija. Za Bal Šem Tova govore da je poznavao svih 36 cadika, koje je finansijski podržavao. Za Gaona iz Viljnusa govore da je poznavao lamed-vavnika, koji se zvao Lejb i radio u destileriji. Gaon mu je slao pismo da ga prati do Svete zemlje, ali je Lejb pismo bacio u peć, verovatno zato što je znao da Gaon nikada neće doći u Svetu zemlju.[3]

Na hebrejskom broj 36 izlazi iz lamed (30) i vav (6). I danas se izvanrednom čoveku kaže lamed-vavnik.

Reference uredi

Literatura uredi

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi