Crveni trg (rus. Красная площадь) je najpoznatiji moskovski gradski trg. Trg odvaja Moskovski kremlj, nekadašnju carsku, a današnju službenu rezidenciju ruskog predsednika, od stare istorijske trgovačke četvrti Kitaj-gorod. Kako se glavne moskovske ulice upravo odavde šire u svim smerovima, Crveni trg se često smatra središnjim moskovskim trgom i srcem cele Rusije. 1991. godine Crveni trg je uvršten na Uneskov popis Svetske baštine.

Pogled na hram Vasilija Blaženog i Kremlj na Crvenom trgu u Moskvi

Istorija trga uredi

Nekada su se na mestu današnjeg Crvenog trga nalazile drvene građevine koje su srušene 1493. godine na zahtev cara Ivana III. Car je doneo tu odluku zbog učestalih požara koji bi se u trenu proširili i na sve ostale drvene građevine. Novootvoreni prostor postepeno se razvio u glavnu moskovsku pijacu. Kasnije se koristio za razne javne svečanosti i proklamacije, a s vremena na vreme poslužio je i kao mesto krunisanja ruskih careva. Trg se postupno izgrađivao i dobio današnji izgled. Kako nekad, tako i danas služi za razne službene ceremonije ruske vlade.

 
Bogata istorija Crvenog trga prikazana je i na mnogim umetničkim delima, uključujući slike Vasilija Surikova, Konstantina Juona i drugih

Zanimljivo je da ime Crveni trg nije izvedeno prema boji ploča kojim je popločan. Nije izvedeno ni od crvene boje koja asocira na komunizam. Naime, u ruskom jeziku pridev krasnый ima dva značenja. Prvo, glavno značenje je crveni, a drugo arhaično značenje je krasan, lep baš kao i u srpskom jeziku. Pridev krasnaя (u arhaičnom značenju) prvobitno se odnosio na hram Svetog Vasilija Blaženog, a negde u 17. veku naknadno se prenelo i na obližnji trg. Nekoliko starijih ruskih gradova nazvalo je svoje glavne trgove takođe imenom „Krasnaя ploщadь“, prema centralnom moskovskom trgu.

Tokom sovjetske ere, Crveni trg je zadržao svoj značaj, postavši glavnim trgom nove sovjetske države. Uz to što je postao službena adresa sovjetske vlade, postao je i poznat po vojnim paradama. Kako bi se napravilo mesta za teška vojna vozila koja nisu mogla da uđu na trg, komunisti su odlučili da sruše Kazanjsku katedralu i Iversku kapelu s vratima uskrsnuća (oba srušena zdanja su ponovo izgrađena tokom devedesetih). Razmatrala se i mogućnost rušenja moskovskog najpoznatijeg simbola – hrama Svetog Vasilija Blaženog. Legenda kaže kako je Staljinov saradnik i osoba koja je bila na čelu projekta rekonstrukcije MoskveLazar Kaganovič, pripremio poseban plan obnove Crvenog trga u kojem je katedrala uklonjena. Plan je predočio Staljinu gde ga je uveravao kako je to zdanje trn u oku i glavna zapreka za parade i saobraćaj uopšte. Staljin mu je prigovorio sa poznatom rečenicom: “Lazare! Vrati je nazad!”

Među najpoznatije moskovske parade ubraja se ona iz 1941. godine kada je nemačka vojska bila nadomak grada i kada su vojne jedinice direktno s Crvenog trga otišle na prve linije fronta i Parada pobede 1945. godine kada su vojnici bacali zastave poražene nacističke vojske ispred Lenjinovog mauzoleja.

Dana 28. maja 1987, devetnaestogodišnji nemački pilot Matijas Rust prizemljio se lakim avionom na Vasiljevski kej odmah pored Crvenog trga.

Znamenitosti uredi

Svaka zgrada na Crvenom trgu ima svoju istoriju. Jedna od njih je i Lenjinov mauzolej u kojem je izloženo balzamovano telo Vladimira Iljiča Lenjina, osnivača Sovjetskog Saveza. Pored mauzoleja je obnovljeni Hram Vasilija Blaženog sa svojih jedanaest tornjeva, a tu je takođe i Kremlj sa svojim katedralama. S istočne strane nalazi se GUM, nekadašnja najveća trgovačka kuća u Sovjetskom Savezu, a pored nje obnovljena Kazanjska katedrala. Na severnoj strani nalazi se Državni istorijski muzej. Jedini spomenik na trgu je bronzani spomenik Kuzmi Minjinu i Dmitriju Požarskom koji su pomogli u oslobađanju Moskve od Poljaka 1612.

Sam trg je 695 m dug i 130 m širok.

Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi