Crkva Gospe od Karmila u Rosama
Crkva Gospe od Karmila u Rosama, hram je iz 18. vijeka[1] i pripada Kotorskoj biskupiji Rimokatoličke crkve, hercegnovskog dekanata.[2]
| Crkva Gospe od Karmila u Rosama | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podaci | |
| Jurisdikcija | Kotorska biskupija Rimokatolička crkva |
| Osnivanje | 18. vijek |
| Mesto | Rose, Luštica |
| Država | Crna Gora |
To je jedan od dva hrama u ovom mjestu, a drugi je pravoslavni hram Svete Trojice. Pored njih, postoji i jedno crkvište. Na turističkoj info tabli na crkvi, piše da je to crkva Sv. Gospe od karmena, kako se govori u tom kraju. Karmil (kod katolika Karmel) je brdo u Izraelu, vezano i za predanje o Gospi Karmilskoj. Na istoj tabli stoje podaci da je to u 12. vijeku bio manastir Vavedenja Presvete Bogorodice, kao i da je crkva rekonstruisana 1880. i 2001. godine. Crkva se rijetko kada otvara i rijetko kada se u njoj služi. Paroh luštički protojerej Nikola Urdešić je rekao da ne pamti kada se posljednji put služila služba u ovoj crkvi. Luštičani pravoslavne vjeroispovijesti se sa posebnim poštovanjem ophode prema ovom i hramu Sv. Tripuna.[3] U prvoj polovini 17. vijeka je bilo djelomičnih uspjeha crkvene unije (pokatoličavanje pravoslavnih), iako samo privremenih. Tako fra Jeronim iz Brača navodi 1660. godine da su bile četiri katoličke crkve: Sv. Vartolomeja, Sv. Petra, Sv. arhangela Mihaila i Gospe od Žanjice, četiri pravoslavne: Sv. Andrije, Sv. Nedjelje, Sv. Trifuna i Sv. Marije, a tri su crkve bile zajednike: Sv. Nikole, Sv. Petke i Gospe od Rosa (danas Gospa od Karmila u Rosama). U 18. vijeku, po statistici o Mletakoj Albaniji, u doba providura Frančeska Grimanija, na Luštici su zabilježna samo dva katolika i 555 pravoslavaca, a u Krtolima pored 311 pravoslavnih, nema ni jednog katolika.[4]
Vasko Kostić je pisao i o pokušajima otimanja pravoslavnih crkava Luštice od strane rimokatoličkih vlasti i Katoličke crkve.[5]
Galerija uredi
-
-
Spomen ploča na crkvi pominje 1783. godinu -
Tabla
Izvori uredi
- ^ 89 crkava hercegnovske opštine, br. 69.
- ^ 3. Hercegnovski dekanat.
- ^ Luštica - mala Sveta gora. Arhivirano iz originala 17. 08. 2021. g. Pristupljeno 25. 08. 2021.
- ^ Čoralić, Lovorka (2004). Iz prošlosti Boke - tragom iseljenika s poluotoka Luštice u Mlecima (16.-18. stoljeće). Zagreb: Hrvatski institut za povijest. str. 190, 191.
- ^ Kostić, Vasko (2002). Protivljenje prekrajanju činjenica o Zalivu svetaca, poglavlje: Pokušaji otimanja luštičkih crkava.