Čarape

одећа за стопала

Čarape (tur. Çorap) ili bječve[traži se izvor] predstavljaju tekstilne predmete koje se navlače na stopala (kada se obično nazivaju nazuvice), potkoljenicu (sokne i dokolenice) a ponekad i natkoljenicu. One čuvaju nogu, da noga ostane topla zimi, a ljeti da se ne uznoji. [1] Čarape takođe čuvaju nogu od žuljeva koji se mogu steći trenjem o cipele. Čarape se obično prave od vune,[2] pamuka, najlona i raznih sintetika, zavisno od predviđene im svrhe. Ako li je svrha čuvati nogu od hladnoće, onda se upotrebljava po pravilu vuna. Sportske čarape se obično prave od pamuka ili sintetike. Svečane ženske čarape su najčešće načinjene od najlona. Znaju biti i čipkane.[3] Kad se ospu (pocijepaju), obično po petama ili prstima, u današnje vreme obično se više ne popravljaju (krpe) kao što se to radilo nekad, već se najčešće druge kupuju.

Crna vunena čarapa sa šarama

Jedna od uloga čarapa je upijanje znoja. Stopalo je među najvećim proizvođačima znoja u telu, može proizvesti preko 0,25 US pt (0,12 L) znoja dnevno;[4] čarape pomažu da se apsorbuje ovaj znoj i da se privuče u oblasti gde vazduh može da ispari znoj. U hladnim okruženjima, čarape napravljene od pamuka ili vune pomažu u zagrevanju hladnih stopala, što zauzvrat pomaže u smanjenju rizika od promrzlina. Tanke čarape se najčešće nose u letnjim mesecima kako bi noge bile hladne. Čarape svetlih boja se obično nose sa sportskim cipelama, a tamne čarape sa cipelama (često crne ili tamnoplave čarape).

Etimologija uredi

Moderna engleska reč sock je izvedena od staroengleske reči socc, što znači „lagana papuča”. Ovo potiče od latinske reči soccus, termina koji opisuje „laganu cipelu sa niskom potpeticom“ koju su nosili rimski komični glumci,[5] i koja je izvedena iz starogrčke reči sykchos.[6]

Istorija uredi

 
Najraniji poznati par čarapa, napravljen besčvornim pletenjem. Datiraju od 300. do 500. godine, iskopani su iz Oksirinhusa na Nilu u Egiptu. Razdvojeni prsti su dizajnirani za upotrebu sa sandalama. Ovaj eksponat je izložen u Muzeju Viktorije i Alberta, referenca 2085&A-1900.

Čarape su evoluirale vekovima od najranijih modela, koji su se pravili od životinjskih koža skupljenih i vezanih oko članaka. Pošto je proizvodnja čarapa bila relativno dugotrajna u predindustrijskim vremenima, dugo su ih koristili samo bogati. Siromašni su nosili obojke, jednostavne tkanine omotane oko stopala. One su ostale u upotrebi u istočnoevropskim vojskama do kraja 20. veka.

Prema grčkom pesniku Hesiodu, u 8. veku pre nove ere, stari Grci su nosili čarape zvane „piloj“, koje su bile napravljene od sparene životinjske dlake.[7] Rimljani su takođe obavijali svoja stopala kožom ili tkanim platnima. Otprilike u 2. veku, Rimljani su počeli da šiju tkanine zajedno praveći udobne čarape zvane „udones“. Do 5. veka nove ere, sveti ljudi u Evropi su nosili čarape zvane „pati” kao simbol čistoće.

Tokom srednjeg veka, dužina pantalona je produžena i čarapa je postala uska tkanina jarkih boja koja je pokrivala donji deo nogavice. Pošto čarape nisu imale elastičnu traku, preko čarapa su se stavljale podvezice kako ne bi padale. Kada su pantalone postale kraće, čarape su počele da postaju duže (i skuplje). Do 1000. godine, čarape su postale simbol bogatstva među plemstvom. Od 16. veka pa nadalje, ornamentalni dizajn na zglobu ili bočnoj strani čarape naziva se „sat”.[8][9][10]

Proizvodnja uredi

Čarape se mogu napraviti od širokog spektra materijala, kao što su pamuk, vuna, najlon, akril, poliester, olefini (kao što je polipropilen).[11] Da bi se dobio povećan nivo mekoće, drugi materijali koji se mogu koristiti tokom procesa mogu biti svila, bambus, lan, kašmir ili moher.[11] Opseg raznovrsnosti boja čarapa može da obuhvata bilo koje boje koje dizajneri nameravaju da naprave čarapu prilikom njenog kreiranja. Ponekad umetnički elementi dospevaju i na čarape da bi se poboljšao njihov izgled. Čarape u boji mogu biti ključni deo sportske uniforme, omogućavajući timovima igrača da se razlikuju kada su im samo noge jasno vidljive.

Fort Pejn, Alabama, smatra se „svetskom prestonicom čarapa“ jer je skoro polovina čarapa proizvedenih početkom 21. veka ovde napravljena. Industrija čarapa Fort Pejna zapošljavala je oko 7000 radnika na svom vrhuncu oko 2000. godine.[12] Fort Pejn, iako još uvek jedan od najvećih proizvođača čarapa, proizvodi samo četvrtinu čarapa, izgubio je tu titulu u korist Datanga.

Okrug Datang na nivou opštine u gradu Džuji u provinciji Džeđang, Narodna Republika Kina, postao je poznat kao Grad čarapa. Grad trenutno proizvodi 8 milijardi pari čarapa svake godine,[13] trećinu svetske proizvodnje čarapa, efektivno stvarajući dva para čarapa za svaku osobu na planeti u 2011. godini.[14]

Stilovi uredi

 
Čarape s prstima
 
Flip-flop čarape

Čarape se proizvode u različitim dužinama. Skrivene, niske čarape i čarape do gležnja protežu se do gležnja ili niže i često se nose ležerno ili za sportsku upotrebu. Skrivene i dekoltirane čarape su dizajnirane da stvore izgled bosih nogu kada se nose sa cipelama (čarapa se ne vidi). Dokolenice se ponekad povezuju sa svečanom odećom ili kao deo uniforme, na primer u sportu (kao što su fudbal i bejzbol) ili kao deo školskog kodeksa oblačenja ili uniforme omladinske grupe. Čarape iznad kolena ili čarape koje se protežu više (čarape do butina) ponekad se nazivaju ženskim odećom u današnje vreme. Nosila su ih deca, dečaci i devojčice, tokom kasnog 19. i početka 20. veka; iako je popularnost veoma varirala od zemlje do zemlje.[15] Kada ih nose odrasle žene, čarape do kolena ili do butina mogu postati predmet seksualne privlačnosti i fetišizma nekih ljudi.[16] Lajner čarape su čarape koje se nose ispod druge čarape sa namerom da se spreče plikovi.

Čarape sa prstima pokrivaju svaki prst pojedinačno na isti način na koji je prst umotan u rukavicu, dok druge čarape imaju jednu pregradu za veliki prst i jednu za ostatak, kao pojednostavljene rukavice. Takve čarape Japanci zovu tabi, dok drugi delovi sveta to jednostavno zovu čarape sa podeljenim prstima. Oba ova tipa čarapa omogućavaju da se uz čarape nose japanke.[17]

Kru čarape su kratke i debele ili tanke svakodnevne čarape. Te čarape su obično rebraste na vrhu članaka.[18][19] Mogu se koristiti kao način da se zagreju noge ako se povuku do kraja.[20][21]

Veličine uredi

 
Bele čarape do kolena, koje se često nose kao deo školske uniforme ili radi mode.

Iako se generalno drži obrasca podele na veličine male-srednje-velike, itd, kojem rasponu veličina cipela te veličine čarapa odgovaraju, varira na različitim tržištima.[22] Neke standarde veličine koordiniraju tela koja postavljaju standarde, dok su druge proizašle iz običaja.[23] Dužina čarapa varira, od visine do gležnja do butina.[24]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Znojenje nogu”. Minut za mene (na jeziku: srpski). 20. 10. 2018. Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  2. ^ „Vunene čarape se vraćaju na velika vrata! (FOTO)”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  3. ^ „Pravilan izbor čarapa”. Moja planeta (na jeziku: bošnjački). 7. 12. 2015. Pristupljeno 17. 2. 2020. 
  4. ^ „Howstuffworks "Why do feet stink?". Howstuffworks. Health.howstuffworks.com. 16. 11. 2000. Arhivirano iz originala 2009-08-30. g. Pristupljeno 2010-03-05. 
  5. ^ „LacusCurtius – Roman Shoes – Soccus”. Penelope.uchicago.edu. Arhivirano iz originala 2022-09-30. g. Pristupljeno 2010-03-19. 
  6. ^ „Sock.”. Online Etymology Dictionary]. Arhivirano iz originala 5. 11. 2013. g. Pristupljeno 28. 8. 2012. 
  7. ^ Take Me Back. New York, New York: Dorling Kindersley Limited. 2008. str. 292. ISBN 978-0-7566-4090-3. 
  8. ^ „clock3”. Merriam-webster.com. 2007-04-25. Arhivirano iz originala 2011-11-16. g. Pristupljeno 2010-03-05. 
  9. ^ „historyofsocksus”. www.blacksocks.com. Arhivirano iz originala 2015-04-09. g. Pristupljeno 2015-01-03. 
  10. ^ „Sock History”. archive of www.lonelysock.com. Arhivirano iz originala 2016-09-29. g. 
  11. ^ a b „Site | Ohioline”. Arhivirano iz originala 2002-09-17. g. Pristupljeno 2002-09-17. 
  12. ^ „Fort Payne landmarks”. 15. 3. 2016. Arhivirano iz originala 19. 4. 2016. g. Pristupljeno 12. 2. 2022. 
  13. ^ „Largest Sock Production Town in China”. cri.cn. 2008-05-25. Arhivirano iz originala 2012-07-19. g. Pristupljeno 8. 9. 2012. 
  14. ^ „Sock City's decline may reveal an unraveling in China's economy”. The Guardian. 8. 9. 2012. Arhivirano iz originala 5. 11. 2013. g. Pristupljeno 8. 9. 2012. 
  15. ^ „End of an era: knee high socks face defeat”. 19. 8. 2013. Arhivirano iz originala 2. 3. 2021. g. Pristupljeno 3. 1. 2015. 
  16. ^ Boothby, Richard. Sex on the Couch: What Freud Still Has To Teach Us About Sex and Gender. Routledge. 2014. P. 225.
  17. ^ Marshall, John (1988). Make Your Own Japanese Clothes: Patterns and Ideas for Modern Wear. Tokyo: Kodansha International, Ltd. str. 108—114. ISBN 0-87011-865-X. Arhivirano iz originala 2022-01-30. g. Pristupljeno 2020-10-20. 
  18. ^ „crew sock”. Dictionary.com. Dictionary.com, LLC. Arhivirano iz originala 5. 7. 2015. g. Pristupljeno 4. 9. 2015. 
  19. ^ „Crew Sock | Definition of Crew sock by Merriam-Webster”. www.merriam-webster.com. Arhivirano iz originala 2016-01-25. g. 
  20. ^ „Crew sock”. www.thefreedictionary.com. Arhivirano iz originala 2015-12-25. g. 
  21. ^ Goldstein, Jayme Adelson; Shapiro, Norma (6. 3. 2008). Oxford Picture Dictionary (second izd.). ISBN 978-0-19-436976-3. 
  22. ^ „Sizing”. Sock Info. Bridgedale. Arhivirano iz originala 29. 3. 2018. g. Pristupljeno 28. 3. 2018. 
  23. ^ „Foot Size Chart”. Yarn Standards. Craft Yarn Council. Arhivirano iz originala 29. 3. 2018. g. Pristupljeno 28. 3. 2018. 
  24. ^ „sock_size_chart”. .co.uk/acatalog. Arhivirano iz originala 2015-01-03. g. Pristupljeno 2015-01-03. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi