Čarls Baset (astronaut)
Čarls Artur „Čarli” Baset II (engl. Charles Arthur "Charlie" Bassett II; Dejton, 30. decembar 1931 — Sent Luis, 28. februar 1966) bio je američki pilot, inženjer, astronaut. Izabran je za astronauta 1963. godine.
Čarls Baset | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Čarls Artur Baset II |
Datum rođenja | 30. decembar 1931. |
Mesto rođenja | Dejton, Ohajo, SAD, |
Datum smrti | 28. februar 1966.34 god.) ( |
Mesto smrti | Sent Luis, Misuri, SAD |
Grob | Nacionalno groblje Arlington |
Državljanstvo | SAD |
Nacionalnost | Amerikanac |
Obrazovanje | TTU (BS, 1960) |
Zanimanje | astronaut opitni pilot inženjer elektrotehnike |
Karijera | |
Tip | Astronaut NASA |
Status | preminuo |
Čin | Major (ARV) |
Selekcija | Nasina grupa 3 iz 1963. |
Biografija uredi
Pre nego što je izabran za astronauta, leteo je kao borbeni pilot u Američkom ratnom vazduhoplovstvu. Leteo je na F-86 Sejbrovima. Službovao je u Koreji, ali tek po završetku Korejskog rata. Krajem pedesetih godina, pod okriljem Tehnološkog instituta Ratnog vazduhoplovstva SAD vraća se na studije i dve godine kasnije diplomira. Tada biva prekomandovan u elitnu školu probnih pilota pri Vazduhoplovstvu u vazduhoplovnoj bazi Edvards, Kalifornija, koju uspešno završava i postaje opitni pilot. U tom svojstvu ga je zatekla regrutacija u astronautski korpus NASA 1963.
Baset je izabran za pilota misije Džemini 9. Komandant na tom letu bio mu je Eliot Si. Džemini 9 je trebalo da bude lansiran 1966. godine. Međutim, 28. februara 1966. Baset i Si ginu u padu aviona T-38A. Eliot Si je bio za komandama. Kao uzrok pada, nadležna komisija označila je lošu vidljivost, uz grešku pilota. Igrom sudbine, Si i Baset su se srušili pored zgrade u kojoj se nalazila letelica kojom je trebalo da obave svoj let u svemir. Njihova imena su se našla na plaketi Pali astronaut koju su astronauti Apola 15 ostavili na Mesečevoj površini 1971. godine u znak sećanja na kolege koji su položili svoje živote u ime osvajanja kosmičkih prostranstava.[1][2] Donald Slejton, direktor letačkih operacija NASA, imao je nameru da Baseta postavi na mesto pilota komandnog modula misije Apolo 8. Kako je to mesto pripalo zbog Basetove smrti Džimu Lavelu, sasvim je izvesno da bi Baset, da je bio živ, vrlo izvesno bio u kombinaciji za let na Mesec.[3][4][5]
Tokom karijere zabeležio je preko 3.600 časova leta, od čega preko 2.900 na mlaznjacima.
Srednju školu je završio u gradiću Berija, 1950. godine. Studirao je na Državnom univerzitetu Ohaja, da bi dve godine kasnije pristupio Ratnom vazduhoplovstvu SAD, gde prolazi pilotsku obuku i službuje kao borbeni pilot. Diplomirao je elektrotehniku na Teksaškom tehnološkom univerzitetu 1960. godine. Postdiplomske studije pohađao je na Univerzitetu Južne Kalifornije. Baset je u mladosti bio član Mladih izviđača SAD i imao je drugi po redu čin, Life Scout.[6]
U trenutku smrti imao je 34 godine i čin majora Ratnog vazduhoplovstva SAD. Bio je oženjen i imao dvoje dece. Baset i Si su sahranjeni uz vojne počasti na Nacionalnom groblju Arlington. Dan uoči sahrana održana je komemoracija poginulim astronautima, tokom koje su kolege astronauti Džim Lavel i Džejms Makdivit, uz pilota Džera Koba leteli u formaciji izgubljenog čoveka Basetu u čast, dok su isto u Sijevu čast leteli astronauti Baz Oldrin, Vilijam Anders i Volter Kaningem.[7]
Galerija uredi
-
Čarli Baset sa klasićima. Edvard Givens čuči prvi sleva, Džo Engl stoji prvi zdesna, dok je Majkl Kolins na kraju, zdesna. 1962. godine
-
Čarli Baset (treći sleva, dole) sa kolegama, 1963. godine
-
Čarli Baset (drugi zdesna, stoji) tokom obuke preživljavanja sa ostatkom selekcije, 1964. godine
-
Čarli Baset u Džemini odelu, 1966. godine
-
Eliot Si i Čarli Baset, mesec dana uoči pogibije, 1966. godine
-
Ime Čarlija Baseta (prvi odozgo) na plaketi uz figuricu Palog astronauta na Mesecu
-
Basetovo i Sijevo ime na Svemirskom memorijalnom ogledalu
-
Basetov potpis
Reference uredi
- ^ „Charles Bassett NASA bio”. NASA. Arhivirano iz originala 20. 2. 2017. g. Pristupljeno 15. 2. 2018.
- ^ „Remembering NASA Astronauts Elliot See and Charles Bassett”. NASA. Arhivirano iz originala 20. 04. 2019. g. Pristupljeno 15. 02. 2018.
- ^ „People who would likely have walked on the moon if they had lived”. University of Maryland Institute for Advanced Computer Studies.
- ^ Slayton, Donald K. "Deke"; Cassutt, Michael (1994). Deke! U.S. Manned Space: From Mercury to the Shuttle (1st izd.). New York: Forge (St. Martin's Press). str. 167. ISBN 978-0-312-85503-1. LCCN 94-2463. OCLC 29845663.
- ^ Jean, Charlie (1986). „Memorial Will Honor All Who Died”. Orlando Sentinel. str. 2. Arhivirano iz originala 08. 07. 2012. g. Pristupljeno 4. 7. 2011.
- ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018.
- ^ „Astronauts Are Bid Farewell In Texas”. The Record. 1966. Pristupljeno 23. 4. 2020.
Literatura uredi
- Slayton, Donald K. "Deke"; Cassutt, Michael (1994). Deke! U.S. Manned Space: From Mercury to the Shuttle (1st izd.). New York: Forge (St. Martin's Press). str. 167. ISBN 978-0-312-85503-1. LCCN 94-2463. OCLC 29845663.
Spoljašnje veze uredi
- Astronauts memorial foundation website
- Astronautix biography of Charles Bassett
- Spacefacts biography of Charles Bassett
- Bassett at Spaceacts Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. jun 2017)
- Charles A. Bassett II - Paving the Road to the Moon
- Čarls Baset na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Charles Bassett at Astronauts Memorial page