Čarls Baset (astronaut)

амерички пилот, инжењер и астронаут

Čarls Artur „Čarli” Baset II (engl. Charles Arthur "Charlie" Bassett II; Dejton, 30. decembar 1931Sent Luis, 28. februar 1966) bio je američki pilot, inženjer, astronaut. Izabran je za astronauta 1963. godine.

Čarls Baset
Baset kao astronaut NASA
Lični podaci
Puno imeČarls Artur Baset II
Datum rođenja(1931-12-30)30. decembar 1931.
Mesto rođenjaDejton, Ohajo, SAD,
Datum smrti28. februar 1966.(1966-02-28) (34 god.)
Mesto smrtiSent Luis, Misuri, SAD
GrobNacionalno groblje Arlington
DržavljanstvoSAD
NacionalnostAmerikanac
ObrazovanjeTTU(BS, 1960)
Zanimanjeastronaut
opitni pilot
inženjer elektrotehnike
Karijera
TipAstronaut NASA
Statuspreminuo
Čin Major(ARV)
SelekcijaNasina grupa 3 iz 1963.

Biografija uredi

Pre nego što je izabran za astronauta, leteo je kao borbeni pilot u Američkom ratnom vazduhoplovstvu. Leteo je na F-86 Sejbrovima. Službovao je u Koreji, ali tek po završetku Korejskog rata. Krajem pedesetih godina, pod okriljem Tehnološkog instituta Ratnog vazduhoplovstva SAD vraća se na studije i dve godine kasnije diplomira. Tada biva prekomandovan u elitnu školu probnih pilota pri Vazduhoplovstvu u vazduhoplovnoj bazi Edvards, Kalifornija, koju uspešno završava i postaje opitni pilot. U tom svojstvu ga je zatekla regrutacija u astronautski korpus NASA 1963.

Baset je izabran za pilota misije Džemini 9. Komandant na tom letu bio mu je Eliot Si. Džemini 9 je trebalo da bude lansiran 1966. godine. Međutim, 28. februara 1966. Baset i Si ginu u padu aviona T-38A. Eliot Si je bio za komandama. Kao uzrok pada, nadležna komisija označila je lošu vidljivost, uz grešku pilota. Igrom sudbine, Si i Baset su se srušili pored zgrade u kojoj se nalazila letelica kojom je trebalo da obave svoj let u svemir. Njihova imena su se našla na plaketi Pali astronaut koju su astronauti Apola 15 ostavili na Mesečevoj površini 1971. godine u znak sećanja na kolege koji su položili svoje živote u ime osvajanja kosmičkih prostranstava.[1][2] Donald Slejton, direktor letačkih operacija NASA, imao je nameru da Baseta postavi na mesto pilota komandnog modula misije Apolo 8. Kako je to mesto pripalo zbog Basetove smrti Džimu Lavelu, sasvim je izvesno da bi Baset, da je bio živ, vrlo izvesno bio u kombinaciji za let na Mesec.[3][4][5]

Tokom karijere zabeležio je preko 3.600 časova leta, od čega preko 2.900 na mlaznjacima.

Srednju školu je završio u gradiću Berija, 1950. godine. Studirao je na Državnom univerzitetu Ohaja, da bi dve godine kasnije pristupio Ratnom vazduhoplovstvu SAD, gde prolazi pilotsku obuku i službuje kao borbeni pilot. Diplomirao je elektrotehniku na Teksaškom tehnološkom univerzitetu 1960. godine. Postdiplomske studije pohađao je na Univerzitetu Južne Kalifornije. Baset je u mladosti bio član Mladih izviđača SAD i imao je drugi po redu čin, Life Scout.[6]

U trenutku smrti imao je 34 godine i čin majora Ratnog vazduhoplovstva SAD. Bio je oženjen i imao dvoje dece. Baset i Si su sahranjeni uz vojne počasti na Nacionalnom groblju Arlington. Dan uoči sahrana održana je komemoracija poginulim astronautima, tokom koje su kolege astronauti Džim Lavel i Džejms Makdivit, uz pilota Džera Koba leteli u formaciji izgubljenog čoveka Basetu u čast, dok su isto u Sijevu čast leteli astronauti Baz Oldrin, Vilijam Anders i Volter Kaningem.[7]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Charles Bassett NASA bio”. NASA. Arhivirano iz originala 20. 2. 2017. g. Pristupljeno 15. 2. 2018. 
  2. ^ „Remembering NASA Astronauts Elliot See and Charles Bassett”. NASA. Arhivirano iz originala 20. 04. 2019. g. Pristupljeno 15. 02. 2018. 
  3. ^ „People who would likely have walked on the moon if they had lived”. University of Maryland Institute for Advanced Computer Studies. 
  4. ^ Slayton, Donald K. "Deke"; Cassutt, Michael (1994). Deke! U.S. Manned Space: From Mercury to the Shuttle (1st izd.). New York: Forge (St. Martin's Press). str. 167. ISBN 978-0-312-85503-1. LCCN 94-2463. OCLC 29845663. 
  5. ^ Jean, Charlie (1986). „Memorial Will Honor All Who Died”. Orlando Sentinel. str. 2. Arhivirano iz originala 08. 07. 2012. g. Pristupljeno 4. 7. 2011. 
  6. ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018. 
  7. ^ „Astronauts Are Bid Farewell In Texas”. The Record. 1966. Pristupljeno 23. 4. 2020. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi