Šabla (bug. Шабла, rum. Șabla) grad je u Republici Bugarskoj, u krajnje severoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Šabla u okviru Dobričke oblasti.

Šabla
bug. Шабла
Šabla — svetnik kao simbol grada
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastDobrička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.598 (2.010 )
 — gustina51 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 31′ 59″ S; 28° 31′ 59″ I / 43.533° S; 28.533° I / 43.533; 28.533
Aps. visina25 m
Površina70,09 km2
Šabla na karti Bugarske
Šabla
Šabla
Šabla na karti Bugarske
Veb-sajt
www.shabla.info

Šabla je letovalište na bugarskoj obali Crnog mora.

Geografija uredi

Položaj: Šabla se nalazi u krajnje severoistočnom delu Bugarske, blizu državne granice sa Rumunijom — 18 km severno od grada. Od prestonice Sofije grad je udaljen 520 km istočno, a od oblasnog središta, Dobriča grad je udaljen 70 km istočno.

Reljef: Oblast Šable se nalazi na bugarskoj obali Crnog mora. Gradsko priobalje čini niz plaža, iznad kojih se strmo izdiže brežuljkasta oblast središnje Dobrudže. Grad je stoga na platou na par kilometara od mora, na približno 25 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Šabli je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem mora.

Vode: Šabla je smeštena na platou iznad Crnog mora.

Istorija uredi

Oblast Šable je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Šable je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Između dva svetska rata Šabla je bila u sastavu Rumunije.

Stanovništvo uredi

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Šabla je imala oko 3.600 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih godina grad raste zbog položaja na moru i bugarskoj rivijeri.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.


Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi