Šatrinci (mađ. Satrinca) su naselje u jugoistočnom delu iriške opštine u Sremskom okrugu. Šatrinci su ušoreno naselje panonskog tipa, tipično vojvođansko selo. Osnovna privredna funkcija naselja je poljoprivreda. Šatrinci su tipično poljoprivredno selo.

Šatrinci
Rimokatolička crkva u selu
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaIrig
Stanovništvo
 — 2011.Pad 373
 — gustina73/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 03′ 26″ S; 19° 55′ 13″ I / 45.057333° S; 19.920333° I / 45.057333; 19.920333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina142 m
Površina5,5 km2
Šatrinci na karti Srbije
Šatrinci
Šatrinci
Šatrinci na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj022
Registarska oznakaRU

Prema popisu iz 2011. bilo je 373 stanovnika.

Istorija uredi

Šatrinci su staro srednjovekovno selo, koje se navodi u gramati izdatoj u Berksovu 4. maja 1496. godine. Srpski despot Jovan Branković je tada 16 svojih u Sremu ležećih sela među kojima i Šatrince, podario skoro osnovanom srpskom pravoslavnom manastiru Krušedolu.[1]

Među starim podacima o selu je onaj iz 1702. godine, koji govori da su Šatrinci čisto srpsko selo. Ali selo je nastalo mnogo pre velike Seobe Srba.

Kod Šatrinaca je manastir Grgeteg 1753. godine imao salaš sa stokom i vodenicu.[2]

Šatrinci imaju dve crkve, pravoslavnu i katoličku, locirane u istom dvorištu, jedna pored druge. Pravoslavna je podignuta 1761. godine. Na mestu porušene stare crkve podigunta je nova 1857. Rimokatolička crkva izgrađena je 1850. godine.

Broj stanovnika tokom 19. veka. Godine 1815. tu živi 100 katolika i 98 pravoslavaca. A 1869. godine, broj katolika se udvostručio - 220, pravoslavnih je nešto više - 119 duša i ima četiri Jevreja.[3]

Demografija uredi

U naselju Šatrinci živi 305 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,8 kod muškaraca i 38,1 kod žena). U naselju ima 140 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Stanovništvo u ovom naselju je mešovito uz mađarsku većinu.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 388
1953. 570
1961. 611
1971. 447
1981. 395
1991. 400 392
2002. 399 402
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Mađari
  
253 63,40%
Srbi
  
85 21,30%
Hrvati
  
19 4,76%
Jugosloveni
  
14 3,50%
Slovenci
  
1 0,25%
Muslimani
  
1 0,25%
Makedonci
  
1 0,25%
nepoznato
  
6 1,50%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ "Serbska pčela", Budim 1841.
  2. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1904.
  3. ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1872.
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi