Špansko-portugalski ratovi

Špansko-portugalski ratovi ili Rat za obnovu Portugalije vođeni su u periodu 1640-1668. godine.

Rat za obnovu Portugalije

Bitka kod Montiha
Vreme1640-1668.
Mesto
Kraljevina Portugal
Kruna Kastilje
Ishod Portugalska pobeda, Mir u Lisabonu
Sukobljene strane
Kraljevina Portugal
Podržana od:
Kraljevina Francuska (1641—1659)
Kraljevina Engleska (nakon 1662)
Španska imperija

Uzrok uredi

Personalna unija sa Španijom, nametnuta Portugaliji posle izumiranja aviske dinastije 1581. godine doprinela je naglom ekonomskom slabljenju Portugalije. Pritisnuta porezima, vojnički oslabljena velikim gubicima u nametnutim ratovima u sastavu španskih snaga, lišena svih značajnih kolonija, Portugalija je čekala pogodan momenat za oslobođenje i otcepljenje.

Početak rata uredi

Ohrabrena neuspesima Španije u Špansko-francuskim ratovima, Portugalija, uprkos neuspelom ustanku iz 1637. godine, pristupa savezu sa Francuskom. Posle ustanka, Portugalija 1640. godine proglašava svoju nezavisnost. Rat sa Španijom se nastavlja. Portugalci pobeđuju Špance u bici kod Montiha od 26. maja 1644. godine, a od 1656. do 1661. godine angažovani su u holandsko-portugalskom ratu.

Rat uredi

Pet najvećih bitaka Rata za obnovu Portugalije su:

Januara 1659. godine, Španci gube u bici kod Elvasa. Izigrana od Francuske koja se iste godine Pirinejskim mirom obavezala da obustavi pomoć Portugaliji, primorana je da sama i sa krajnjim naporima nastavi borbu protiv Španaca. Nailazi niz portugalskih pobeda: 8. juna 1663. godine povraćena je Evora, 7. jula 1664. godine Španci trpe poraz kod Sijudad Rodriga, a 17. juna 1665. godine kod Montiš Klaruša i Vile Visoze. Sve je to pritislo Španiju da Lisabonskim mirom prizna nezavisnost Portugaliji.

Vidi još uredi

Izvori uredi