Štajr (nem. Steyr) je važan grad u Austriji, smešten u središnjem delu države. Štajr je treći po veličini grad u okviru pokrajine Gornja Austrija, gde čini zaseban gradski okrug.

Štajr
nem. Steyr
Krovovi starog Štajra
Zastava
Zastava
Grb
Administrativni podaci
DržavaAustrija
Savezna državaGornja Austrija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2008.38.427
 — gustina1.446,8 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate48° 02′ 00″ S; 14° 25′ 00″ I / 48.033333° S; 14.416667° I / 48.033333; 14.416667
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina210 m
Površina26,56 km2
Štajr na karti Austrije
Štajr
Štajr
Štajr na karti Austrije
Ostali podaci
GradonačelnikGerald Hakl
Veb-sajt
www.steyr.at

Grad Štajr je posebno poznat po izuzetno lepom i dobro očuvanom starom gradskom jezgru sa brojnim primerima srednjovekovnih građevina gotske arhitekture, što je znatno drugačije od drugih gradova Austrije, čija jezgra, iako mahom očuvana, nose „barokne odlike“.

Štajr - gradski kej i zaleđe

Prirodne odlike uredi

Štajr se nalazi u središnjem delu Austrije, na granici Gornje Austrije sa Donjom. Prestonica države, Beč, udaljena je oko 200 km istočno od grada, a pokrajinska, Linc, oko 25 km severno.

Reljef: Štajr se smestio u dolini reke Ens. Iznad grada se izdižu brda i niže planine, kao prethodnica Alpa, koji se protežu južno od grada.

Klima: Klima u Štajru je umereno kontinetalna sa malim uticajem planinske klime zbog blizine Alpa.

Vode: Štajr leži na ušću istoimene rečice Štajr u reku Ens. Reka Ens je granična ka Donjoj Austriji.

Istorija uredi

 
Srednjovekovno gradsko jezgro
 
Kuća Bumerl, najbolji primer gotske arhitekture u gradu

Već u praistoriji nastaju prva naselja Kelta na mestu današnjeg Štajra. Područje je bilo naseljeno i u vreme Rimljana. 980. godine pominje se prvi put naselje sa današnjim imenom. U sledećim vekovima naselje se razvija u trgovište sa sredinjim trgom koji je i danas sačuvao mnogo od srednjovekovnog duha. 1278. godine preuzimaju Habzburgovci, a već 1287. godine daju mu gradska prava.

U 19. veku gradska tradicija manufakturne proizvodnje prerasta u industrijsku. Tada u grad stiže i železnica, a grade se i mnoge javne ustanove i gradska zdanja. 1918. godine Štajr je potpao pod novoosnovanu Austriju, koja 1938. godine priključena Trećem rajhu. Budući da je grad imao veoma razvijenu tešku industriju (koja snabdevala nacističku vojsku) grad je prošao kroz Drugi svetski rat sa mnogo bombardovanja, pa je bio veoma razrušen. Obnova grada trajala je nekoliko decenija.

Stanovništvo uredi

Demografija
1981.1991.2001.2011.
38.94239.33739.34038.205

Po proceni iz 2016. u gradu je živelo 38324 stanovnika.[1] Pre jednog veka grad je imao oko 25.000 stanovnika. U prvoj polovini 20. veka grad je rastao, ali je poslednjih decenija broj stanovnika opao seljenjem građana u predgrađa.

Privreda uredi

Štajr je stari manufakturni, kasnije i industrijski centar iz 19. veka. U gradu postoji više pogona mašinske industrije.

Druga posebnost grada, koja se veoma razvija poslednjih decenija, je turizam, zasnovan na starom gradskom jezgru i primerima gradnje u gotskom stilu.

Galerija uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi