Milan P. Milovanović

српски архитекта, историчар архитектуре, аудио-инжењер и музичар

Milan P. Milovanović (Beograd, 19. februara 1971Beograd, 2. novembar 2021) bio je srpski arhitekta, istoričar arhitekture, audio-inženjer i muzičar.

Milan P. Milovanović
Arhitekta Milan P. Milovanović 2011. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1971-02-19)19. februar 1971.
Mesto rođenjaBeograd, SFRJ
Datum smrti2. novembar 2021.(2021-11-02) (50 god.)
Mesto smrtiBeograd, Republika Srbija
ObrazovanjeArhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu
Naučni rad
Poznat poIstoriografija srpske arhitekture

Biografija uredi

 
Milovanović u martu 2009.
 
Milovanović kod Doma Sindikata 2019.
 
Milovanović u centru Beograda

Bio je sin uglednog arhitekte Petra M. Milovanovića. Detinjstvo je proveo u beogradskom stambenom naselju Karaburma.

Nakon završene srednje Arhitektonske tehničke škole postao je arhitektonski tehničar za visokogradnju 1989. godine. Bio je đak čuvene pripremne škole za studije arhitekture, poznate pod imenom ”ARD” pripremni tečaj za studije arhitekture, koju je vodio arhitekta Mihailo Čanak. Godine 1989. upisao je Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, na kojem je 1996. godine postao apsolovent.

Pored projektantske prakse, aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom, naročito na polju istoriografije srpske arhitekture, gde ostvaruje najznačajnije rezultate i najvrednije doprinose.

Pored arhitekture, bavio se i muzikom. Pohađao je u periodu od 1982. do 1986. godine nižu muzičku školu. Svirao je instrument saksofon.

Od 1993. do 2003. godine bio je novinar u opštinskom listu ”Vračarski glasnik”. Od 2006. godine radio je kao autor, novinar i muzički saradnik emisija Radio Beograda.

Osnivač je i prvi predsednik Udruženja ”Stari Zvuk”, od 2010 do 2021. godine.

Preminuo je 2. novembra 2021. godine,[1] a sahranjen 12. novembra na Novom groblju, u Beogradu.

Arhitektonski rad uredi

Milovanovićev doprinos na području arhitekture razvijao se u dva pravca: projektantske prakse i graditeljske delatnosti, s jedne, te istorije srpske arhitekture, s druge strane.

U projektantsku praksu se upušta još tokom studija arhitekture. U periodu Od 1995. do 2001. godine učestvuje na brojnim raspisanim javnim konkursima i izložbama. U uspešnoj saradnji sa arhitektom Stevanom Krunićem učestvuje u projektovanju i izgradnji sledećih objekata:[2]

  • Nadziđivanje Više građevinsko-geodetske škole u Beogradu (idejno rešenje, 1997);
  • Apoteka, poslovni prostor i porodična zgrada prof. dr M. Baošića u Beogradu (idejni, glavni i izvođački projekat, 1999);
  • Crkva i parohijski dom Sv. Vasilija Ostroškog na Banjici, u Beogradu (idejni i glavni projekat, 1999);
  • Crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg na Vidikovcu, u Beogradu (idejni i glavni projekat, te delovi izvođačkog projekta, 2000-2001).

Na višim godinama studija počinje se zanimati za istoriju arhitekture. Tokom 1995. i 1996. godine, uz saglasnost arhitektove porodice, napravio je opšti popis i sistematizaciju zaostavštine arhitekte Momčila Belobrka. Na području istoriografije srpske arhitekture ostvaruje impresivne rezultate početkom novog veka. Kao jedan od saradnika učestvuje u pripremi biografskih jedinica za prvi srpski Leksikon neimara, čiji je glavni i odgovorni urednik bio Zoran Manević, ugledni i istaknuti istoričar arhitekture.

Bio je izuzetni poznavalac beogradske međuratne arhitekture. Javno je nastupao protiv rušenja i uništavanja graditeljskog nasleđa, poput kuće u Topolskoj br. 15, izgrađene prema nacrtima arhitekte Milana Šlanga.[3]

Idejni je autor i graditelj više objekata u Srbiji, 1996-2005, uključujući objekte kulture i sakralne objekte. Bio je veliki poznavalac beogradske Moderne. Između ostalog, bio je autor Parohijskog doma u porti hrama Aleksandra Nevskog u Beogradu.

Muzika uredi

Preko trideset godina bavio se kolekcionarstvom, sistematizacijom zvučne građe, diskografskim istraživanjima i digitalizacijom i zvučnom restauracijom. Bavio se i Internet džez publicistikom.[4][5][6]

Digitalizovao je i zvučno restaurisao, između ostalog:

  • Preko 400 ploča na 78 obrtaja u minuti iz kolekcije Narodna biblioteka Srbije;
  • Deo zbirke magnetofonskih traka i gramofonskih ploča Muzeja pozorišne umetnosti Srbije;
  • Unikatnu zbirku zvučnih zapisa iz kolekcije Rafaila Blama koji sadrže snimke Rafaila Blama i Jelene Vujanović; načinjene u Nemačkoj krajem tridesetih godina 20. veka;
  • Osamnaest ploča Spase Milutinovića iz privatnih kolekcija;
  • 42 unikatna acetatna zapisa dokumentarnog tipa i snimaka iz programa Radio Beograda 1946-1955.

Autor je i učesnik niza radio i televizijskih emisija.[7][8][9][10][11] Između ostalog, autor je i voditelj ciklusa od 25 emisija ”Iz muzičke riznice” emitovanih na Međunarodnom radiju Srbija, učesnik više emisija na Radio Pančevu, Radio Beogradu i Radio Televiziji Srbije (”Digitalizacija arhivskog blaga”, serija Trezor, emitovano 23.11.2010; ”Revitalizovani život”, serija Trezor, emitovano 22.10.2013).

Autor je jednog od prvih radova u Srbiji koji se bavi distribucijom gramofonskih ploča na 78 obrtaja, objavljenog u Zborniku Gesellschaft für Historische Tonträger 2009. Koautor je rada o zvučnim zapisima kao građi za istoriografiju jugoslovenskih naroda. U saradnji sa Mr. Vesnom Aleksandrović i Dragoljubom Pokrajcem, autor je radova o digitalizaciji, zaštiti i prezentaciji starih audio zapisa. Učesnik je i autor prezentacija na više međunarodnih skupova i konferencija.

Koautor je projekta ”Romsko muzičko nasleđe”, NVO ”Stari zvuk”, finansiranog 2011. godine od strane Ministarstva kulture Srbije.[12]

Objavljeni radovi uredi

  • Milan Milovanović, Arhitekta Grigorije I. Samojlov, Ruska emigracija u srpskoj kulturi XX veka, Beograd 1994, str. 308-314.
  • Milan Milovanović, Graditeljska delatnost Grigorija Samojlova u Leskovcu i okolini, Leskovački zbornik Br. 35 (1995), str. 69-73.
  • Milan Milovanović, Pregled delatnosti arhitekte Aleksandra Ivanoviča Medvedeva na području jugoistočne Srbije, Leskovački zbornik, Knj. 36 (1996), str. 19-26.
  • Milan Milovanović, Za Valjevo vezan, u Valjevu zaboravljen, Revija Kolubara, br. 28, Valjevo, avgust 1996, 18-25.
  • Milan Milovanović, Jedan bioskop i jedno pozorište, Politika, Beograd, 6. 12. 1997, 24-25.
  • Milan Milovanović, Beogradski arhitekta Rajko M. Tatić (1900–1979), ARD Review, XI, 21 (2001), str. 7–10.
  • D. Pokrajac, Milan P. Milovanović, V. Aleksandrović, Towards Serbian national sound archives—information system for storage, access and retrieval of restored sound recordings, Pregled NCD (2008), pp. 41–48.
  • Milan Milovanović, u: Zoran Manević, ur. Leksikon neimara = Encyclopaedia architectonica, Beograd: Građevinska knjiga, 2008.
  • Milan Milovanović, Distribution of Carl Lindstrom products in Serbia, in Beiträge zur Geschichte der Schallplattenindustrie, (P. Gronow, C. Hofer, eds), Wien : Gesellschaft für Historische Tonträger, 2009, vol. 1, pp. 59–72
  • Milan Milovanović, Arhitekta Momčilo Belobrk: Biografske crtice i pregled stvaralaštva Momčila Belobrka, Vreme arhitekture - arhitektura i urbanizam u Valjevu 2004-2009, Društvo arhitekata Valjeva, Valjevo, 2010. 30-45.
  • Milan Milovanović, prilozi u Mihailo Blam, ”Jazz u Srbiji 1927-1944", Stubovi kulture 2010., str. 97-101; 151-153.
  • V. Aleksandrović, Milan Milovanović, i dr., Isključite telefone - ovo su tridesete!: izložba, katalog, Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 2012.
  • Milan Milovanović, Muzej džeza Miše Blama (katalog), Kulturni Centar Novi Sad, 2013.
  • D. Pokrajac, M.Milovanovic, S. Spasojevic, S. Kozobarich, Komercijalni zvučni zapisi kao istoriografska građa za izučavanje istorije srpskog naroda do 1945, Leskovački zbornik, . 54 (54): 331—348,.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) 2014.
  • Milan Milovanović, I. Marković, Prilog proučavanju opusa arhitekte Dragiše Brašovana (1887-1965) - novootkriveni projekti, realizacije i dokumenti, Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 2016, vol. 44, str. 347-366.
  • Milan Milovanović, Ivan Marković, Silos u Smederevu: zaostavština industrijske arhitekture čeških graditelja, Smederevski kraj 1918-1941, Smederevo: Istorijski arhiv, 2017, str. 277-291.
  • Ivan Marković, Milan Milovanović, Na vrelu neimarstva: arhitekti porodice Tatić: [izložba, 20. maj - 2. jun 2017. godine, Narodna banka Srbije, Beograd] (katalog), Heraldički klub, 2017.
  • Vladimir Dulović i Milan Milovanović, Arhitektura za komšije: priručnik za razumevanje zaboravljenog modernističkog nasleđa Beograda, Tačka komunikacije, 2017.
  • Milan Milovanović, Projekat "Gostovanja u Narodnom pozorištu u Beogradu" [Elektronski izvor]: istorijski snimci operskih predstava od 1969. do 1989.. Disk 3
  • Cavalleria rusticana [Zvučni snimak] Mascagni, Pietro, 1863-1945 = Maskanji, Pjetro, 1863-1945

Reference uredi

  1. ^ D. Pokrajac, ”Milan Milovanović (1971-2021): Smrt tihog čoveka”, ”Danas”, 5.11.2021., https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/milan-milovanovic-1971-2021-smrt-tihog-coveka/
  2. ^ Čanak, Mihailo (2001). „Radovi dva naša bivša đaka iz ‘Zvezdane generacije’ 1988/89: arhitekti Danko Nikola M. Popović i Milan Milovanović”. ARD Review. 23: 18. 
  3. ^ „Milovanović: Mnogi primeri antologijskih zgrada su nestali”. 
  4. ^ Михаило Блам, ”Jazz u Srbiji 1927 - 1944”, Стубови културе, 2010.
  5. ^ Драгољуб Покрајац, Милан Миловановић, Саша Спасојевић, "Recordings of Mijat Mijatovic", http://www.arsc-audio.org/conference/audio/ARSC_conf_2011_Pokrajac_Milovanovic_Spasojevic_audio.mp3
  6. ^ Dragoljub Pokrajac, Milan Milovanović, "Audio Recordings: Sources for History of South-Slavic Nations", http://www.arsc-audio.org/conference/audio/ARSC_conf_2012_Pokrajac_audio.mp3
  7. ^ Radio emisije Radio Beograda 2 ”Od zlata jabuka”, emitovane 27.11. i 28.11. 2012,https://soundcloud.com/odzlatajabuka1/sets/sofka-nikoli
  8. ^ Radio emisija Radio Beograda 2 ”Od zlata jabuka”, emitovano 19.4.2019. i 21.5.2020.,https://www.rts.rs/page/radio/sr/story/24/radio-beograd-2/3957322/milan-milovanovic.html
  9. ^ Radio emisija Radio Beograda 2 o radiju i radiofonskom stvaralaštvu, emitovano 26.9.2020., https://www.rts.rs/page/radio/sr/story/24/radio-beograd-2/4091142/emisija-o-radiju-i-radiofonskom-stvaralastvu.html
  10. ^ S. Mitic, M. Milovanovic, Jazzibar 2011: Intonacija Mihaila Blama, 6.7.2011., http://www.jazzin.rs/jazzibar-2011-intonacija-mihaila-blama/
  11. ^ Ministar Predrag Marković potpisao ugovor sa direktorima niških ustanova kulture, Narodne novine, 29.4.2011., str. 14
  12. ^ Prijava na Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti zaštite kulturnog nasleđa i bibliotečke delatnosti Ministarstva kulture Srbije Udruženja ”Stari zvuk”, broj 1/1, 29.01.2010. godine.