OpenOffice.org je slobodan programski paket otvorenog koda za kancelarijsko poslovanje. Sadrži program za obradu teksta, program za prezentacije, program za vektorsko crtanje, program za izradu i pristup bazama podataka i program za tabelarne proračune. Postoje verzije paketa OpenOffice.org za razne operativne sisteme: Microsoft Windows, Linux, BSD, Solaris i Mac OS X. Podržava međunarodni ISO standard za razmenu podataka OpenDocument, kao i druge formate, između ostalih i one koje koristi paket Microsoft Office.

OpenOffice.org
OpenOffice.org
OpenOffice.org
Programer(i)Oracle Corporation (2010–2011)
Napisan uC++, javaskript
Operativni sistemVišeplatformski
Veb-sajtwww.openoffice.org/
OpenOffice.org Writer verzija 3.0.0 pod operativnim sistemom Ubuntu, izdanje 8.10

Paket je prvobitno potekao od StarOffice-a, programskog paketa razvijenog od strane kompanije StarDivision, koju je u avgustu 1999. godine kupio Sun Microsystems. Kod je stavljen na raspolaganje javnosti jula 2000. godine, sa ciljem da smanji dominantni tržišni udeo Microsoft Office-a, pružajući besplatnu, kvalitetnu i otvorenu alternativu. Nakon preuzimanja kompanije Sun Microsystems glavni sponzor projekta postaje Oracle Corporation. U aprilu 2011. godine, Oracle Corporation objavljuje prestanak razvoja sopstvene komercijalne varijante paketa OpenOffice.org[1], a projekat OpenOffice.org u junu iste godine započinje prelazak pod okrilje Apache Software Foundation[2]. Prethodno, u septembru 2010. godine, većina učesnika projekta formira grupu Dokument fondacija, i počinje sa nezavisnim razvojem varijante paketa OpenOffice.org pod imenom Libreofis[3].

Projekat i softver se neformalno nazivaju Openofis (OpenOffice). Pošto je taj termin registrovani zaštitni znak u tuđem vlasništvu, projekat je kao svoje zvanično ime usvojio OpenOffice.org[4].

Komponente uredi

Udeo na tržištu uredi

Kako se OpenOffice.org slobodno distribuira različitim kanalima teško je proceniti njegov udeo na tržištu. Samo sa zvaničnog sajta zabeleženo je više od 100 miliona preuzimanja najnovijih izdanja OpenOffice.org 3[5].

Lokalizacija na srpski jezik uredi

Lokalizacija izdanja 1.x na srpski jezik je započeta 2002. godine prevodilačkim maratonom u organizaciji entuzijasta slobodnog softvera, dok je prostor obezbedila kompanija ICT-Tower, u to vreme Sun Microsystems kompetencijski centar u Beogradu. Zvanični predlog za formiranje Projekta lokalizacije na srpski jezik u okviru međunarodnog projekta podnet je 14. oktobra 2003. godine. Grupa okupljena oko sajta Prevod.org je tokom leta 2005. godine nastavila posao i lokalizovala izdanje 2.0 za Novell SLES GNU/Linuks distribuciju.

U decembru 2007. godine, Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo Republike Srbije pokrenulo je projekte lokalizacije slobodnog softvera, među kojima je bio i projekat lokalizacije paketa OpenOffice.org, koji je preuzeo Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa zajednicom korisnika slobodnog softvera u Srbiji.

Najnovije stabilno izdanje 3.3.0 je potpuno lokalizovano na srpski, zapisan ćirilicom i latinicom i može se preuzeti sa stranica projekta na srpskom jeziku.

Izvori uredi

  1. ^ Paul, Ryan (2011). „Oracle gives up on OpenOffice after community forks the project”. Ars Technica. Pristupljeno 19. 4. 2011. 
  2. ^ „OpenOffice.org Incubation Status”. Apache Software Foundation. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011. 
  3. ^ Paul, Ryan "Document Foundation forks OpenOffice.org, liberates it from Oracle", Ars Technica, September 28, 2010, accessed April 18, 2011.
  4. ^ „Why should we say "OpenOffice.org" instead of simply "OpenOffice". OpenOffice.org Frequently Asked Questions. Pristupljeno 5. 6. 2006. (jezik: engleski)
  5. ^ „OpenOffice.org Clocks up One Hundred Million Downloads”. OpenOffice.org Press Release. Arhivirano iz originala 01. 12. 2009. g. Pristupljeno 4. 9. 2010. (jezik: engleski)

„Začeci projekta lokalizacije”. Blogovi OpenOffice.org zajednice u Srbiji. Arhivirano iz originala 17. 8. 2012. g. Pristupljeno 4. 9. 2010. (jezik: srpski)

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi