Srpska ramonda, kolačić ili cvet feniks (lat. Ramonda serbica) je endemska biljka centralnog Balkana iz porodice Gesneriaceae. Biljku je otkrio Josif Pančić 1874. godine na obroncima planine Rtanj iznad Sokobanje. Ramonda serbica je ostatak suptropske flore Evrope i Mediterana, najverovatnije afričkog porekla. Veoma je slična biljci Ramonda nathaliae i smatra se da se od nje poliploidijom odvojila tokom tercijara u samostalnu vrstu.[1][2]

Ramonda serbica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
R. serbica
Binomno ime
Ramonda serbica
Sinonimi
  • Chaixia serbica (Pančić) O.Schwarz

Opis biljke uredi

Ovo je višegodišnja, zimzelena, zeljasta biljka.[1]

Listovi su joj skupljeni u prizemnu rozetu, rombični do eliptično-rombični. Po obodu su nepravilno i krupno nazubljeni.[1]

Cvetna drška je bez listova, visoka je do 15 cm i na njoj se nalazi 1—3 cvetova, a kod starijih primeraka do 6 cvetova. Cvetovi su smešteni u vršnoj razređenoj cvasti. Krunični listići kod cvetova su bledo ljubičaste boje sa žutom osnovom. Na cvetu se najčešće nalazi 4-5 kruničnih listića, a ređe 3 ili 6. Prašnici su ljubičaste boje.[1]

Plod je čahura sa puno braonkastog semena.[1]

Broj hromozoma je 2n = 144.

Za ovu biljku je karakteristična i pojava da i ukoliko se potpuno osuši može ponovo da oživi ukoliko se zalije. Ovu mogućnost da se iz stanja anabioze ponovo vrate u život poseduje veoma malo biljaka cvetnica. U Evropi sem vrsta roda Ramonda samo još dve cvetnice mogu da se povrate iz anabioze (Haberlea rhodopensis i Jankaea heldreichii).[3]

Stanište i rasprostranjenost uredi

 
Ramonda serbica — crtež objavljen 1918. godine u engleskom botaničkom časopisu „Curtis's Botanical Magazine

Stanište ove biljke su pukotine krečnjačkih stena, najčešće u zaštiti šumske vegetacije. Živi u klisurama i nižim planinskim grebenima na nadmorskoj visini od 150—1800 m. Češće se nalazi u brdskom i nižem planinskom regionu na nadmorskim visinama od 300 do 1000 m. Naseljava samo severno eksponirane stene. Ramonda serbica sa drugim biljkama obrazuje reliktne hazmofitske zajednice od kojih su najznačajnije Ceterachi-Ramondaetum serbicae i veći broj zajednica tipa Musco-Ramondetum serbicae.[1] Takođe na staništima gde se preklapa sa Ramonda nathaliae, u zonama simpatrije, obrazuje subasocijaciju Ceterachi-Ramondetum serbicae ramondetosum nathaliae.[4]

Ramonda serbica je endemit centralnog dela Balkanskog poluostrva. Naseljava sledeće zemlje: Albaniju, Bugarsku, Grčku (Epir), Republiku Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru.[1] Areal se karakteriše brojnim disjunkcijama od kojih se izdvajaju dve najveće. Jedna u istočnoj Srbiji i severozapadnoj Bugarskoj i druga, veća od Crne Gore, preko južne Srbije (Kosovo i Metohija), Republike Makedonije, Albanije do Grčke.[1]

Ugroženost uredi

Zbog nepristupačnosti najvećeg dela staništa, nije primećeno opadanje brojnosti populacija ove biljke. Međutim pristupačni delovi staništa (stene pored puteva) kao i male lokalne populacije su u velikoj meri smanjene i na ivici su nestanka zbog eksploatacije od strane sakupljača.[1] Prema istraživanjima u istočnoj Srbiji (Sićevačka klisura, Jelašnička klisura, klisure severnih padina Šar planine) brojnost populacije na 5 m² varira od 10-350 jedinki. U uzrasnoj strukturi pretežno se javljaju reproduktivni adulti. Mlađe uzrasne klase su česte u zajednicama sa mahovinama.[1]

Kolekcionarsko skupljanje za herbarske zbirke i botaničke bašte predstavlja jedan od najznačajnijih faktora ugrožavanja. Biljka je takođe ugrožena i uništavanjem prirodne šumske vegetacije čime se menjaju mikroklimatski uslovi, kao i izgradnjom hidroakumulacija u kanjonima.[1]

U Srbiji je Ramonda serbica zaštićena kao prirodna retkost.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j Ramonda serbica. pancic.bio.bg.ac.rs. 
  2. ^ Vladimir Stevanović, Marjan Niketić, Branka Stevanović: Chorological differentiation of endemo-relic species Ramonda serbica Panč. and R. nathaliae Panč. & Petrov. (Gesneriaceae) on the Balkan Peninsula. In: Botanika Chronika (Patras). Band 10, 1991, S. 507–515.
  3. ^ Članak o Ramonda serbica u Blicu (28.03.2010)
  4. ^ Stevanović, V., Niketić, M., Stevanović, B. 1987. Fitocenološke karakteristike simpatričkih endemo-reliktnih vrsta Ramonda serbica Panč. i Ramonda nathaliae Panč. et Petrov. Glasnik Instituta za botaniku i Botaničke bašte Univerziteta u Beogradu 21: 17–26.

Spoljašnje veze uredi

Crvena knjiga flore Srbije
 


Ovaj takson je ubeležen u Crvenu knjigu flore Srbije
usled svoje ugroženosti ili nestanka sa teritorije Srbije.