Sorghum halepense
Divlji sirak (Sorghum halepense L.) je višegodišnja, sporadično invazivna vrsta biljke iz porodice trava.[1]
| Sorghum halepense | |
|---|---|
| |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Monocotyledones |
| Kladus: | Commelinids |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Poaceae |
| Potporodica: | Panicoideae |
| Rod: | Sorghum |
| Vrsta: | S. halepense
|
| Binomno ime | |
| Sorghum halepense | |
Opis uredi
Divlji sirak je do 1 m visoka biljka. Ima prilično debeo, kratkopuzeći rizom sa stolonima. Od rizoma polaze fertilni i sterilni izdanci. Stablo je uspravno i glatko. Listovi su široki između 1 i 2 cm, ušiljeni, glatki, po obodu obično hrapavi, a rukavci su glatki. Ligula je kratka, sa dlakama dugim oko 1 mm. Metlica divljeg sirka je piramidalna, jako razgraanata i do 30 cm visoka. Klasići pri osnovi imaju kratke dlake, a pleve hermafroditnih cvetova su ušiljene, sa gustim, kratkim dlakama, u sredini su gole, žute do žuto-mrke boje. Muški klasići su na dugim drškama. Pleve su papiraste, šiljate, tamnoljubičaste. Donja plevica je sa osi dugom do 1 cm, retko je bez osja.[1]
Stanište uredi
Na toplim, suvim brežuljcima, po peskovima, utrinama, sušnim livadama, u vinogradima, na njivama i često na ruderalnim staništima.[1]
Rasprostranjenje uredi
Naseljava mediteransku oblast, Orijent, Kavkaz, istočnu Indiju, Kinu, Kanare, Severnu Ameriku, Meksiko, Kubu, Kolumbiju, a i u Srbiji je rasprostranjena.[1]
Značaj uredi
Biljka je privrednog značaja jer u mladom stanju daje seno dobrog kvaliteta.
Beleženi su slučajevi trovanja, jer pod određenim uslovima sintetiše cijanogeni glikozid.[1]