Manifestacije u Srbiji уреди

U Srbiji postoji mnoštvo manifestacija koje su zasnovane na mnogim kulturnim dešavanjima. One imaju veliki uticaj na razvoj turizma, kao i poboljšanje socijalizacije i opsteg obrazovanja naroda.

Januar уреди

Trg otvorenog srca уреди

Manifestacija odrzavana svake godine u Beogradu pocetkom decembra do kraja januara(prvi put održavana 2011.)

Winter fest уреди

Na ovom festivalu u vidu sajma mogu se videti rucni radovi stanovnika Subotice i regije,

i mogu se okusiti tradicionalni gastronomski specijaliteti ovog dela Vojvodine.

Trg bajki уреди

Ova manifestacija(u trajanju oko mesec dana), namenjena je da zabavi i najmladje gradjane Beograda.

Filmski festival Kustendorf уреди

Odrzava se u Uzicu - Mokra Gora, to je medjunarodni filmski i muzicki. festival osnovan 2008. godine u selu Drvengrad na brdu Mecavnik (Mokra Gora). Osnivac festivalas je Emir Kusturica.

Sajam vina уреди

Februar уреди

Dečje beogradsko prolece уреди

Prosecno trajanje je od februara do juna.Ovaj festival je namenjen deci i on je muzickog i plesnog karaktera.

Bob Marley's day уреди

Bob Marley je rođen 6. februara 1945. godine i taj dan se, u znak sećanja na kralja reggae muzike i jednog od najvećih boraca za ljudska prava, slavi svuda u svetu. U Pančevu se rođendan Boba Marlija obeležava već 14 godina.

Pršutijada уреди

Sajam suvomesnatih proizvoda ili popularna "Pršutijada" je po svojoj masovnosti i geografskom poreklu posetilaca spada u red nacionalnih manifestacija. Pršutijadu poseti preko 10 000 posetilaca iz čitave zemlje, a ideja za pokretanje događaja proistekla je od lokalnih proizvođača sa ciljem da se doda vrednost proizvodu koji se tradicionalno proizvodi na uskom području, standardizuje kvalitet, zaštiti geografsko poreklo i očuva pašni tov i naravno promocija. Održavana je svake godine u Mačkatu, uglavnom od 10-12. oktobra.

Sajam suvomesnatih proizvoda ili popularna "Pršutijada" je po svom sadržaju privredna, ali zbog toga što se izlaže nešto karakteristično za gastronomiju ovog kraj to je donekle i etnografska. Pored izlaganja i prodaje suvomesnatih proizvoda, propratni program čine predavanja iz oblasti ruralnog razvoja i kulturno-umetnički program, što je komplementarno osnovnom sadržaju.

Sremska vinijada уреди

Manifestacija sremska vinijada održana je prvi put 1996. godine, sadržaj manifestacije predstavlja izložba i degustacija vina brojnih proizvođača.

Slaninijada уреди

U okolini Pančeva Turističko društvo Kačareva organizuje sajam slanine, mesa i mesnih prerađevina ali i kulturno umetnički program. Održava se sredinom februara.

Međunarodni sajam turizma(ITTFA) уреди

Održavan krajem februara, ovaj multinacionalni sajam omogućava građanima da vide mesta na kojima nisu bili i prošire svoje vidike, kao i dobiju ideju gde da putuju.

Međunarodni sajam vina(Beowine) уреди

Održava se u Beogradu, krajem februara na beogradskom sajmu. Svake godine na ovoj manifestaciji  održava se nekoliko takmičenja - za najbolje domaće vino, za najbolje vino Sajma i takmičenje somelijera. Aukcijska prodaja vina jedan je od nezaobilaznih segmenata ove smotre, a na štandovima izlagača svakodnevno se organizuju i brojne degustacije.

FEMUS уреди

FEMUS je festival umetničke muzike internacionalnog karaktera, koji okuplja učenike i profesore nižih i srednjih muzičkih škola iz Srbije i inostranstva. 

Maškarada - maskirana povorka уреди

U Novom Sadu održava se Maškarada - maskirana povorka u kojoj učestvuju deca vrtića i osnovnih škola,u okviru organizacije Muzeja Vojvodine.

Kobasicijada уреди

U Turiji se od 1985. godine, svake godine, u februaru, održava manifestacija pod nazivom kobasicijada. Ovu manifestaciju godišnje poseti na desetine hiljada gostiju, kako bi videli "čudo od kobasice", koje se pravi samo u selu Turiji, u opštini Srbobran.

Domaćini iznose dugačku kobasicu (čitavih 2031m), a tačno u podne počinje svečano otvaranje manifestacije. Nakon toga sledi proglašenje najbolje industrijske kobasice, a onda i proglašenje najbolje kobasice koju su proizveli građani Turije. Postoji i takmičenje u brzom jedenju kobasice, a predviđena je i nagrada za gosta koji je došao iz najudaljenijeg mesta.

Međunarodni filmski festival FEST уреди

Prvi FEST, pod naslovom "Hrabri novi svet", otvoren je 9. janauara 1971. u Domu Sindikata, projekcijom filma "Meš" Roberta Altmana. Zamišljen kao godišnji presek najboljih filmova sezone, beogradski Međunarodni filmski festival FEST izrastao je u jednu od najznačajnijih filmskih smotri i postao jedan od glavnih događaja u kulturnom životu Beograda.

Oficirski bal уреди

Tradicionalna manifestacija koju organizuje Organizacija rezervnih vojnih starešina i Komanda garnizona. Prvi oficirski bal je organizovan u martu 1999. godine kao jedan vid prkosa pred nastupajuće ratno stanje. Održava se u Čačku 25. februara.

Muška bekrijada уреди

Manifestacija koja je namenjena dobroj zabavi muške populacije, organizovana je u Boljevcu svake godine 26. februara. Na muškoj bekrijadi ženama je pristup zabranjen. Ova bekrijada prvi put je održana 1981. godine, na inicijativu poznatih boema koji su hteli da imaju svoju proslavu. Od tada, tradicija nije prekidana, a organizatori kažu da se neretko dešava da za istim stolom sedi tri generacije bekrija.

Fašanke уреди

Kalušari obučeni u tradicionalnu rumunsku narodnu nošnju teraju svojom igrom zimu i prizivaju proleće,ali i pozivaju meštane da izađu iz kuće i budu učesnici ili posmatrači manifestacije. Održava se u Grebencu, 29. februara.

Mart уреди

Disovo proleće уреди

Tradicionalna manifestacija koju organizuje gradska biblioteka "Vladislav Petković Dis", jedna je od najznačajnijih pesničkih manifestacija u Srbiji(Čačak), na kojoj su gostovala najznačajnija imena srpskog pesništva i ponela Disovu nagradu za životno delo. Pored glavne nagrade dodeljuju se i druge koje utiču na podsticanje mladih ka pesništvu.

Haiku festival уреди

Haiku konkurs i festival su jedna od najznačajnijih godišnjih manifestacija koju organizuje Narodna biblioteka “Branko Radičević”. Pod krovom Narodne biblioteke Haiku festival se nalazi već 15 godina.

Maskenbal i kolačijada уреди

Manifestacija posvećena kolačima i maskama u Šidu, obično održavana 2. marta.

Festival maske уреди

Tradicionalna manifestacija koju organizuje KUD "Abrašević" u vremenu oko Belih poklada(2. mart), koja se sastoji od predtakmičarskih programa u regionu. Na završnoj priredbi se biraju najuspešnije pojedinačne i kolektivne maske i nagrađuju najbolji.

Rumenačka pihtijada уреди

Osim u pihtijama, posetioci imaju priliku da uživaju u brojnim tradicionalnim kulinarskim proizvodima iz Vojvodine. Trinaesta Rumenačka pihtijada, po deseti put ponela je titulu međunarodne, pa pored 40-ak domaćih majstora, u takmičenju za najbolju pihtiju učestvuju i gosti iz Hrvatske, Makedonije i Mađarske.

Takmičenje u pripremanju torti i kolača уреди

Od 2014. godine u belom holu Doma Vojske Srbije u Nišu, organizuje se međunarodno takmičenje u pripremanju torti i kolača "Niš 2014".

Ova manifestacija/takmičenje, po rečima organizatora ima za cilj očuvanje, negovanje i podsticanje delatnosti kao i obogaćivanje turističke ponude grada Niša. Namenjena je profesionalnim poslastičarima i ugostiteljima, učenicima ugostiteljsko-turističkih škola  kao i ljubiteljima pripremanja torti i kolača, sa ciljem da prikažu svoje veštine i znanja. S obzirom na kulturološki i tradicijski značaj poslastica jugoistoka Srbije, želja organizatora je da stvori brend u poslastičarstvu kako bi slatkiši, specifični za ovaj kraj Srbije, ušli u vrh gastro karti grada i regiona".

Na Međunarodnom takmičenju u pripremanju torti i kolača "Niš 2014" predviđena su i posebna priznanja i vredne nagrade za radove koji imaju elemente inovacije.

Državni pčelarski sajam уреди

U organizaciji SPOS-a, 27. i 28. februara održava se u Beogradu državni pčelarski sajam sa međunarodnim učešćem, sa kompleksnim prodajnim, izložbenim, obrazovnim, promotivnim, privrednim i turističkim sadržajem.

Državni pčelarski sajam osmišljen je kao smotra pčelarstva. Na njemu pčelari praktičari i proizvođači opreme za pčelarstvo predstavljaju svoja dostignuća. Sva oprema i repromaterijali iz ove oblasti na Sajmu se prodaju po najpovoljnijim cenama i uslovima. Sajam ima izložbeni i prodajni karakter.    

Međunarodna TICA izložba mačaka уреди

Tradicionalna Međunarodna izložba mačaka ove godine slavi 18 godina postojanja. Na 12 ringova (po šest u subotu i nedelju) mace će ocenjivati sedam sudija iz Austrije, Danske, Francuske i Velike Britanije.U svakoj takmičarskoj kategoriji biće organizovan izbor za najlepšu mačku.   

Međunarodna izložba pasa svih rasa CACIB уреди

U organizaciji Kinološkg saveza Republike Srbije na Beogradskom sajmu se dva puta godišnje održava Međunarodna izložba pasa svih rasa - CACIB Beograd, koja u proleće označava početak, a na jesen kraj kinološke sezone u našoj zemlji. CACIB Beograd je najveća manifestacija te vrste u Srbiji. 

Za titulu najlepšeg psa izložbe takmiči se  preko 1200 pasa svih rasa iz celog sveta (preko 30 zemalja učesnica). Pse ocenjuje više od 20 eminentnih međunarodnih kinoloških sudija iz zemlje i inostranstva. Psi se takmiče u lepoti u kategorijama baby, junior, mladi, intermedia, zreli, veterani, šampioni i razred radnih pasa. Najlepši psi dobijaju prigodne nagrade - pehare, diplome, hrana za pse. 

U okviru manifestacije održava se Agility Show - sportsko takmičenje vrhunski obučenih pasa, kao i Junior Handling - izbor za najboljeg mladog vodiča psa. Na kraju manifestacije se u centralnom ringu održava Best in Show - izbor za najlepšeg psa izložbe što je svakako i najatraktivniji deo manifestacije.

U okviru ove izložbe svake godine se predstavljaju i brojni proizvođači hrane, opreme i kozmetičkih preparata za pse.

Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova уреди

Specijalizovani sajam plovila svih vrsta, opreme za sportove na vodi, opreme za ronjenje i ribolov. Plovila svih vrsta (jahte, gliseri, jedrilice, čamci), brodski i vanbrodski motori, sredstva i pribor za održavanje plovila.

Beogradski festival igre уреди

Begoradski festival igre prilika je za podsećanje na istorijski put i impozantan rast koji je prošao. BDF je znao, možda više od bilo kog festivala u Evropi, da oseti promene i senzibilitet područja zahvaljujući kulturnoj viziji i incijativi direktorke Aje Jung, koja je hrabro i profesionalno postala nosilac promena, i ostvarila međunarodni uspeh manifestacije. Želimo - kako se to u Italiji kaže - "cento di questi giorni" (stotinu ovakvih dana) Beogradskom festivalu igre.

Guitar art festival уреди

Guitar art festival je nastao 2000. godine i danas predstavlja profesionalnu i stručnu manifestaciju koja svake godine okuplja klasične i ostale gitariste svih profila, od đaka osnovnih i srednjih škola, preko studenata, do njihovih profesora i eminentnih gostiju, vodećih svetskih gitarista. Održava se od 08-13.marta u Beogradu.

Danas, GAF uživa status jednog od pet najvećih i najistaknutijih festivala klasične gitare u svetu.

Borina nedelja уреди

Krajem marta, u Vranju, na 135. godišnjici rođenja pisca Borisava Stankovića se održava književna manifestacija u njegovu častčast Bore Stankovića. Manifestacija se održava u dvorištu rodne kuće našeg poznatog pisca.

Međunarodni salon automobila уреди

Beogradski sajam i Poslovno udruženje proizvođača drumskih vozila Srbije su organizatori Međunarodnih manifestacija automotivne industrije. Najstarija zvanična međunarodna izložba drumskih vozila u ovom delu Evrope u tradicionalnom terminu po kalendaru međunarodne asocijacije OICA, svake godine okuplja vodeće svetske proizvođače vozila, delova i opreme. Uz to, učešće kompletne domaće automobilske i prateće industrije, kao i prisustvo tradicionalnih izlagača iz okruženja potvrđuju regionalni primat ove manifestacije.

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma уреди

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma potiče od Festivala jugoslovenskog filma, osnovanog 1953. godine u Puli, Hrvatska (SFRJ). Na festivalu su prikazivani i igrani i dokumentarni filmovi. Glavni cilj Martovskog festivala i ove godine biće da pruži platformu, pre svega  domaćim filmskim autorima, ne samo za predstavljanje filmova gledaocima, već i za povezivanje sa evropskim i regionalnim producentima, fondovima, televizijama, filmskim profesionalcima i novim tehnološkim trendovima.

Antićevi dani уреди

Manifestacija Andrićevi dani ustanovljena je u znak sećanja na pesnika Miroslava Antića, sastoji se od Okruglog stola posvećenog stvaralaštvu M. Antića, pesničke večeri posvećene Antiću, Likovne kolonije, posete školama.

April уреди

Beogradski mesec fotografije уреди

Ideja za festival "Beogradski mesec fotografije" rodila se u oktobru 2014. godine. Grupa fotografa i dizajnera okupljena oko galerije Bartcelona, koja se nalazi u Dizajn distriktu Čumićevog sokačeta, odlučila je da pokrene projekat koji je od velikog značaja za domaću foto scenu. David Pujado, fotograf i direktor festivala, Jelena Seničić (dizajner), Nenad Vilimanović (web dizajner i fotograf) i Tamara Nikolić , inspiraciju za ovaj projekat pronašli su u foto festivalima u okruženju i Evropi. Prvi internacionalni festival fotografije „Belgrade Photo Month" (Beogradski mesec fotografije), biće održan u Beogradu od 1. do 30. Aprila i svojevrstan je pokušaj da se Srbija i Beograd pozicioniraju na fotografsku mapu sveta.    

Ovčarski dani уреди

Najpoznatija manifestacija u opštini Opovo su Ovčarski dani u selu Sakule. Ovaj događaj se održava svake godine poslednjeg vikenda u martu mesecu, i tom prilikom se okupljaju uzgajivači stoke (goveda, ovaca, magaraca itd.), pripremaju i degustiraju specijaliteti iz domaće banaćanske kuhinje, izlažu ručni radovi i održava posebno atraktivna i već nadaleko poznata trka na magarcima u više kategorija, po kojoj su i Ovčarski dani na prvom mestu prepoznatljivi.

Sva ova dešavanja su propraćena bogatim kulturno-umetničkim programom i posetom uglednih ličnosti iz sveta kulture i javnog života. Ova manifestacija je sada već poznata i van granica naše zemlje, gde iz godine u godinu budi veliko interesovanje.

Sepia fest уреди

Hedonizam se definiše kao težnja za zadovoljstvom koje je samo po sebi svrha, odnosi se na čisto uživanje, zadovoljenje svih čula, stanje duha i svesti u kojem vam prija sve što vas okružuje.

Neki filozofi su užitak smatrali vrhovnim dobrom i ciljem ljudskog postojanja. Prvi teoretičar hedonizma bio je Sokratov učenik, Aristip iz Kirene. On je smatrao da čoveku pripada samo sadašnjost, pa zato treba uživati od danas do sutra, kao da je svaki dan poslednji. Pojam uživanja dominantan je i u filozofiji Epikura, a moderni filozofi se vraćaju ovom pojmu kao odlučujućem faktoru za harmoničan razvoj svakog pojedinca. Zbog toga se hedonizam u savremenoj literaturi često poistovećuje sa umećem življenja.

Prvi Sajam hedonizma - Sepia Fest, koji se odvija pod sloganom „Male stvari, velika zadovoljstva", želi upravo da veliča umeće življenja i da kreira ambijent u kome će svaki posetilac pronaći svoju dozu uživanja i inspiracije.

Sepia Fest se održava na Beogradskom sajmu,i on će na osoben način će spojiti vrhunske brendove, edukaciju iz sfere biznisa i zabavu, sa ciljem da što većem broju ljudi približi pojam hedonizma.

Priliku da iskuse suštinski užitak i ugode svim svojim čulima imaće svi posetioci stariji od 18 godina. 

Vitez fest уреди

Vitez fest je manifestacija koja će se 23. i 24. aprila održati na Beogradskoj tvrđavi.

Vitez fest na inovativan i edukativan način povezuje bajkovito vreme vitezova i moderno doba, Beogradsku tvrđavu Despota Stefana i Kamelot kralja Artura, viteške turnire i digitalnu tehnologiju, teatar i multimedijalne performanse, dvorsku i savremenu muziku, kovani mač i računar, Srbiju i svet

Organizator ove manifestacije je Kraljevski Red vitezova koji od 2004. godine organizuje multimedijalne viteške spektakle namenjene deci i odraslima.

Beogradski tango festival уреди

Beogradski tango susret, internacionalni festival argentinskog tanga, jedan je od najvećih festivala te vrste u Evropi i održaće se po sedmi put u Beogradu. 

Pozorišni festival NUŠIĆEVI DANI уреди

Pozorišni Festival NUŠIĆEVI DANI pokrenut je 1984. godine u Smederevu, s ciljem popularizacije velikog komediografskog dela Branislava Nušića, koji je važan deo života (detinjstvo i mladost) proveo u Smederevu.

Iz istorijata Nušićevih dana

Aktuelizovanje Nušića u našem vremenu ostvareno je, pre svega, pozorišnim predstavama, naučnim skupovima, tribinama, izložbama, izdavačkom delatnošću, specijalizovanim dečijim programima i uvođenjem nagrade za životno delo glumcu - komičaru.

Od 1990. godine dodeljuje se Nušićeva nagrade za životno delo glumcu komičaru

Godine 1991. u Smederevu je otkriven spomenik Branislavu Nušiću, rad mr Vlaste Filipovića, akademskog vajara.

Od 1995. godine ustaljuje se Nagrada publike za glumačko ostvarenje.

Iste godine započinju susreti škola koje nose ime Branislav Nušić.

Godine 2000. festival je prvi put imao takmičarski karakter, a od 2004. festival kontinuirano ima takmičarski karakter. Dodeljuje se Nušićeva nagrada za najbolju predstavu u celini po oceni stručnog žirija.Od 2007. godine ustaljuje se Nušićeva nagrada za najbolju predstavu na osnovu glasova publike.

Beogradski maraton уреди

BEOGRADSKI MARATON je najveća i najmasovnija sportska manifestacija u našoj zemlji koja je, odlukom Skupštine grada Beograda, proglašena za događaj od posebnog značaja za grad Beograd. 

U okviru BEOGRADSKOG MARATONA održavaju se:  Trka zadovoljstva na 5 km, polumaraton i maraton. Po mnogim ocenama to je najveći sportski i promotivni događaj koji se tradicionalno održava u našoj zemlji. 

Dečiji maraton i Beogradski maraton, kao jedinstvena celina, početkom svakog proleće svojom masovnošću i atraktivnošću,  privlače pažnju velikog broja prisutnih gledalaca i predstavnika medija.

Noć otvorenih ateljea уреди

Manifestaciju organizuje Udruženje "Fraktal 3" sa ciljem dugoročnog i tesnog spajanja umetnosti i mladih ljudi, razvoja turističke privrede i osmišljavanja novih projekata zajedničkog interesa i povezivanja svih sfera umetnosti. Odvija se širom Srbije.

Maj уреди

Festival dramskih amatera Rasinskog okruga FEDRARO уреди

Festival amaterskih pozorišta Srbije TEATRAMA , osnovan je 2013. godine od strane kruševačkog amaterskog pozorišta Kruška. Cilj ovog Festivala je da Kruševcu predstavi najzanimljivija i najbolja amaterska pozorišna ostvarenja.

Dani jorgovana уреди

Tradicionalna manifestacija Dani jorgovana, posvećena francuskoj princezi i srpskoj kraljici Jeleni Anžujskoj, ženi kralja Uroša Prvogodržava se 6. maja u Kraljevu, manastirima Sopoćani i Gradac i u srednjovekovnom gradu Magliču u Ibarskoj klisuri. 

Zvuci trube sa Timoka уреди

Nakon višegodišnjeg zalaganja, Knjaževac je 2017. godine postao Predakmičarski centar za najveći nacionalni Sabor trubača u Guči. Predtakmičenje se održava 12. maja u okviru manifestacije „Zvuci trube sa Timoka".  

Beogradska Biciklijada уреди

Beogradska biciklijada, koja se održava 14.maja, u organizaciji Asocijacije "Sport za sve" Beograd, pod pokroviteljstvom grada Beograda, Sekretarijata za sport i omladinu, okupiće par hiljada zaljubljenika u dvotočkaše.

Desankini majski razgovori уреди

Nakon smrti Desanke Maksimović 1993. godine, svakog 16. maja, održavaju se Desankini majski razgovori, republička manifestacija u organizaciji Zadužbine i Podružnice Desanka Maksimović iz Beograda i Valjeva. Manifestacija se održava na Desankinom vencu-Đačka reč Desanki Maksimović, pred Spomenikom pesništva, a nastavlja u Brankovini polaganjem cveća i recitalom na grobu Desanke Maksimović. U okviru manifestacije dodeljuje se i nagrada Desanka Maksimović za životno delo, a potom se održava kulturni program.

Festival kulena уреди

Maj je mesec kada cvetaju ruže ali i mesec kada u Bačkom Petrovcu sazreva kulen. U čast ovog velikog događaja Petrovčani svake godine, krajem maja organizuju FESTIVAL KULENA. Poznati majstori se u dobrom takmičarskom duhu i raspoloženju nadmeću u pravljenju kobasica i kulena. Stručni žiri tom prilikom proizvodjaču najboljeg kulena i kobasice dodeljuje priznanja i nagrade. Program je i zabavnog karaktera i vrlo je posećen.    

Noć muzeja уреди

Noć muzeja najavljuje da će održati širom Srbije, 21. maјa u skladu sa datumоm Еvrоpskе Nоći muzејa. Planiranо vrеmе traјanja prоgrama је оd 17:00 dо 01:00 čas pоslе pоnоći. Noć muzeja je ujedno deo Evropske Noći muzeja čijoj se inicijativi priključila 2006. godine. 

JAZZ FEST уреди

Valjevski JAZZ FEST je međunarodna muzička manifestacija u okviru koje se izvode džez i bluz dela domaćih i stranih autora. Festival su 6. maja 1984. godine osnovali entuzijasti okupljeni oko Doma kulture i Radio Valjeva.

Ovogodišnji Festival održava se od 16 do 18.oktobra u Domu kulture u Valjevu.

Future Gaming Expo Belgrade уреди

Posle velikih sajmova - Las Vegas, London... prepoznajući rastuće tržište, gaming industrija omogućava da upoznate i naravno obezbedite za sebe opremu, softversku podršku i prateće servise.

Procenjuje se da ovog trenutka na tržištu ukupno funkcioniše 26.000 automata za igre na sreću i da je većina u najskorijoj budućnosti u obavezi da bude zamenjena novijim elektronskim aparatima sa inoviranim programima uz svakodnevni razvoj novih softvera kao i primenu zahteva Poreske uprave. Izlagači su vodeće svetske firme. Pored Srbije računamo i na šire tržište jugoistočne Evrope kao tržište kupaca (BiH, Makedonija, Hrvatska, Bugarska, Rumunija, Albanija).

Jun уреди

Belgrade Design Week уреди

BEST Design Week je seminar dizajna i brendiranja koji se održava u Beogradu od 28. maja do 4. juna u organizaciji Udruženja studenata tehnike Evrope - BEST Beograd. Studenti svih tehničko-tehnoloških i prirodno-matematičkih fakulteta Univerziteta u Beogradu imaju priliku da učestvuju u radionicama i predavanjima eminentnih predavača iz oblasti brendiranja, grafičkog i web dizajna.    

Etno festival уреди

Etno festival, koji po deveti put organizuju Turistička organizacija opštine Inđija, Opština Inđija i Udruženje za negovanje duhovne kulture i tradicije "Etnoart", održaće se u Inđiji, u pešačoj zoni, 8. juna, na dan proslave gradske slave "Duhova".

U prijatnom vojvođanskom ambijentu okupiće se veliki broj izlagača iz različitih delova Srbije. Tokom prodajne izložbe, preko svojih ručno rađenih, višenamenskih i unikatnih predmeta, suvenira i domaće hrane, izlagači će predstaviti kulturu i tradiciju ovih prostora.    

Dani Vajferta уреди

Dani Vajferta je gradska manifestacija koja će se održati u Pančevu, 10. i 11. juna.

Namera organizatora manifestacije, Turističke organizacije Pančeva, je da se kroz promociju lika i dela uglednog Pančevca Đorđa Vajferta istaknu turistički, kulturno-umetnički i privredni potencijali grada Pančeva.

Afirmisanjem vrednosti koje je Đorđe Vajfert negovao ( marljivost, radoznalost, istraživački duh, odgovornost, čovekoljublje ) ova manifestacija ima za cilj da ponovo uspostavi duh zajedništva, po kome su građani Pančeva bili prepoznatljivi kroz istoriju.

Program je podeljen u nekoliko segmenata, od kojih izdvajamo turistički ( ekskurzije srednjoškolaca i promocija nove turističke rute ), kulturno-umetnički ( koncerti, izložbe, projekcije filmova, predavanja ) i segment posvećen privrednicima ( stručni skupovi, sajam starih zanata ).

Kad Tisa cveta уреди

Najromatičniji vikend u junu pored dnevnih manifestacija na obali reke i vožnji na čamcima tiskih alasa u predvečernjim satima doživljava svoj vrhunac.

Sa obala i brojnih čamaca koji splavare rekom svi koji imaju neispunjene ljubavne i druge želje puštaju zapaljene plutajuće sveće koje se presijavaju u noći.

Uz vino i veselu muziku tamburaških orkestara mnogi ovu manifestaciju prate do dugo u noć na Tiskim čardama.

Beogradski Noćni market уреди

Muzičko - gastronomski  festival  „Beogradski Noćni Market"  pod sloganom  „Svi za Dunav" održava se 16. juna na pijaci „Zemun ", koju je  „BBC  Travel" uvrstila  u turističku ponudu glavnog grada.Pijaca „Zemun" biće još jedna prilika  za novo druženje, dobru zabavu i kupovinu. Preko sto izlagača predstaviće se iz različitih oblasti, a posetioci će imati prilike da kupe proizvode „šampiona pijaca", mladih dizajnera, afirmisanih i neafirmisanih umetnika.U saradnji sa Dunavskim centrom za kompetenciju (Danube Competence Center) na jednom od štandova, kroz propagandne materijale, predstaviće se ukupna turistička ponuda na Dunavu. 

Internacionalni festival teatra INFANT уреди

Internacionalni festival teatra INFANT postao je tačka susretanja stvaralaca koji pozorišnu umetnost posmatraju na nov i drugačiji način. Ovo je jedini festival tog tipa u zemlji, autentičan i veoma uvažen u drugim evropskim zemljama, među umetnicima i kritičarima koji prate najnovije tendencije u oblasti scenskog stvaralaštva.

Sabor trubača Vojvodine уреди

Predtakmičenje trubačkih orkestara Dragačevskog sabora u Guči za područje AP Vojvodine.

Jun уреди

Red Bull Reign nacionalno finale Srbija уреди

Red Bull Reign turnir u basketu 3 na 17 zemalja boriće se za svetski tron, a da bi stigli do svetskog vrha, moraće da "prežive" nacionalne kvalifikacije i plasiraju se na završni turnir koji će se održati u Vašingtonu 16. septembtra.

Pančevačke letnje večeri уреди

Pančevačke letnje večeri prvi put su održane 2009. godine u organizaciji Turističke organizacije Pančeva. 

Tokom jula i avgusta, stanovnici i posetioci Pančeva uživaće u koncertima, književnim večerima i dramskim minijaturama, realizovanim u saradnji s pančevačkim i gostujućim umetnicima u paviljonu najlepšeg gradskog parka, Narodne bašte.

Sajam omladinskog turizma YOUTH FAIR уреди

Sajam omladinskog turizma, YOUTH FAIR, održava se na glavnom novosadskom trgu i u Katoličkoj porti neposredno pred EXIT festival. Pored muzičkog programa, svi koji se tokom ova dva dana nađu u centru Novog Sada, moći će da se upoznaju sa najatraktivnijim omladinskim destinacijama Balkana uključujući festivale, klubove, centre za ekstremne sportove i mnoge druge neotkrivene atrakcije regiona.

EXIT уреди

EXIT FESTIVAL je najveći muzički festival na području jugoistočne Evrope. EXIT se organizuje na prelepoj i magičnoj Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu od 2001. godine. Svake godine sve je veći broj posetilaca na EXITu. Mladi stižu iz svih delova zemlje, ali i iz zemalja širom Evrope i sveta. Pored dobrog muzičkog programa EXIT je posećen i zbog kvalitetne zabave, dobre atmosfere na tvrđavi i pozitivne energije grada.

Vrnjački karneval уреди

Tokom osam dana u julu Vrnajčka Banja se pretvara u veliku scenu na kojoj se održava oko stotinu različitih programa - maskenbala, izložbi, koncerata, pozorišnih predstava i sportskih dešavanja. Centralni događaj je Velika međunarodna karnevalska povorka sa pedesetak grupa iz celog sveta i sa oko 2.000 atraktivno i maštovito maskiranih učesnika. Karnevalske grupe iz celog sveta garantuju jedinstven doživljaj, dobru zabavu i provod tokom trajanja Vrnjačkog karnevala.

Karneval se održava sredinom jula i okupi preko 200.000 posetilaca uz učesnike sa svih kontinenata.

Od osnivanja Vrnjačke banje 1868. godine, stanovnici i posetioci ovog mesta su pridavali veliki značaj druženju, balovima, koncertima i zabavi uopšte. Najpoznatiji su vrnjački „kermesi" koji su okupljali i goste banje i stanovništvo celog kraja. Tada je banja bila naročito svečano ukrašena i osvetljena lampionima, a orkestri su u paradnom maršu prolazili kroz centar banje. U kermesima su učestvovali i pesnici, glumci, pevači i drugi umetnici. Kuvari su spremali delikatese, a noću je Vrnjce obasjavao vatromet.

Upravo na osnovu tradicije dobre zabave u lokalnoj turističkoj organizaciji Vrnjačke banje su 2005. godine obnovili praksu maskenbala i karnevala, koja od tada privlači karnevalske grupe iz celog sveta. Te 2005. godine vrnjačkom Promenadom prodefilovalo je 34 karnevalske grupe, sa preko 1.500 učesnika iz 12 zemalja, sa tri kontinenta. Ovaj karneval će ostati upamćen po šarenim maskama, atraktivnim koreografijama salse, trbušnog plesa i sambe koje su maestralno prikazale brazilske lepotice. 

Centralno dešavanje VRNJAČKOG KARNEVALA je Velika međunarodna karnevalska povorka sa hiljadama maštovito kostimiranih učesnika koja predstavlja nezaboravan događaj, koji sa oduševljenjem isprati oko 200.000 posetilaca banje.

Već tokom drugog karnevala formirana je i Dečija karnevalska povorka, a VRNJAČKI KARNEVALpostaje član Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) i zauzima značajno mesto u kalendaru svetskih karnevalskih dešavanja.

Teslin dan уреди

Manifestacija TESLIN DAN, organizuje se u Zemunu od 2011. godine.

Dan rođenja Nikole Tesle, 10. jul 1856. godine, u Srbiji se slavi kao Dan nauke. U Filadelfiji i Zemunu slavi se kao Dan grada, a "samo" kao Teslin rođendan, obeležava se u Čikagu, Pertu, Njujorku, Zagrebu, Smiljanu, Pragu, Moskvi, Bratislavi, Beču, Budimpešti i selu Jabuka kod Pančeva. Povodom obeležavanja 156 godina od rođenja našeg velikog naučnika i pronalazača, organizuje se veliki broj manifestacija.

Avgust уреди

Mermeri i zvuci уреди

Grupa umetnika i ljubitelja umetnosti iz Beograda i Aranđelovca daleke 1966. godine odlučila se za Simpozijum skulpture „Beli Venčac". Istog leta u rudniku mermera, poznatom od davnina u svetu, na Venčacu, sedmoro umetnika kleše svoje skulpture koje će ostaviti u raskošnom ambijentu parka Bukovičke banje i tako stvoriti jedinstven muzej i zbirku skulptura od belog mermera pod otvorenim nebom. Vredna su spomena njihova imena: Matija Vuković, Angelina Gatalica, Mira Jurišić, Oto Logo, svi iz Beograda, Raja Nikolić iz Aranđelovca, Jovan Soldatović iz Novog Sada i Šošana Hejman iz Izraela. 

Na dan 4. jula 1968. godine prvi put su se oglasile fanfare i najavile susret zvuka sa mermerom i smotru najvrednijih muzičkih, folklornih, dramskih, baletskih, književnih, likovnih i filmskih ostvarenja. I nastade Smotra „Mermer i zvuci". 

Od 1973. godine sintezi mermera i zvuka pridružuju se i keramičari, rađa se Međunarodni festival „Svet keramike". Već od naredne 1974. godine do danas svakoga leta u Aranđelovcu se okupljaju naši i inostrani keramičari, radeći u najkvalitetnijoj glini, nastojeći da povrate ugleda najstarijoj umetnosti civilizacije. Najzad, konačno je ostvaren koncept totalnog umetničkog festivala, sinkretičkog karaktera, gde se svakoga leta susreću i kreiraju sve umetničke tvorevine ljudskog duha umetnici iz zemlje i sveta pod znakom Smotre umetnosti „Mermer i zvuci". 

Četrdeset dvogodišnje trajanje manifestacije u Aranđelovcu prate i organizacione promene, stvaranja i nastajanja pojedinih ideja, brojnih uspeha ali i povremenih stagnacija, kao i dilema, što je prateća pojava svake dugovečne kulturne animacije i akcije, ne samo kod nas, već i u svetu. 

Posebno mesto u sećanju onih koji prate Smotru „Mermer i zvuci" zauzimaju istaknuta imena raznovrsnih i renomiranih umetnika - književnika, kritičara, reditelja, teatrologa, kompozitora, dirigenata, novinara, publicista, političara, kulturnih poslenika kao što su Aleksandar Đonović, Branko Jovanović, dr Dušan Mihailović, Đura Jakšić, Mihovil Logar, Stevan Stanić, Milutin Ćolić, Đorđe Kadijević, Dušan Petrović- Šane, dr Miodrag Zečević, Dušan Matić, Ivan Tabaković, Stevan Bodnarov, Đorđe Radišić, Zoran Hristić, Boda Marković, Vlado Bužančić, Ćedomir Mirković, Bratislav Ljubišić, Draško Ređep, Mirjana Isaković, Sreto Bošnjak, Slobodan Atanacković, Zoran Mrkuš, Svetlana Isaković, Vasilije Tapušković, Dragana Ćoloć - Biljanovski i mnogi drugi. Svi oni, kao i i na hiljade umetnika davali su i daju kako početne tako i za budućnost 21. veka programske impulse i smernice, istrajavajući na održavanju visokih umetničkih kriterijuma u odabiru festivalskih programa Smotre umetnosti „Mermer i zvuci".

Štrudlijada уреди

Početkom avgusta, svi gurmani i obožavatelji štrudle sjate se u Novo Miloševo (malo mesto u opštini Novi Bečej), na tradicionalu turističko-kulturnu manifestaciju pod nazivom ŠTRUDLIJADA .  

U zanimljivoj, rustičnoj atmosferi, svi gurmani su u prilici da probaju najrazličitije vrste štrudli: Od onih klasičnih, sa makom i sirom, preko malo neobičnijih sa višnjama, jabukama, pekmezom i sl., pa sve do onih sa rogačom i raznim drugim đakonijama. 

Dani Stanoja Glavaša уреди

Tradicionalna manifestacija „Dani Stanoja Glavaša", posvećena je poznatom junaku iz Prvog srpskog ustanka. Održava se od 2005. godine u njegovom rodnom selu Glibovcu, kod Smederevske Palanke.

Put do Glibovca učesnici ove jedinstvene svetkovine, na fijakerima i konjima, započinju od konaka u centru grada, koji nosi ime neustrašivog harambaše i najvernijeg prijatelja i kuma vožda Karađorđa. Kratki predah i pauzu, na putu do Glibovca, prave na izvoru Buline vode, gde je Stanoje Glavaš često dolazio, a zatim u dvorištu osnovne škole i u crkvenoj porti pokazuju svoje znanje i umeće.

Nagrada pobedniku - harambaši, sastoji se od pečenog praseta, novčane nagrade i prelaznog jatagana harambaše.

Glavnu atrakciju manifestacije predstavlja nadmetanje za titulu harambaše u sledećim disciplinama: skok u dalj iz mesta, bacanje kamena s ramena, borba na gredi, obaranje ruku, nadvlačenje klipka i bacanje potkovice. Drugi deo programa rezervisan je za nastupe kulturno-umetničkih društava, pozorišnih umetnika, poznavaoca srpske istorije, etnoizložbe i slično.

Dragačevski sabor trubača Guča уреди

DRAGAČEVSKI SABOR TRUBAČA je najznačajnija manifestacija izvornog narodnog stvaralaštva u Srbiji. Održava se već pola veka, uglavnom u prvoj polovini avgusta, u Guči, u opštini Lučani (geografska oblast Dragačevo).

Ovo je u svetu  jedina manifestacija trubaštva, kao oblika izvorne narodne umetnosti i takmičarskog je karaktera. Sabor je smotra i brojnih drugih vidova narodnog stvaralaštva i običaja: folklora, pevanja, slikarstva, vajarstva, zanatstva, zdravičarstva, momačkih nadmetanja...

Centralni program predstavlja takmičenje najpoznatijih trubačkih orkestara u izvođenju izvorne narodne muzike (melodija narodne pesme i kolo). Organizuje se takođe i takmičenje mladih orkestara u cilju razvoja ove vrste muziciranja u našoj zemlji.

Sabor je nastao 1961. godine, prema ideji grupe ljudi iz novinarstva, prosvete i kulture da se organizuje `nešto karakteristično za Dragačevo`. Ideju, da to bude negovanje izvorne narodne muzike na limenim instrumentima su prihvatili i podržali pojedinci iz tadašnje vlasti. Prvi Sabor je organizovan kao jednodnevna smotra starih pesama i igara, narodnih vezova i tkanina, narodnih nošnji i sportskih igara, i naravno - sa nagradnim takmičenjem seoskih trubača kao glavnim programom na manifestaciji. Prvi Sabor počeo je sa 4 dragačevska orkestra takmičara, a danas ih je oko 40 u finalu (seniori, omladinci, pioniri). Kroz predtakmičenja u Boljevcu, Surdulici, Kotraži, Lučanima, Kovačici i na Zlatiboru prođe oko stotinu orkestara iz cele Srbije. Pod uticajem Sabora u Guči, trubaštvo se širilo u Srbiji, ali i drugim evropskim i prekookeanskim zemljama. U 2010. godini će se u okviru ove prestižne manifestacije održati i međunarodno takmičenje trubačkih orkestara.  

Sa porastoom broja učesnika - trubačkih orkestara, proširivan je program Sabora. Tu su: likovne izložbe, predstavljanje knjiga i publikacija, takmičenje zdravičara, izbor najlepše narodne nošnje, momačka nadmetanja (narodni višeboj), improvizacija stare svadbe, brojni koncerti folklora, pesme, trubački orkestri iz celog sveta.

Danas se broj učesnika u svim saborskim programima kreće oko 1200. Broj posetilaca dostiže cifru od nekoliko stotina hiljada , a među njima je i nekoliko desetina hiljada stranaca. Iz godine u godinu, Sabor prati sve veći broj štampanih i elektronskih medija, pišu se knjige, snimaju filmovi...

Rock Village уреди

ROCK VILLAGE je dvodnevni muzički festival koji se tradicionalno organizuje u avgustu mesecu. Na festivalu učestvuju, kako najbolje tako i neafirmisane grupe. Festival uglavnom populariše rock, rege, blues i fank muziku. Prvi Rock Village festival je održan 2005. godine u Banatskom Sokolcu u opštini Plandište.

Belgrade beer fest уреди

Belgrade Beer Fest je po prosečnoj poseti najveći muzički festival u Evropi. Za 5 dana koliko traje, Festival poseti preko 500.000 ljudi. Ovakvu posećenost Festival ima zahvaljujući svojim osnovnim principima - besplatnom ulazu, raznovrsnom muzičkom programu i širokoj ponudi domaćih i inostranih pivskih brendova.

Belgrade Beer Fest je osnovan 2003. godine. Festival je dobio mnogobrojna priznanja. Među njima je preporuka britanskog lista the Independent, koji je Belgrade Beer Fest 2005. godine uvrstio među 20 svetskih događaja koje bi obavezno trebalo posetiti. Povodom velike društvene kampanje "Biram da recikliram", čiji su ciljevi bili da se ojača ekološka svest građana i kupe reciklažni kontejneri za beogradske škole, Festival je od marketinškog časopisa "Taboo" dobio 2009. godine nagradu za marketinški događaj godine.

Nušićijada уреди

Nušićijada je bila festival filma jugoslovenske komedije i održavala se u Ivanjici od 1969-1972.godine. Preteča Nušićijade bila je tzv. „Turističko-zabavna priredba Septembar u Ivanjici",održana1967. godine u organizaciji preduzeća Ugoturist iz Beograda. Posle održavanja manifestacije dugo se raspravljalo i zasedalo u opštinskim krugovima. Došlo je do zaključaka da je Ivanjici potrebna manifestacija većeg obima u duhu dela Branislava Nušića, kojima su Ivanjičani posvećivali puno pažnje godinama unazad. Mićo Krivokuća i dopisnik „Politike" iz Čačka, Blažo Radivojević složili su se da manifestacija dobije zvučno ime NUŠIĆIJADA.

Danas je „Nušićijada" ili „Obnovljena Nušićijada" kolaž festival. Mnogi su postavljali pitanje zašto ne pravimo ponovo „ozbiljan", „veliki" festival filmske komedije kao nekada što je bio. Filmsko tržište u našoj zemlji znatno je suženo, godišnje se snimi jedna ili nijedna komedija. Filmskih festivala, kao takvih, u nas ima priličan broj još jedan bi bio previše! Kulturni život u Srbiji koncentrisan je u velike centre poput Beograda, Novog Sada i Niša, tako da male sredine ostaju uskraćene čak i za mrvice sa te bogate trpeze. Kulturna dešavanja u Ivanjici svedena su u poslednjoj deceniji na mikro veličine. U žeđi mladih ljudi regiona za zdravim festivalskim životom koji će im pokazati lepote duha palanke, par festivalskih dana zadrmaće region. Predstave, koncerti klasične, tradicionalne, elektro, rok, bluz i etno muzike, performansi, izložbe, interaktivne radionice sve to upakovano u dobre izvođačke sastave na sceni Nušićijade u 21.veku.

Septembar уреди

Internacionalni filmski festival CINEMA CITY уреди

Cinema City IFF je međunarodni filmski festival koji se godišnje održava u Novom Sadu. Programski koncept festivala predviđa tri segmenta, Cinema City Filmovi, PRO i Muzika, koji se odvijaju na 10 atraktivnih gradskih lokacija.

Cinema City godišnje ima više od 500 akreditovanih gostiju, među kojima su filmski autori, reditelji, glumci, predstavnici svetskih festivala i filmskih institucija, novinari, umetnici. Pored prestižnih imena iz sveta filma, festival u okviru selekcije "Up to 10 000 bucks" ugosti više od 300 mladih autora, koji predstavljaju budućnost domaće i svetske kinematografije.

Beogradski karneval brodova уреди

BEOGRADSKI KARNEVAL BRODOVA je tradicionalna gradska manifestacija koja ima za cilj da promoviše reke Savu, Dunav, njihovo ušće koje zajedno sa Velikim ratnim ostrvom čini nešto po čemu je Beograd prepoznatljiv. Pored popularizacije reka i obala cilj karnevala je da podigne atmosferu u Beogradu i na taj način Beograđanima i gostima iz celog sveta priredi dobru zabavu. Ova manifestacija ima i za cilj da promoviše Beograd kao turističku destinaciju, nautički turizam, razvoj privrede i investicije na rekama.

Organic live fest уреди

ORGANIC LIVE FEST je prvi festival u jugoistočnoj Evropi koji promoviše organsku proizvodnju, obnovljive izvore energije, očuvanje životne sredine i zdrav način života.

Eminentni stručnjaci iz različitih oblasti držaće stručna predavanja na teme: energija obnovljivih izvora, organska proizvodnja, zaštita životne sredine I zdrav način života. Sastavni deo programa je i dečija radionica u organizaciji Doma zdravlja Savski Venac, sa preko dve hiljade beogradskih osnovaca i srednjoškolaca.

Animanima уреди

Tradicionalni međunarodni festival animacije koji obuhvata prikaz najvažnijih dostignuća u svetu i kod nas. Takmičarski deo festivala se odvija u dve kategorije : autorski filmovi do 30 minuta i animirani reklamni i muzički spot.

Smederevska jesen уреди

Svake godine, u septembru, u Smederevu se održava manifestacija, pod nazivom SMEDEREVSKA JESEN. Otvara se svečanim defileom koji prolazi kroz centar grada, glavnom ulicom, sve do tvrđave.

„Smederevska jesen" je privredno-turistička manifestacija koja se održava 126 godina u Smederevu i spada u najstarije manifestacije tog tipa u Srbiji. Od svog nastanka 1888. godine, više puta je menjana sadržina manifestacije, ali ono što je ostalo kao osnovno obeležje jeste izložba grožđa i vina.

Brankovo kolo уреди

BRANKOVO KOLO je značajna kulturna manifestacija koja brojnim programima i sadržajima obeležava uspomenu na velikog srpskog pesnika Branka Radičevića. Glavna manifestacija odvija se svake godine u mesecu septembru u Novom Sadu, Sremskim Karlovcima i na Stražilovu. Sačinjena je od pesničkih, književnih, scenskih, dramskih, muzičkih, likovnih, obrazovnih, duhovnih i drugih programa.

Dosad su Brankovo kolo pohodila najveća književna, kulturna i duhovna imena. Brankovo kolo vodi računa i o mladoj generaciji pisaca i umetnika. Naravno, svoje mesto imaju i posve mladi i nedovoljno afirmisani pisci i umetnicu kojima je Brankovo kolo idealna šansa za ulazak na teren javnog literarnog i duhonog života. Pored uglednih gostiju iz sveta literature stalni gosti Brankovg kola jesu i dramski umetnici najvišeg ranga. Tu su i najznačajnijih slikarskih imena, kao i brojni muzički anambli. 

Mnogobrojni programi Brankovog kola priređuju se u desetak različitih prostora i ambijenata u Novom Sadu, Sremskim Karlovcima i na Stražilovu. Na manifestaciji Brankovo kolo svake godine dodeljuju se Brankova nagrada Društva književnika Vojvodine, Pečat varoši sremskokksrlovačke, i nagrada Branko lista Neven.

Prvi dobitnik Brankove nagrade, koja je osnovana u Sremskim Karlovcima, bio je Vasko Popa za knjigu pesama Kora, 1953.godine. Brankovo kolo sarađuje sa sličnim maniffestacijama iz zemlje i sveta.

Vukov sabor уреди

Osnovni manifesticioni motiv opštine Loznica predstavlja tradicionalni Vukov sabor u Tršiću, koji se održava svake godine u septembru, u nedelju pred Malu Gospojinu (21. septembra) i znak sećanja na Vuka Karadžića - velikana naše kulture. To je najveća manifestacija u Srbiji, po svom značaju i po masovnosti okuplja (okuplja 20000 - 30000 posetilaca).

Na dan otvaranja obnovljene Vukove kuće, 17. 09. 1933. godine, održan je prvi Vukov sabor koji je imao karakter velike narodne svetkovine. Na svečanosti su govorili predstavnici Kralja, Vlade, Crkve, Univerziteta, Akademije nauka. U početku sabori su imali pretežno zavičajno obeležje, održavali su se ispred Vukove kuće. Bogaćenjem programa naročito u jubilarnim godinama (1937., 1947., 1964., 1987.), prosvetnim, kulturni-umetničkim i naučnim sadržajima, kao i povećanjem broja učesnika, Sabor poprima opštenarodne kulturno prosvetne osobine.  

CoffeeFest уреди

Pod naslovom "Otvori svoja čula" Festival Kafe okuplja sve kojima je kafa na prvom mestu: od proizvođača i distributera kafe i prateće opreme pa sve do finalnih uživalaca kafe. Ceo svet kafe pod jednim krovom. Kroz Festival upoznaćete zanimljivu priču o putevima kafe, načinima prerada kafe i procesima koji vode od malog zrna do šoljice kafe na Vašem stolu.    

Dani berbe grožđa GROŽĐEBAL уреди

Više od pola veka Vrščani i njihovi gosti, treće nedelje septembra, slave bogatu i uspešnu berbu i uz muziku i veselje ispijaju vino. Svi koji posete Vršac u ova tri dana, u prilici su da na ulicama Vršca probaju čuvena vršačka vina, kupe grožđe, posete podrume i vinogorje, slušaju tamburice i uživaju u bogatim kulturnim, umetničkim, sportskim i drugim sadržajima. Vrščani ne propuštaju da u dane manifestacije bar jednom, na velikim plinskim roštiljima, svojevrsnoj atrakciji Grožđebala, ispeku kobasice. Zaštitna ličnost "Berbe" je Vinko Lozić, čuveni vinopija, lik koga je stvorio naš veliki pisac Sterija, a kome na svečanom otvaranju predsednik Opštine predaje ključeve grada.  

Grožđebаlskа ponudа biće upotpunjenа obilаskom vinskih podrumа, degustаcijаmа i školаmа vinа, osvajanjem najvišeg vrha Vojvodine-Guduričkog vrha i drugim prаtećim sаdržаjimа.

Mokranjčevi dani уреди

 MOKRANJČEVI DANI tradicionalno se održavaju u Negotinu, rodnom gradu Stevana Stojanovića Mokranjca, jednog od najznačajnijih i najpoznatijih srpskih kompozitora.

Iako je najveći deo života ovaj kompozitor proveo u Beogradu, Negotinci se svom slavnom sugrađaninu odužuju tako što već pet decenija organizuju festaival MOKRANJČEVI DANI, na kojem najbolji horovi izvode najznačajnije kompozicije duhovne i svetovne muzike ovog autora.

Oktobar уреди

Beogradske muzičke svečanosti BEMUS уреди

Beogradske muzičke svečanosti - BEMUS, osnovane 1969. godine, predstavljaju najstariji i najznačajniji muzički festival u Srbiji i jedan od najprepoznatljivijih festivala umetničke muzike u Jugoistočnoj Evropi. Uživajući status kulturne manifestacije od posebnog značaja za grad Beograd, BEMUS je član Evropske asocijacije festivala (European Festivals Association - EFA) od 2002. godine. 

Iako se oduvek posebna pažnja poklanjala promociji lokalnih umetnika i njihovog stvaralaštva, BEMUS duguje svoju reputaciju pre svega predstavljanju najatraktivnijih inostranih programa.

Zahvaljujući BEMUS-u, samo u proteklih nekoliko godina Beograd je ugostio neke od najpoznatijih ansambala i solista našeg vremena kao što su Kraljevski Konserthebau orkestar, Simfonijski orkestar Geteborga, Budimpeštanski festivalski orkestar, Simfonijski orkestar Frankfurtskog Radija, Minhenska filharmonija, RAI Orkestar iz Torina, Njujorška filharmonija... kao i Gidon Kremer & Kremerata Baltika, Kamerata Salcburg, Il Đardino Armoniko, Ansambl perkusionista iz Strazbura, Pekinška opera, Kvartet Kronos, Balet Morisa Bežara iz Lozane, Balet Borisa Ejfmana... te zatim Marta Argerič, Zubin Mehta, Nelson Freire, Melvin Tan, Stiven Kovačević, Hakan Hardenberger, Žan-Iv Tibode, Miša Majski, Elizabet Leonska, Maksim Vengerov, Džulijan Rahlin, Reno Kapison, Leonidas Kavakos...

Pored svetski poznatih izvođača, BEMUS otvara vrata koncertnih dvorana mladim muzičarima koji su na početku svoje profesionalne karijere. Podjednaka pažnja se poklanja ekskluzivnim produkcijama savremene muzike i muzičko-scenskih ostvarenja (opere, baleti i multimedijalni projekti), koji često teže alternativnim umetničkim rezultatima, a BEMUS se pojavljuje u ulozi producenta ili koproducenta većine takvih projekata.

Cvijićevi dani уреди

Tradicionalna naučno-kulturna manifestacija "Cvijićevi dani" posvećena naučniku Jovanu Cvijiću, održava se svake godine u Loznici, u oktobru mesecu. Organizatori "Cvijićevih dana" su Centar za kulturu "Vuk Karadžić" i Osnovna škola "Jovan Cvijić", a pokrovitelj je grad Loznica.    

Balkan Cheese Festival уреди

Ova manifestacija će široj publici predstaviti autohtone sireve sa Balkana i dela Mediterana, sa akcentom na sireve iz Srbije. Na festivalu je predstavljeno oko stotinu sireva i delikatesa iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije i Makedonije. Posetioci mogu da probaju retke i neobične vrste sireva i steknu znanja o ovoj namirnici i na predavanjima i radionicama, i uživaju u uparivanju vrhunskih vina sa sirevima.

Program festivala obogaćen je i prezentacijama i predavanjima.

Stand Up Fest уреди

Međunarodni festival stand up komedije u Beogradu, StandUpFest održaće se od 6 - 9. oktobra u Dvorani Doma Sindikata i klubu komedije Ben Akiba. Glavni program odvija se 7. i 8. oktobra u Velikoj Dvorani Doma Sindikata.

Beogradski sajam knjiga уреди

Savremena svetska i domaća izdavačka produkcija, predstavljanje pisaca, promocije i drugi prateći programi izdavača koncipirani su po izložbenim celinama. Ovim konceptom razdvojeni su izdavači od knjižara, a on podrazumeva i pregledniju sajamsku prezentaciju i veći izložbeni prostor.

Beogradski Jazz festival уреди

Beogradski Jazz festival, kao najstariji jazz festival u Srbiji (prvi put održan davne 1971. godine) želi da dokaže da vrhunska umetnost može biti zabavna, da se u njoj može uživati punim srcem, ako joj poklonite svoje bezrezervno, radoznalo poverenje i ako se predstavi na pravi način.

Mesto održavanja: Dom omladine Beograda - Sava Centar - Dom sindikata - Kolarac

Futoška KUPUSIJADA уреди

Ove, 2017. godine , manifestacija KUPUSIJADA u Futogu kraj Novog Sada održava se po 18. put. 

Osim bogatog kulturno-zabavnog programa na glavnoj bini, posetioci ove manifestacije mogu da uživaju u specijalitetima od kupusa, u okviru takmičenja za najbolje jelo od futoškog kupusa, ali i da prisustvuju takmičenju za najveću/najtežu glavicu kupusa. U okviru manifestacije se takođe organizuju i različiti stručni skupovi.

Kragujevački festival antiratnog i angažovanog filma – KRAF уреди

Inicijatori „KRAF"-a NVO Milenjium i Odbor za obeležavanje Oktobarskih svečanosti Grada Kragujevca, želeli su da se poruka mira Kragujevačkog Oktobra proširi putem novih umetničkih formi i da se formira jedna originalna filmska manifestacija. Danas se može reći da su, pored toga,  postavljeni i neki novi ciljevi, poput održavanja filmske kulture u gradu, dok se ne obezbede uslovi za povratak publike u bioskopske dvorane.

Novembar уреди

Pančevački Jazz festival уреди

Respektabilan spisak svetski poznatih izvođača na prethodnim festivalima, izuzetan broj posetilaca i veliko interesovanje profesionalaca za nastup i praćenje festivala, govore o značaju manifestacije na kulturnoj mapi Evrope.

Koncepcijski, visokim kvalitetom, organizacijom, promovisanjem multikulturalnosti i različitorsti muzičkog izraza i izvođenja razlikuje se od ostalih festivala u regionu. Posebnost festivala je u stalnoj edukaciji mladih. Na festivalu će nastupiti prestižna imena svetske jazz scene. U dva festivalska dana održavaju se jam session-i u Foajeu Kulturnog centra, koji su izuzetno posećeni, a takođe i prateća tematska izložba.    

Međunarodni festival zelene kulture GREEN FEST уреди

GREEN SCREEN je filmski deo Festivala i obuhvata program revijalnih i takmičarskih filmova. U revijalnom delu će biti prikazane projekcije dugometražnih filmova, višestrukih osvajača festivalskih nagrada širom sveta. Takmičarski deo Festivala je internacionalnog karaktera, posvećen prikazivanju amaterskih, kratkih  filmova, TV emisija i reportaža koji su selektovani od strane stručnog žirija i koji ulaze u konkurenciju za Festivalska priznanja. Na predlog žirija (Igor M. Toholj, predsedavajući žirija, Petar Mitrić i Nataša Đokić), izabranim filmskim ostvarenjima i njihovim autorima će biti dodeljena Festivalska priznanja u kategorijama: amaterski film, kratki film i TV produkcija. Konkursi za prijavljivanje filmskih ostvarenja za prikazivanje u okviru takmičarskog programa su trajali do 10. oktobra i prema podacima Centra za unapređenje životne sredine, organizatora Festivala, pristigla su prijave iz svih zemalja okruženja, ali i iz Norveške,  Velike Britanije, Turske, Mađarske, Italije i drugih zemalja.

GREEN FIELD je deo „Green Screen Fest"-a koji je posvećen edukaciji i podsticanju građanskog aktivizma na polju zaštite životne sredine kroz programe vršnjačke i ekspertske edukacije, koja obuhvata radionice i predavanja. U okvidu „Green Field"-a, na ovogodišnji Festival se prijavilo 13 organizacija i udruženja koje će održati radionice. 

GREEN SQUARE je izložbeni deo Festivala, informativnog karaktera, koji je posvećen prezentaciji eko inovacija, uspešnim primerima socijalnog preduzetništva i đačkog preduzetništva. Priliku da izlože inovativna  „zelena" rešenja i proizvode će imati i udruženja građana. Prezentacije i demonstracije pronalazaka, izložbene vitrine i fotografije će formirati square dobrodošlice za s

Novosadski džez festival уреди

Novosadski jazz festival je visokim standardima svojih sadržaja (glavni koncertni program, workshops, izložbe, jazz meeting, video info, jam session), načina pripreme i realizacije, visoko rangiran na mapi evropskih jazz festivala i već je postao željena destinacija najeminentnijih muzičara iz naše zemlje, Evrope i sveta, kao i publike koja sve više pristiže i iz drugih, bližih i daljih, gradova. Posebnost ovog festivala internacionalnog karaktera se ogleda u prezentovanju prvenstveno autorske muzike. U glavnom programu učestvuju najuspešniji domaći džez ansambli i najuglednija imena svetske džez scene. Festival u svom programu ima i izdavanje knjiga, kompakt diskova i video zapisa.

Dance Fest уреди

DANCE FEST je plesna manifestacija koja je prvi put održana 2009. godine u Novom Sadu sa 450 učesnika iz  Srbije,  Republike Srpske, BiH i Makedonije i već tada ova manifestacija ritma i plesa privukla je značajan broj  gledalaca. Iako je to bila prva godina organizovanja DANCE FEST-a,   broj gledalaca je premašio 1000.

Ovogodišnji , peti po redu DANCE FEST će se održati od 14. do 16. novembra, 2014. godine u dvorani male sale novosadskog SPENS-a. Organizator očekuje 2000 - 3000 plesača i plesačica iz  19 zemalja Evrope i između 4000 - 6000 posetilaca.

DANCE FEST Novi Sad je festival koji slavi kvalitet i raznolikost plesnih stilova kroz live nastupe i radionice. On predstavlja fuziju mladih plesača, budućih i već poznatih umetnika, kao i priznatih svetskih plesača i koreografa.

Organizator poziva sve zainteresovane da učestvuju na četvrtom po redu DANCE FEST-u Novog Sada i najavljuje fantastične predavače i svetske sudije, zabavu i plesno takmičenje koje oduzima dah.

Cilj manifestacije je da mladim plesačima pruži mogućnost da nastupaju, umrežavaju se, putuju, upoznaju različite kulture i prošire svoje horizonte kroz medij plesa. Plesno obrazovanje kroz livenastupe je izuzetno korisno za sve pojedince u različitim fazama razvoja, kao i proširenje Vašeg znanja o univerzalnom jeziku plesa jer omogućava stvaranje uspomena koje će trajati ceo život.

Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma уреди

MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA I SEOSKOG TURIZMA koji prati i prodajni SAJAM ZIMNICE I DOMAĆE RADINOSTI održava se u periodu od 24. do 26. novembra u Kragujevcu.

Ovaj sajam organizuje kragujevački "Šumadija sajam" u saradnji sa Gradskom turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom grada Kragujevca.

Na sajmu će biti promovisani turistički potencijali Srbije i zemalja regiona, predstaviće se seoski domaćini, a turističe agencije će prikazati svoje aranžmane i objedinjenu ponudu za predstojeću zimu.

Noć pozorišta уреди

Noć pozorišta se održava na 150 lokacija u 28 gradova Srbije. Nacionalna, profesionalna i amaterska pozorišta, pozorišta nacionalnih manjina, alternativna pozorišna scena, kulturni centri, uključili su se u projekat.   

Festival akustičarske muzike FAMUS уреди

Namenjen je prvenstveno muzičarima amaterima, zaljubljenicima u akustičnu gitaru i akustičarske tonove uopšte. Održava se od 1977. godine, dakle više od dve decenije pod tradicionalnim motom "U ime muzike, ljubavi i prijateljstva". 

Prisustvo velikog broja muzičkih urednika  i voditelja Radio i TV  stanica  garantuje  nagrađenima  ali i  ostalim kvalitetnim izvođačima često emitovanje.

Decembar уреди

NS Winter fest уреди

NS Winter Fest je zimski festival koji se održava na glavnom gradskom trgu. Svojim raznovrsnim programima upotpunjuje prazničnu atmosferu u kojoj uživaju podjednako i Novosađani i njihovi gosti. U desetak kućica izloženi su piće, hrana, suveniri, novogodišnji ukrasi, Winter Fest šolje iz kojih se konzumiraju topli napici. Posetioci imaju priliku da se provozaju centrom grada u „novogodišnjem fijakeru". Svake večeri u 18 sati počinje muzički program nastupom dece iz novosadskih osnovnih škola u „Raspevanoj jelci" - instalaciji u obliku novogodišnje jelke.

Winter Fest уреди

Na WINTER FEST-u posetioci će mogu da pazare med i proizvode od meda, sapun i kozmetiku od kozjeg mleka, drvene ukrase, kape, šalove, kožnu galanteriju, cveće, domaće suhomesnate proizvode, kiseliš, pekmeze i komopote, domaća vina i rakije, slatkiše, čestitke, cveće...

Na nekoliko štandova se pripremati i hrana, odnosno tradicionalni gastronomski specijaliteti ovog dela Vojvodine.    

Expo zim уреди

Na Beogradskom sajmu, u periodu od 01-04. decembra organizuje se međunarodni sajam zimske sportske opreme, turizma i rekreacije. Na ovom sajmu, kojim, po tradiciji, u Srbiji počinje zimska sportska turistička sezona, predstaviće se najveći domaći i inostrani proizvođači i uvoznici zimske sportske opreme, ski centri, agencije i najatraktivnije domaće i inostrane turističke destinacije. Posetioci sajma moći će da vide impresivnu izlagačku ponudu zimskih turističkih aranžmana, da, kupe novu i razmene ili servisiraju polovnu sportsku opremu i na jednom mestu pogledaju ponudu najpoznatijih turističkih agencija za predstojeću zimu, novogodišnje i božićne praznike.

Organizatori sajma EKSPO - ZIM  su Beogradski sajam i asocijacija „Sport za sve".

Shankanje уреди

Po prvi put se na Zlatiboru održava festival „S(h)ankanje". Festival koji će obeležiti otvaranje zimske sezone na Zlatiboru trajaće 4 dana i 3 noći, u periodu 15-18. decembra.

Tokom „S(h)ankanja" možete očekivati brojna dnevna i noćna dešavanja, razne takmičarske aktivnosti, fenomenalni nagradni fond brojnih partnera, kao i odlične večernje koncerte najpopularnijih izvođača u Srbiji.   

Božićno novogodišnji koncerti уреди

Ciklus „Božićno-novogodišnji koncerti" čine programi kojima se obeležavaju praznici  od Božića po gregorijanskom kalendaru, zatim Nove godine („Novogodišnji gala program"), potom i Božića i Nove godine po julijanskom kalendaru. 

Kao poseban vid svoje aktivnosti MONS organizuje ovakve programe još od 1999. godine nastojeći da, pre svega, ulepša svojim sugrađanima praznični period od druge polovine decembra do druge polovine januara, ali i da obogati umetničku ponudu grada.

Festival nauke уреди

Interaktivne postavke i prave male laboratorije, zanimljive izložbe, zabavne radionice za decu, filmovi i inspirativna predavanja o životu i svemu sto nas okružuje. Za one koje više zanima spoj nauke i umetnosti, tu je poseban program SUTRA, koji se održava u galeriji Narodne banke Srbije.

Medjunarodni Festival podvodnog filma уреди

Međunarodni festival podvodnog filma u Beogradu je jedinstvena prilika da zavirite u podvodni svet, da saznate više o tome kroz filmove, fotografije ,sastanke sa autorima i ostalim podvodnim avanturistima i entuzijastima. 

Vidi još уреди

Trg otvorenog srca

Winter Fest

Reference уреди

kalendar manifestacija