Vitamin — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Робот: додато {{Commonscat|Vitamins}}; козметичке измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 3:
== Vitamin -{A}- (akseroftol i retinol) ==
{{Посебан чланак|Vitamin A}}
[[Датотека:Retinol.svg|thumbмини|center|250px|[[Retinol]]]]
Visokomolekularni alkohol, viskozna žuta, uljasta tečnost rastvorljiva u mastima. Uništava se oksidacijom i delovanjem ultraljubičastih zraka. Nastaje u organizmu iz [[karoten]]a, žutog pigmenta iz biljaka. Postoje 3 srodna oblika: -{A1}-, -{A2}- i -{A3}-. Dnevne potrebe za ovim vitaminom: 0,8 do 1,5 -{mg}-. Ima ga u šargarepi, zelenom povrću, puteru, siru, žumancu, ribljem ulju, peršunu, jegulji, kajsijama.
 
Ред 35:
== Vitamin -{C}- (askorbinska kiselina) ==
{{Посебан чланак|Vitamin C}}
Bezbojno kristalno jedinjenje kiselog ukusa, rastvorljivo u vodi, uništava se kuvanjem, oksidacijom i delovanjem [[baza]], otporno na zamrzavanje. Dnevne potrebe za ovim vitaminom: 50-60 -{mg}- kod zdravih osoba, a kod osoba koje [[pušenje|puše]], izložene su zagađenjima, stresu, bolestima, hiruškim zahvatima itd. oko 2 -{g}- dnevno<ref>[http://www.vitamini.org/pdd_files/vitamin_c.htm Витамини. орг]</ref>. Ima ga u šipku, paprici, limunu, kiviju, zelenom povrću, crnoj ribizli, zelenim orasima, krompiru. Neophodan je kao pokretač razmene materija u ćelijama, za oksidacione procese u organizmu i rad mnogih organa, ima značajnu ulogu u stvaranju zuba i kostiju, zaceljivanju rana i preloma. Poboljšava promet gvožđa kroz organizam, pospešuje stvaranje kolagena i otpornost organizma. Njegov nedostatak uzrokuje opštu slabost organizma, [[anemija|anemiju]], [[skorbut]] i pospešuje nastajanje [[osteoporoza|osteoporoze]].
 
== Vitamin -{D}- (kalciferol) ==
Ред 52:
== Vitamin -{H}- (Biotin) ==
{{Посебан чланак|Vitamin H}}
[[Датотека:Biotin structure JA.png|thumbмини|center|200px||[[Biotin]]]]
Kristalno jedinjenje teško rastvorljivo u vodi i otporno prema mnogim hemijskim reakcijama. Dnevne potrebe za ovim vitaminom: 30-100 mkg. Ima ga u mesu, jajima, džigerici, bananama, šampinjonima, grašku, karfiolu, spanaću, orasima, čokoladi, a sintetiše ga i crevna flora iz [[masna kiselina|masnih kiselina]]. U vidu koenzima učestvuje u metabolizmu masti, proteina i ugljenih hidrata. Nedostatak se retko javlja, a može nastati usled dugotrajne upotrebe [[antibiotik]]a.
 
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Vitamin