Toledska prevodilačka škola — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 1:
{{ФФ201415}}
Kulturološki [[појава|fenomen]] poznat pod imenom '''Toledska prevodilačka škola''' razvija se tokom [[12. век|XII]] i [[13. век|XIII]] veka. Prevodilačka škola koja je postojala u [[ТолидоToledo|Toledu]] nije predstavljala školu u današnjem smislu, već se pojam odnosio na ljude koji su se okupljali kako bi se bavili [[Превођење|prevođenjem]] tekstova, i to pre svega sa [[Арапски језик|arapskog jezika]].
 
[[Датотека:Toledo Skyline Panorama, Spain - Dec 2006.jpg|десно|мини|500п|Toledo]]
Ред 6:
== Istorijske i kulturološke prilike Španije ==
 
U [[Средњи вијек|srednjem veku]] u [[Шпанија|Španiji]] koegzistiraju tri vere, tri [[Нација|nacije]]: [[Маври|Mavari]], [[Јевреји|Jevreji]] i [[Хришћани|hrišćani]]. Njihov način života, poimanje sveta, kao i nivo njihovog kulturnog razvitka bili su veoma različiti. Najrazvijenija od triju civilizacija nesumnjivo je bila [[Арапи|arapska]]. [[Хришћани|Hrišćani]] su bili svesni kulturne nadmoći [[Маври|Mavara]], te su težili da je što bolje upoznaju. [[Јевреји|Jevreji]] su mahom bili dobri poznavaoci [[Арапски језик|arapskog jezika]], ali i njihove kulture. [[Арапи|Arapi]] su odlično poznavali [[Грчка|grčku]], rimsku i istočnjačku tradiciju. Izuzetno bogate [[Библиотека|biblioteke]] mavarskih vladara i velikaša, naročito u [[ТолидоToledo|Toledu]] i [[Кордоба|Kordobi]], obilovale su štivom iz raznih oblasti, pre svega [[Филозофија|filozofije]]. Čitava [[Европа|Evropa]] toga vremena pokazivala je interesovanje za mavarsku nauku i umetnost, te možemo reći da je [[Шпанија|Španija]] imala ulogu mosta između Istoka i Zapada.
 
== Toledska prevodilačka škola ==
Ред 20:
Načini na koje su prevodili vremenom su se menjali. U početku, [[Јевреји|Jevrejin]] ili [[Хришћани|hrišćanin]] koji je znao [[Арапски језик|arapski]] prevodio je na narodni jezik tekst, i to usmeno, pred drugim [[Преводилац|prevodiocem]], koji je slusao i prevodio na [[Латински језик|latinski]]. Kako je vreme odmicalo, ovakav način rada je promenjen, za vreme [[Алфонсо X од Кастиље|Alfonsa X]], knjige su prevodili ljudi koji su poznavali više [[Језик|jezika]], mada je njihov rad na kraju bio prekontrolisan. Takođe, prevodilo se i sa [[Арапски језик|arapskog]] na [[Хебрејски језик|hebrejski]], kao i sa [[Хебрејски језик|hebrejskog]] na [[Латински језик|latinski]].<ref>Garsija Jebra, Valentin. Prevodilaštvo u Španiji. Mostovi, januar - jun 1984: 92-99</ref>
 
[[Алфонсо X од Кастиље|Alfonso X Učeni]] je sakupio na svome dvoru u [[ТолидоToledo|Toledu]], kasnije će isto učiniti i u [[Севиља|Sevilji]] i [[Мурсија|Mursiji]], najbolje poznavaoce [[Наука|nauka]] i [[Уметност|umetnosti]] među [[Шпанци|Špancima]], [[Маври|Mavarima]] i [[Јевреји|Jevrejima]]. Mavarski i jevrejski učeni ljudi prevodili su tekstove sa [[Арапски језик|arapskog]] i [[Хебрејски језик|hebrejskog]], dok su mu kastiljanski učenjaci pomogali u sređivanju materijala ili su pod njegovim nadzorom pisali [[Текст|tekstove]] na španskom. Alfonso X je i sam bio učesnik u ovom poduhvatu, a ne samo njegov organizator. U realizaciji su mu pomagali mnogobrojni saradnici, pripadnici triju nacija, čija su imena u velikom broju i sačuvana.
 
== Dela i prevodi ==
Ред 28:
Knjige o znanju astronomije (''Los Libros del saber de astronomía'') – u knjigama je uglavnom izložen [[Клаудије Птолемеј|Ptolomejev]] planetarni sistem. Knjige su sastavili Alfonsovi saradnici služeći se arapskim i jevrejskim spisima.
 
Alfonsove tablice (''Las Tablas alfonsíes'') – knjiga o astronomiji. Autori su Alfonsovi astronomi. U knjizi izlažu svoja zapažanja o nebeskim telima stečena tokom naučnih posmatranja u opservatoriji na reci [[Тахо (река)|Taha]] u [[ТолидоToledo|Toledu]].
 
Drago kamenje (''Lapidario'') – Alfonso je zadužio jednog sveštenika i jednog jevrejskog fizičara da ovu knjigu pronađenu kod jednog toledskog [[Јевреји|Jevrejina]] prevedu na kastiljanski. U knjizi su objašnjene čudotvorne osobine dragog i poludragog kamenja, kao i njihov uticaj na sudbinu i zdravlje čoveka.