Sunčeva atmosfera — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: козметичке измене
Disambiguated: KКелвин (јединица) (2), FeГвожђе
Ред 14:
Hromosfera je deo Sunčeve atmosfere u kojoj izvire gas. U ovoj oblasti izviranje gasa može biti u obliku:
 
* [[protuberance|protuberanci]] (prominencija) koje predstavljaju oblake ili mlazove usijanog gasa izbačenog uvis i mogu se uzdići do visine i do 150.000 [[km]] iznad [[fotosfera|fotosfere]], prolazeći i kroz hromosferu i kroz koronu. Protuberance su gušće od okolne materije i dostižu temperaturu oko 20.000 [[Келвин (јединица)|K]].
 
* [[sunčeve baklje|sunčevih baklji]], odnosno mlazova gasa koji unutar hromosfere brzo podižu i padaju nazad. Vreme trajanja jedne sunčeve baklje je oko 10 minuta.
Ред 27:
 
[[Датотека:Korona.png|200px|мини|десно|Sunčeva korona snimljena pri [[pomračenje Sunca|pomračenju Sunca]] [[1999.]] godine.]]
[[Korona (astronomija)|Korona]] se nalazi u višim slojevima sunčeve atmosfere u obliku [[plazma (fizika)|plazme]]. Ova oblast Sunčeve atmosfere je mnogo toplija od prosečne temperature fotosfere (5.800 [[Келвин (јединица)|K]]) i iznosi 3.000.000 K. Iako nije poptpuno pojašnjeno odakle dolazi do ovoliko velikog porasta temperature, pretpostavlja se da ga stvaraju strujanja gasa pod uticajem [[magnetno polje|magnetnog poljai]] magnetohidronamičkih talasa. Toliko visoka temperatura joj daje posebne spektralne efekte, zbog čega se u [[19. vek]]u mislilo da se sastoji od do tada nepoznatog elementa, koronijuma, ali je posle pronađeno da efekti potiču od visoko jonizovanog [[FeГвожђе|gvožđa]] (Fe<sub>14</sub>).
 
Korona nema stalni oblik, jer spoljašnji deo neprestano gubi masu u vidu [[sunčev vetar|sunčevog vetra]]. Aktivni regioni na koroni su koronalne petlje, strukture širokih skala, interkonekcije aktivnih regiona i svetle tačke.