Farmakokinetika — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Робот: es:Farmacocinética је добар чланак
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke; козметичке измене
Ред 1:
'''Farmakokinetika''', skraćeno ''PK'', (od [[Старогрчки језик|starogrčkog]] -{''pharmakon''}- "lek" i -{''kinetikos''}- "vezano za kretanje") je grana [[farmakologija|farmakologije]] koja se bavi izučavanjem promena supstanci doziranih u žive organizme. Reč farmakokinetika prvi put uveo je [[Friedrich Hartmut Dost|Friedrich Hartmut Dost]] 1953. godine u Nemačkoj i disciplinu definisao kao nauku kvantitativne analize odnosa između organizma i leka. Supstance od interesa su farmaceutski agensi, hormoni, nutrijenti, i toksini. Ona pokužava da otkrije sudbinu leka od momenta njegovog unosa do tačke u kojoj je kompletno eliminisan iz tela.
{{Кутијица за цитат
|цитат = '''Farmakokinetika''' se može jednostavno definisati kao to što telo radi leku, dok je '''farmakodinamika''' usredsređena na to što lek radi telu.<ref>{{Cite book | editor = Horning MG, Mitchell J | title = Drug metabolism and drug toxicity | publisher = Raven Press | location = New York | year = 1984 | pages = | isbn id=ISBN 0-89004-997-1 | chapter = Pharmacokinetics: Basic Principles and Its Use as a Tool in Drug Metabolism | chapterurl = http://bts.ucsf.edu/benet_lab/index.php?page=benet | author = Benet LZ }}</ref>
|ширина = 40%
}}
[[Датотека:Gráfica Km.png|thumb|250px|Grafikon koji demonstrira [[Михаелис-Ментенина кинетика|Mihaelis-Menteninov kinetčki]] model odnosa između enzima i supstrata]]
 
Farmakokinetika opisuje kako telo deluje na specifični lek nakon doziranja putem mehanizama apsorpcije i distribucije, kao i hemijske promene supstane u telu (e.g. posredstvom metaboličkih enzima kao što su [[enzim]]i [[citohrom P450]] ili [[glukuronoziltransferaza]]), i efekte i puteve izlučivanja metabolita leka.<ref>-{Pharmacokinetics. (2006). In ''Mosby's Dictionary of Medicine, Nursing, & Health Professions''. Philadelphia, PA: Elsevier Health Sciences. Retrieved December 11, 2008, from http://www.credoreference.com/entry/6686418 }-</ref> Farmakokinetička svojstva leka mogu da budu uslovljena faktorima poput mesta administriranja i doze leka. Ti faktori mogu da utiču na brzinu apsorpcije.<ref>{{Cite book |author=Kathleen Knights; Bronwen Bryant |title=Pharmacology for Health Professionals |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2002 |pages= |isbnid=ISBN 0-7295-3664-5 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Farmakokinetika se često studira zajedno sa [[farmakodinamika|farmakodinamikom]].
 
== Vidi još ==
Ред 18:
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|editor = Horning MG, Mitchell J | title = Drug metabolism and drug toxicity | publisher = Raven Press | location = New York | year = 1984 | isbn id=ISBN 0-89004-997-1 | chapter = Pharmacokinetics: Basic Principles and Its Use as a Tool in Drug Metabolism | chapterurl = http://bts.ucsf.edu/benet_lab/index.php?page=benet | author = Benet LZ }}
* {{Cite book |ref= harv|author=Kathleen Knights; Bronwen Bryant |title=Pharmacology for Health Professionals |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2002 |isbnid=ISBN 0-7295-3664-5 |oclc= |doi= |accessdate=}}
* Alberts et al., ''Introducción a la Biología Celular'', pág. 375-376, 2ª edición, Ed. Médica Panamericana
* Alberts et al., ''Biología Molecular de la célula'', pág. 595, 4ª edición, Ed. Omega
Ред 61:
[[Категорија:Фармакологија]]
[[Категорија:Фармација]]
 
{{Link GA|es}}