Микроталасна пећ — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене 79.101.219.197 (разговор) на последњу измену корисника Крушевљанин Иван |
|||
Ред 12:
Први велики продор на тржиште је забележен у [[Сједињене Америчке Државе|САД]] 1975. години када је продато милион комада и од тада се микроталасна пећница све више виђа у кухињама. Процењује се да тренутно 95% америчких домаћинстава има микроталасну пећницу.
==
[[Mikrovalovi]] su eletromagnetni valovi, poput radio-valova ili svjetlosti. Ime su dobili po tome što su im valne duljine znatno kraće od onih kod radiovalova - u mikrovalnim pećnicama 12,45 - {cm} - - što je mikro u odnosu na desetine i stotine metara koliko iznose valne duljine radiovalova. U peći [[frekvencija]] valova je 2450 megaherca (ili 2,450 gigaherca). To znači da u izvjesnoj točki u prostoru električno polje promijeni orijentaciju oko dvije milijarde puta u sekundi. Ove frekvencije su istog reda veličine kao i rotacijske frekvencije malih molekula u tekućini što je ključna osobina za njihovu primjenu u pećima.
Mikrovalna peć radi na principu [[Dielektrički zagrijavanje | dielektričkog zagrijavanja]]. Polarni molekule, poput vode, nastoje se orijentiraju u smjeru lokalnog električnog polja (jer tako smanjuju potencijalnu energiju), i ako električno polje oscilira, molekule će ga slijediti. U tom praćenju molekule vode preuzimaju energiju od promjenjivog električnog polja i predaju je okolici preko unutarnjeg trenja u tekućini. Dakle, energiju mikrovalova mogu apsorbirati samo polarni molekule. Drugim riječima, mikrovalovi djeluju na molekule vode, ubrzavajući njihovu rotaciju, što rezultira povišenjem [[temperatura | temperature]]. Nepolarnim ili slabo polarni molekule, recimo ulje, ne mare za promjene električnog polja pa otuda ne mogu ni apsorbiraju mikrovalove te ne doprinose aktivno u procesu kuhanja. Zato se namirnice u kojima nema vode ne mogu kuhati u mikrovalnoj peći.
== Кување ==
|