Neuropatija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м ispravljeni tajposi
Ред 15:
'''Neuropatija''' je bolest perifernog nervnog sistema koja se prostire od korenova kičmene moždine do slobodnih nervnih završetaka perifernih nerava. Prvi, i najčešći simptomi oštećenja nerava kod neuropatije su: smanjen osećaj, praćen trnjenje, maravinjanjem i žarenjem u nožnim prstima ili stopalima, slabost u mišićima, promene u organima za varenje (npr nadutost, mučnina, proliv), problemi sa pražnjenjem bešike, i potencijom, koji ako se na vreme ne otkriju i terapijski, makar zaleče, progrediraju u teško kliničko stanje. Bolesnik, zbog toga ima sve izraženije tegobe, postaje nespretan u hodu, jer stopala pri pokretima zapinju o podlogu, i sve manje u mogućnosti da obavlja precizne pokrete prstima.
 
U opštoj populaciji učestalost bolesti se kreće između 11 i 20%. NeurtopatijeNeuropatije se mogu javiti u bilo kom životnom dobu, značajno češće posle 60 godine života.
 
Neuropatija može nastati '''akutno''' (poliradikuloneuritis, porfirijska polineuropatija, infektivni polineuritis, polineuropatija nakon primljene vakcine ili seruma, toksična polineuropatija), '''subakutno''' (alkoholna polineuropatija, uremična, toksična) i '''hronična''' (šećerna bolest, hereditarna).<ref>[http://www.neurolozi-rs.org/wp-content/uploads/2012/08/Clanak_Neuropatije.pdf ''Neuropatije'': neurolozi-rs.org]</ref>
Ред 21:
== Etiologija ==
=== Nasleđene neuropatije ===
Nasledne neuropatije mogu biti primarne kao direktna posljedica mutacije gena kojikodirakoji kodira jedan ili više konstituenata mijelina ili aksona ili sekundarne kod primarnihnasljednihprimarnih nasljednih metaboličkih bolesti.
 
<center>
Ред 110:
! !! Karakteristike
|-
| '''Žarišne''' || OvojOvaj tip neuropatije su radikulopatije, pleksopatije i mononeuropatije. GodKod wihnjih su prisutni simptomi i znaci oštećenja funkcije jednog perifernog živca, kojakoji nastaju pod dejstvom povrede ili u sklopu sistemskih oboljenja (šećerna bolest, hipotireoza, amiloidoza) sa sklonostima ka kompresivnim oštećnjemoštećenjem perifernogperifernih nerava u njihovim fiziološkim kanalima (npr kompresivna neuropatija n. medianusa kod sindroma karpalnog tunela)
|-
| '''Multižarišne''' || Ovaj oblik neuropatija karakteriše se asimetričnom slabošću, ukljčujućiuključujući mononeuritis multiplex i multifokalne motorne neuropatije sa ili bez blokova provođnja. One se još karakterišu ošteenjemoštećenjem više od jednog nerva sa vremenskim razmakom između oštećnjaoštećenja svakog sledećeg nerva. Vaskulitis je najčeši uzrok multiplog mononeuritisa i vrlo često predstavlja komplikaciju infekcije HCV.
|-
| '''Difuzne''' || Difuzne neuropatije su simetrične. Tu spadaju polineuropatije, oliradikulopatije,
Ред 127:
! !! Karakteristike
|-
| '''Neuropatije kratkih vlakana''' || Kao posledica preuzimanja toksičnih, nfektivnihinfektivnih ili imunoloških faktora na nivou terminalnih završetaka i njihovog retrogradnog aksonskog prenošenje do neuronskog tela, nastaje oštećeweoštećenje kratkih vlakana. MišineMišićne slabosti zahvataju proksimalne mišinemišićne grupe „psudomiopatskog tipa“, a oštećenje senzibiliteta ograničeno jaje na trup (slika oštećenja senzibiliteta slična je tipu tzv „starinskih kupaćih kostima“ (npr kod porfirijske neuropatije).
|-
| '''Neuropatije dugih vlakana''' || Ovaj oblik je primarna aksonska lezija, ili distalna simetrična senzorimotorna polineuropatija (npr dijabetesna polineuropatija)
|-
| '''Neuropatije koje ne zavise od dužine vlakana''' || Na početku neuropatije zahvaćena su i kratka i duga vlakna, i istovremeno postoji i proksimalna i distalna slabosti. To su tzv. inflamatorne, imunski posredovane neuropatije.
Ред 144:
| '''Mijelinopatije'''
||
* Manifestuje se primarnim ošteenjemoštećenjem mijelina, demijelinizacija, prćenapraćena remijelinizacijom uz očuvanost strukture aksona.
* Karakteriše se razvojem proksimalnih i distalnih paraliza, bez znčajnihznačajnih atrofija, uz teško oštćenjeoštećenje taktilne diskriminacije i dubokog položajnog i vibracionog senzibiliteta.
* Prisutno je i relativno odsustvo trofičkih promena, sa usporenom brzinom provođenja impulsa na [[Електромионеурографија|EMNG]]-u.
|-
| '''Aksonopatije'''
||
* Manifestuje se primarnim oštećenjem aksona - Waller-ova degeneracija koja nastaje kod fizičkog oštćenjaoštećenja prekidom integriteta načelno zdravih aksona, pri čemu degeneracija aksona i mijelina nastaje distalno od mesta prekida (gubitak senzibiliteta i paraliza mišića inervisanih prekinutim nervom), regeneracija je spora, a oporavak najčeše nepotpun.
* Ishemija perifernog živca kod sistemskih vaskulitisa, takođe može da izazove ovu degeneraciju
* Aksonska degeneracija posljedica je metaboličkog oštćenjaoštećenja neurona u sklopu sistemskih bolesti metabolizma.
* Zahvaćenost motornih nerava daje brz razvoj atrofije distalnih mišića, senzitivnu distalnu dizesteziju i bolove i trofičke poremećaje kože.
* OčuvanOčuvani denervacioni mišinimišićni potencijali i brzina provođenja, glavni su parametri nalaza na [[Електромионеурографија|EMNG]]-u.
|}
 
Ред 160:
 
== Dijagnoza ==
Dijagnoza neuropatija postavlja se na osnovu: anamneze, fizičkog pregleda i laboratoriskihlaboratorijskih i slikovnih ispitivanja (elektromioneurografija, pregled likvora, biopsijbiopsija mišića, nerva i kože i njihov histološki i histohemijski pregled, pregled imunoglobulina seruma imunoelektroforeza, radiografija pluća i ultrazvučni pregled trbuha i male karlice, ispitivanje prisustva toksičnih materija).
=== Anamneza ===
U anamnestičkim podacima od značaja za dijagnozu je prisustvo druge bolesti: (šećerna bolest, trauma), kontakt sa toksinima, lekovima, epizode infektivnih bolesti, alkoholizam itd.
Ред 168:
=== Laboratoriska i slikovna ispitivanja ===
;Elektromioneurografija (EMNG)
EMNG je ključna dijagnostička procedura kod bolesnika kod kojih se sumnja na neuropatiju. EMNG može, ne samo da potvrdi neuropatiju, pregledveć imunoglobulinai seruma imunoelektroforezomda:
* napravi razliku između aksonske i demijelinizacione neuropatije,
* bliže lokalizuje lezijaleziju neurona (proksimalno, distalno, motorna, senzitivna vlakna),
* registruje denervacione potencijale (fibrilacije, fascikulacije i pozitivni denervacione potencijale),
* dijagnostikuje stepen mišinog oštećenja.
Ред 193:
 
== Terapija ==
Pre početka lečenja važno je utvrditi uzrok neuropatije i u skladu sa tim primeniti odgovarajuće metode lečenja. Kako postoje brojne neuropatije kod kojih se ne može utvrditi uzrok njihovog nastanka (tzv. idiopatske neuropatije), one se na osnovu svojih kliničkih i elektrofizioloških karakteristika svsrtavaju u one oblike sa kojim imaju najviše sličnosti i u tom pravcu se primjenjuje ista vrsta terapija.
terapija.
 
MogunostiMogućnosti za lečenje genetski determinisanih neuropatija još uvek su ograničene, uglavnom na primenu simptomatske terapije, davanje saveta od strane genetičara i sprovođenja različitih postupaka u cilju njihove prevencije.
 
== Izvori ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Neuropatija