Vinov zakon pomeranja — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Bot: Pretvaranje običnih izvora koristeći ref imena da bi se izbjegli duplikati (pogledaj također FAQ)
м typog
Ред 8:
:<math>\lambda_{\mathrm{max}} = \frac{b}{T}, </math>
 
gde je ''λ''<sub>max</sub>'' talasna dužina na kojoj se dostiže maksimalna vrednost intenziteta zračenja, a ''T'' je termodinamička temperatura idealnog crnog tijela. Konstanta proporcije -{b}- u Vinovom zakonu pomeranja naziva se Vinova konstanta i iznosi 2,897768551 × 10<sup>−3</sup> m×K.<ref>[http://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?bwien Wien wavelength displacement law constant] (Vinova konstanta izražena preko talasne dužine)</ref>
 
Vinov zakon se može predstaviti i u zavisnosti od [[frekvencija|frekvencije]]:
 
:<math>\nu_{\mathrm{max}} = { \alpha \over h} kT \approx (5.879 \times 10^{10} \ \mathrm{Hz/K}) \cdot T </math>
 
gde je ''α'' ≈ 2,821439, ''k'' je [[Bolcmanova konstanta]], ''h'' je [[Plankova konstanta]], a ''T'' - termodinamička temperatura idealnog crnog tela.<ref> "Statistička fizika" Vanier Gregori, 1987, Dover Publications</ref>
Ред 37:
Numeričko rešenje ove jednačine je x = 4.965114231, ali se ne može dobiti rešavanjem pomoću elementarnih funkcija. Iz ovog rezultata se dobija zavisnost talasne dužine u nanometrima i temperature u kelvinima kao:
 
::<math>\lambda_{\mathrm{max}} = {hc\over x }{1\over kT} = {2.89776829 \times 10^6 \ \mathrm{nm} \cdot K \over T}.</math>
 
Na sličan način se dobija i Vinov zakon pomeranja predstavljen preko temperature i frekvencije, predstavljajući Plankov zakon u obliku u kojem figuriše frekvencija umesto talasne dužine.<ref>[http://telekomunikacije.etf.rs/predmeti/ms1ts/Osnovni_zakoni_termalnog_zracenja.pdf Osnovni zakoni termalnog zračenja] (Deo: Vinov zakon), ''telekomunikacije.etf.rs''; pristupljeno: 19. januar 2015.</ref>