BASE skakanje — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м sitno; козметичке измене
Ред 1:
[[DatotekaДатотека:BASE jumping - Perrine Bridge.jpg|thumb|250px|BASE skok sa [[most]]a ]]
[[DatotekaДатотека:04SHANG4963.jpg|thumb|250px|BASE skok sa zgrade]]
'''BASE skakanje''' ([[engleski jezik|engl.]] '''Base jumping''') je [[sport]], u kojem [[padobranstvo|padobranac]] skače sa nepokretnih objekata (zgrada, antena, mostova, stena, planinskih vrhova, itd). Većina BASE skakača dolazi iz redova padobranaca koji inače skaču iz [[vazduhoplov]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.basenumbers.org/ |title=BASENumbers.org |publisher=BASENumbers.org |accessdate =2014-02- 03. 02. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|author=Sangiro |url=http://www.basejumper.com |title=BASE Jumping Resource and Community |publisher=Basejumper.com |accessdate =2014-02- 03. 02. 2014}}</ref>
 
== Pojam BASE ==
'''BASE''' je [[engleski jezik|engleska]] skraćenica za '''B'''uilding ([[zgrada]]), '''A'''ntenna ([[antena]] - stub), '''S'''pan ([[most]], [[Luk (arhitektura)|luk]], kupola), i '''E'''arth ([[stijena]] ili neka druga prirodna formacija), i ukazuje na to sa kojih objekata BASE padobranci obavljaju svoje skokove.
 
== Zakonska regulativa ==
U brojnim [[država]]ma ova vrsta [[padobran|padobranstva]]stva je zabranjena, tako da brojni skakači padobranski skok izvode protivzakonito, zbog čega bivaju hapšeni i kažnjavani. Zato mnogi BASE skakanje svrstavaju u ekstremni oblik padobranstva.
 
== Oprema za izvođenja skoka ==
Ред 16:
Iako je ova vrsta skakanja, za mnoge, relativno mlada ona je praktično najstariji disciplina u padobranstvu. To potvrđuje činjenica da je oko 1615. ili 1616. hrvat [[Faust Vrančić]] objavio je crtež četvorougaonog [[padobran]]a, i kao 65-godišnjak, teško bolestan i nedugo pre smrti - sa padobranom sopstvene konstrukcije izveo prvi uspešan skok (u zavisnosti od izvora) sa [[Zvonik Bazilike sv. Marka|zvonika Bazilike sv. Marka]] u [[Venecija|Veneciji]] ili sa 86 metara visokog [[zvonik]]a [[Katedrala svetoga Martina (Bratislava)|katedrale svetoga Maritna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].
 
Do 1980. godine samo nekoliko ljudi skakalo je klasičnim padobranom i to samo sa pojedinih vrsta objekata. Među prvima, koji su uspešno skočili sa sva četiri BASE objekta (most, antena, litica i visoka zgrada) bili su ''Carl Boenish'' i njegova supruga ''Jean Boenish''
 
Sa druge strane, treba naglasiti da je istorija padobranstva započela skakanjem sa objekta, zbog nedostatala odgovarajućih vazduhoplova za tu namenu:
* 1912. Austrijanac ''Franz Reichelt'' (poznat i kao „Šišmiš“), skočio je sa Ajfelovog tornja padobranom sopstvene konstrukcije. Skok se nažalost tragično završio.
* 1963. ''Hartmut Huber'' iz Minhena skočio je pet puta sa već otvorenim padobranom.
Ред 31:
U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] svake godine u oktobru (uvek treće subote u mesecu) organizuje se najverovatnije najveći legalni događaj BASE skakanja na svetu: „Brige day“ (Most Dan) u Zapadnoj Virdžiniji: Most sa koga se skače nalazi se u [[park prirode|Parku prirode]] i skokovi su dopušteni samo u okviru određenog vremenskog perioda - od devet ujutro do tri popodne.
 
== Smrtni slučajevi ==
* BASE skakanje od 2006. godine ima ukupnu stopu smrtnost koja se procenjuje na oko jedan smrtni slučaj na šezdesetak skakača.<ref>{{cite journal|last=Westman|first=A|author2=Rosen, M|author3=Berggren, P|author4=Bjornstig, U|title=Parachuting from fixed objects: descriptive study of 106 fatal events in BASE jumping 1981-2006|journal=British Journal of Sports Medicine|date = 7. April04. 2008|volume=42|issue=6|pages=431–436|doi=10.1136/bjsm.2008.046565|url=http://bjsportmed.com/content/42/6/431.abstract}}</ref>
* Proučavanjem rezultat 20.850 BASE skokova sa istog mesta (Kjerag masiva u Norveškoj) evidentirano je devet smrtnih slučajeva u periodu od 11 godina 1995—2005., ili 1 smrtni slučaj na svakih 2.317 skokova.<ref name="Soreide 2007 1113–7">{{Cite journal|last=Soreide|first=K|coauthors=Ellingsen, CL, Knutson, V|title=How dangerous is BASE jumping? An analysis of adverse events in 20,850 jumps from the Kjerag Massif, Norway.|journal=The Journal of trauma|date=May 2007|volume=62|issue=5|pages=1113–7|pmid=17495709|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17495709|doi=10.1097/01.ta.0000239815.73858.88}}</ref><ref name="Risk of Dying">{{cite web|url=http://www.medicine.ox.ac.uk/bandolier/booth/Risk/sports.html |title=Risk of dying and sporting activities |publisher=Medicine.ox.ac.uk |date =2003-05- 26. 05. 2003 |accessdate =2014-02- 04. 02. 2014}}</ref>
* Međutim, evidentirano je da je na tom mestu, 1 od svakih 254 skokova u tom razdoblju rezultovao nesmrtronosnom nesrećom.<ref name="Soreide 2007 1113–7"/>
* BASE skok je jedan od najopasnijih rekreativnih aktivnosti u svetu, sa stopom smrtnosti i povreda koja je do 43 puta veća od skokova padobranom iz vazduhoplova.<ref name="Soreide 2007 1113–7"/><ref name="Risk of Dying" />
Ред 57:
* [http://sports.espn.go.com/espn/eticket/story?page=basejump A Sport to Die For] ESPN, Michael Abrams
 
[[KategorijaКатегорија:Ekstremni sportovi]]