Aneurizma trbušne aorte — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
| Field = Vaskularna hirurgija |
Поправљене везе: MRT, Велика Британија, CT користећи Dab solver |
||
Ред 13:
| eMedicineTopic = 3443
}}
'''Aneurizma trbušne aorte''' ('''{{jez-lat|aneurysma aortae abdominalis|el}}''') je lokalizovano proširenje (dilatacija) jednog dela (segmenta) najvećeg arterijskog krvnog suda u trbuhu - [[Трбушна аорта|trbušne (abdominalne) aorte]], prečnika koji je najmanje za 50 procenata veći od očekivanog (normalnog) prečnika aorte za tog pojedinca. Ovo proširenje nastaje usled postepenog smanjivanja čvrstine i elastičnosti zida [[trbušna aorta|trbušne aorte]] i obično uključuje slabost u srednjem sloju [[aorta|aorte]] ({{jez-lat|tunica media|el}}) što dovodi do istezanja spoljašnjeg sloja ({{jez-lat|tunica adventitia|el}}) i/ ili unutrašnjeg sloja ({{jez-lat|tunica intima|el}}). [[Krv]] koju [[srce]] pod pritiskom pumpa kroz [[aorta|aortu]], postepeno rasteže oslabljena zid i najčešće stvara aneurizmatsko proširenje u obliku „balona“ sličnog kokošjem jajetu. Aneurizma na svom zidu može imati depozite [[holesterol]]a, [[kalcijum]]a, ili malih krvnih ugrušaka
[[Bolest]] ima podmukao tok, često ne daje posebne [[simptom]]e sve dok ne nastupe komplikacije, a tada je lečenje teže, a ishod lošiji
Najopasnija komplikacija aneurizme trbušne aorte je pojava njene rupture („pucanja“). Kao posledica ove komplikacije nastupa jako [[unutrašnje krvavljenje]] i [[iskrvavljenost]], pa veliki broj pacijenata uopšte ne stigne živ do bolnice. Smrtnost pacijenata nakon operativnog lečenja akutne rupture aneurizme trbušne aorte je velika, svaki drugi pacijent ne preživi operaciju.<ref name="Abdominal">{{en}} [http://www.aafp.org/afp/20060401/1198.html -{Abdominal Aortic Aneurysm;Gilbert R. Upchurch,et all.,University of Michigan Health System, Ann Arbor, Michigan}-] Preuzeto: jun 2009.</ref>
Ред 55:
== Anatomija trbušne aorte ==
{{double image|center|Abdominal aorta.sr.jpg|270|Gray531.png|250|<center>[[Магнетна резонантна томографија|MRT]] snimak [[trbušna aorta|trbušne aorte]] i njenih bočnih grana|[[Anatomija|<center>Anatomski]] prikaz [[trbušna aorta|trbušne aorte]] i [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]]}}
[[Aorta]] je glavni [[arterija|arterijski krvni sud]] [[Циркулаторни систем човека|cirkulatornog sistema čoveka]] koji [[krv]] obogaćenu [[kiseonik]]om iz [[srce|srca]] doprema do svih [[tkiva]] u [[telo|telu]]. [[Aorta]] nastaje iz leve komore [[srce|srca]] i završava se u slabinskoj (lumbalnoj) oblasti, gde se deli na dva dela i formira desnu i levu zajedničku [[ilijačna arterija|ilijačnu arteriju]] koje se naniže, nastavlja krvnim sudovima donjih udova.
Ред 83:
Zavisno od mehanizma nastanka takođe se mogu dodatno razlikovati i sledeće dve vrste aneurizmi trbušne aorte;
* Zapaljenska trbušna aneurizma, koju karakteriše [[fibroza]] i infiltracija [[makrofag]]a i nepoznate je [[etiologija]] i
* [[Mikroorganizam|Gljivična]] ili [[bakterije|bakterijska]] trbušna aneurizma, kod koje su [[ateroskleroza|ateromatozne ploče]] okužene sa mikroorganizmima, kao što su [[Mikroorganizam|gljivice]], [[Salmonela|Salmonelle]], [[Sifilis|Spirohete]] itd. koje uzrokujući slabljenje tunike medije aorte i ubrzavaju proces razvoja aneurizme.<ref>Le basi patologiche delle malattie (7a edizione), Izdavač; Elsevier Masson, Torino - Milano, 2008. ISBN 978-88-85675-53-7 {{it}}</ref>
Konačno, 12% do 19% aneurizmi trbušne aorte se može javiti i kao [[Наследна болест|nasledna bolest]] kod rodbine prvog stepena, uglavnom muškaraca. <ref>Martin A. Clifton,Familial abdominal aortic aneurysms, British Journal of Surgery, Volume 64 Issue 11, Pages 765 - 766 [http://www3.interscience.wiley.com/journal/112194717/abstract '''Abstract'''] Preuzeto; 10.2009. </ref>
Ред 93:
U [[Сједињене Америчке Државе|SAD]], aneurizma trbušne aorte je zastupljena u odrasloj populaciji u 2-4% slučajeva, a godišnje se javlja oko 15.000 smrtnih slučajeva kao posledica sekundarne rupture. <ref>Creager, MA, Halperin, JL, Whittemore, AD. Aneurysmal disease of the aorta and its branches. In: Vascular Medicine, Loscalzo, J, Creager, MA, Dzau, VJ (Ed), Little, Brown, New York, 1996, p. 901.</ref>
Prema podacima iz januara 2011. na 100.000 hirurških zahvata u SAD 36 zahvata se obavi na aneurizmama trbušne aorte, a ruptura je deseti vodeći uzrok smrti u muškaraca starijih od 55 godina. Aneurizme abdominalne aorte u [[Сједињене Америчке Државе|SAD]] je retka u žena mlađih od 55 godina
Učestalost ove bolesti varira između [[žena]] i [[muškarac]]a (1:4-6). Najveća [[incidenca]] je kod muškaraca oko 70 godine, dok mnoge studije pokazuju da je [[prevalenca]] od aneurizmi trbušne aorte kod muškaraca iznad 60 godine i iznosi 2% do 6%.
Stopa učestalosti aneurizmi trbušne aorte je 8,2% u [[
Učestalost je znatno veća kod pušača nego kod nepušača (8:1), a sa prestankom pušenja rizik pojave aneurizme se smanjuje. Na drugom mestu kao, faktor rizika je povišen [[krvni pritisak]] kod osoba muškog [[pol]]a.
Ред 106:
Samo 10% bolesnika s aneurizmom trbušne aorte, živi 8 godina nakon postavljanja dijagnoze, u poređenju sa 65% sličnih osoba, normalne populacije. Negde između 30% i 50% bolesnika sa aneurizmom trbušne aorte umre od ruptura a oni koji umiru u proseku gube su izgubili oko 9 godina života. <ref name="Law">Law MR,Morris J, Wald NJ Screening For Abdominal Aortic Aneurysms; J Med Screen 1994;1(2):110-5</ref> Mortalitet u oko 60% bolesnika sa aneurizmom neposredno je povezan ja sa drugim kardiovaskularnim bolestima. <ref name="ref10">{{en}} Abdominal Aortic Aneurysm Guidebook Updated: January 14, 2011, [http://www.google.com/webhp?sourceid=navclient#max9 Medifocus Guidebook on Abdominal Aortic Aneurysm (124 pages)]Preuzeto:mart 2011. </ref>
{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0"
|+'''Godišnja stopa rizika za rupturu aneurizmi trbušne aorte'''<ref name="Law"/>
|! style="background:#ffdead;
|! style="background:#ffdead;
|- style="text-align:center;"
|-▼
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|}
Линија 138 ⟶ 137:
Aneurizme koje se brzo povećavaju i koje prete rupturom, često su bolno osetljive, a najčešće mogu da rupturiraju bez prethodnih simptoma.
{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0"
|+''' Rizik rupture aneurizme trbušne aorte<ref name="Komplikacije"/>
|-
! style="background:#ffdead;
| style="background:#ffdead;
! style="background:#ffdead;
|- style="text-align:center;"
|| > 70 godina
|| 70 – 80 godina
|- style="text-align:center;"
|| Aktivan
|-
|
|
▲|align="center" | 80 i više godina
▲|align="center" | Fizički aktivan
▲|align="center" | Fizički neaktivan, nepokretan
▲|align="center" | Značajna koronarna bolest, česti anginozni bolovi,
EF < 25%
|- style="text-align:center;"
▲|| -
|| Kreatinin > 3,0
|- style="text-align:center;"
|-
|
▲|align="center" | Kreatinin > 3,0
▲|align="center" | Normalan anatomski nalaz
▲|align="center" | Anatomski poremećaj sa jasnim znacima AAA
▲|align="center" | Bolesti jetre (albumin < 2)
▲|align="center" | Moguća postoperativna smrtnost 1%-3%
▲|align="center" | Moguća postoperativna smrtnost 5% - 10%,
Svaka nova komplikacija bolesti uvećava smrtnost
za 3%-5%
Линија 234 ⟶ 233:
==== Endovascularna reparacija aneurizme ====
Metoda endovascularnog lečenja aneurizme trbušne aorte ('''EVAR''') u praksi se primenjuje prvi put [[1990]] godine. Iako je postala alternativa otvorenom načinu lečenja, njena uloga mora da bude jasno definisana kod svakog bolesnika. Uopšteno gledano ona se prvenstveno primenjuje kod starijih, visokorizičnih pacijenta ili pacijenta sa kontraindikacijama za otvoreni operativni zahvat. Međutim, endovascularna tehnika je moguća samo kod dela aneurizme trbušne aorte, zavisno od morfologije aneurizme. Glavne prednosti ove metode nad otvorenom tehnikom je kraći postoperativni tok lečenja, manji post-operativna smrtnost, bolesnik kraće vremena provodi u [[intenzivna nega|intenzivnoj nezi]], manje vremena u bolnici i sveukupno ranije se vraća normalnim aktivnostima. Nedostak endovascularne tehnike je taj što zahteva česte kontrole, što se sve aneurizme trbušne aorte ne mogu lečiti ovom tehnikom, a u svetu je relativno mali broj bolnica osposobljen za primenu ove metode. Novi endovaskularni uređaji, koji su nedavno razvijeni, u stanju su lečiti složenije, krivudave i druge anatomski izmenjene promene na aorti.
{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0"
|+''' Postoperativna smrtnost nakon hirurškog lečenja aneurizme trbušne aorte ''' <ref name="Komplikacije"/>
|! style="background:#ffdead;
|! style="background:#ffdead;
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|- style="text-align:center;"
|
|
|}
Линија 299 ⟶ 297:
<gallery>
Слика:AAA rupture risk.png|Dijagram za procenu rizika od rupture AAA
Слика:AneurysmAorta.jpg|[[Компјутеризована томографија|CT]] aneurizme trbušne aorte
Слика:Ендоваскуларни графт.jpg|Endoaortalni [[stent]]
Слика:AAA .JPG|Aneurizma trbušne aorte sa teškom [[Ateroskleroza|aterosklerozom]] donjih udova i stenozom desne butne arterije
|