Рендгенски зраци — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 9:
Pod pojmom svetlina podrazumeva se vizuelna manifestacija na ekranu izvesne prirode rendgentransparentne sredine (npr. [[Душник|traheja]], [[Плућа|pluća]] i sl.) dok pod izrazom rasvetljenje podrazumevamo vizuelnu manifestaciju na ekranu kakve patološke rendgentransparentne sredine. Slično vazi i za izraze ''senka'' i ''zasenčenje'' pri čemu za se pod izrazom zasenčenje podrazumeva vizuelna manifestacija na ekranu kakvog patološkog supstrata koi pojačano apsorbuje [[X zračenje|X-zrake]] pa se manifestuje u vidu senke.
 
Prema intenzitetu raspoznajemo: senke intenziteta mekih tkiva-najslabijih intenziteta<ref>{{citeCite book|last=Babić|first=Radomir|title=Radiologija|year=2002|publisher=Medicinska knjiga|pages=Glava 3 stranica 41}}</ref> ([[Мишићно ткиво|mišići]], [[Паренхимска ткива|parenhimatozni organi]] i dr.)
=== Rendgengeometrija i projekcioni efekti ===
Nastanak rendgenske slike podložan je zakonima optike odn. centralne ili konusne projekcije i zakonima [[Apsorpcija|apsorcije]]. Naime, rendgenski zračni snop po izlasku iz cevi kroz okrugli otvor tubusa ili četvrtasti otvor vizir-tubusa ima u prostoru aspekt [[Купа (геометрија)|kupe]] ili [[Пирамида (геометрија)|piramide]] sa vrhom na tubusu. Središna linija zračnog snopa od vrha kupe ili piramide naziva se centralnim znakkom (CZ). Rendgenski zraci se prostiru radijarno i pravolinijski. Sa tog aspekta rendgenska slika bi trebalo da bude analogna svetlosnoj slici. Međitim, pri interpretaciji rendgenske slike moraju se imati u vidu tri bitna svojstva po kojima se razlikuju od svetlosne slike:
Ред 110:
 
== Литература ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Babić|first=Radomir|title=Radiologija|year=2002|publisher=Medicinska knjiga|pages=Glava 3 stranica 41}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Babić|first=Radomir|title=Radiologija|year=2002|publisher=Medicinska knjiga}}