Секуларизација — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Разне исправке |
м Разне исправке |
||
Ред 1:
{{ФБ032016}}
{{социологија}}
'''Sekularizacija''' је transformacija društva od bliske identifikacije sa religijskim vrednostima i institucijama ka nereligijskim vrednostima i [[Sekularnost|sekularnim]] institucijama. Sekularizaciona teza se odnosi na verovanje da kako društva napreduju, delimicno kroz [[Модернизам|modernizaciju]] i [[Рационализам|racionalizaciju]], religija gubi svoj autoritet u svim aspektima društvenog života i vladavine.<ref name=":0">[http://ksghome.harvard.edu/~pnorris/ACROBAT/Sacred_and_Secular/Chapter%201.pdf "The Secularization Debate"], chapter 1 (pp. [https://books.google.com/books?id=dto-P2YfWJIC&pg=PA3&dq=%22The+Secularization+Debate%22 3]-[https://books.google.com/books?id=dto-P2YfWJIC&pg=PA32 32]) of {{Шаблон:Cite book|first1=Pippa|last1=Norris|authorlink1=Pippa Norris|first2=Ronald|last2=Inglehart|authorlink2=Ronald Inglehart|title=Sacred and Secular. Religion and Politics Worldwide|url=https://books.google.com/books?id=dto-P2YfWJIC&printsec=frontcover|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004|id=ISBN 0-521-83984-X; ISBN 978-0-521-83984-6}}</ref> Pojam sekularizacije se takođe koristi u kontekstu ukidanja manastirskih ograničenja članovima sveštenstva.<ref>[http://www.thefreedictionary.com/secularization Secularization - definition of secularization by The Free Dictionary<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>
<span class="cx-segment" data-segmentid="246"></span>
Ред 8:
Sekularizacija poseduje mnogo značenja, kao teorija i kao istorijski proces. Socijalni teoretičari [[Карл Маркс|Karl Marks]], [[Сигмунд Фројд|Sigmund Frojd]], [[Maks Veber]] i [[Емил Диркем|Emil Dirkem]], postularili su da bi modernizacija društva uključivala opadanje nivoa religioznosti. Izučavanje ovog procesa nastoji da odredi način na koji, ili do koje mere religiozna uverenja, prakse i institucije gube društveni značaj. Neki teoretičari tvrde da je sekularizacija modernog društva delimično posledica naše nesposobnosti da se prilagodimo širokim etičkim i duhovnim potrebama čovečanstva u periodu sve bržeg napredovanja fizičkih nauka.<ref>See [http://www.religion-online.org/showarticle.asp?title=472 text]</ref>
Termin takođe ima dodatna značenja, pre svega istorijsko i versko.<ref>Casanova, Jose
Još jedan oblik sekularizacije odnosi se na čin vladika ili nosioca pozicije u [[Монаштво|monaškom]] ili vojnom odredu - koji sadrži kombinovanu versku i sekularnu vlast pod katoličkom crkvom - koji su se odvojili i učinili sebe potpuno sekularnim (najčešće, [[Протестантизам|Protestanti]]) naslednim vladarima. Na primer, Gotthard von Kettler, poslednji gospodar [[Ливонски ред|Livonskog reda]], prešao je u [[Лутеранизам|Luteranizam]], sekularizovao (i uzeo za sebe) zemlju [[Сенигалија|Semigali]]<nowiki/>je i [[Курландија|Kurlandije]] koje je do tad držao u ime odreda - što mu je omogućilo da se oženi i ostavi zemlju naslednicima Vojvodstva Kurlandije i Semigalije.
Do naglog preokreta u pravcu sekularizacije došlo je 1960-ih godina u Zapadnoj Evropi, Severnoj Americi (posebno Kvebeku), Australiji i Novom Zelandu. Ova transformacija je isprepletana najvažnijim društvenim faktorima: ekonomskim prosperitetom, pobunama mladih protiv pravila i moralnih vrednosti društva, liberalizacije žena, radikalne teologije i radikalne politike.<ref>Jeffrey Cox, "Secularization and other master narratives of religion in modern Europe."
== Pozadina ==
Ред 44:
koji je video kao proces u kom nove institucije preuzimaju zadatke neophodne da zagarantuju
opstanak društva kako originalne monolitne institucije nestaju. To je prenos sa manjeg broja
neizdiferenciranih institucija na sve specijalizovanije podgrupe.<ref>Martin, David (2005).
Sledeći Parsonsa, ovaj koncept diferencijacije je široko primenjivan. Kako je formulisao Hose
Ред 51:
države, ekonomije i nauke - do domena religije odnosno istovremene diferencijacije i
specijalizovanja religije u okviru njenih novoosnovanih religioznih sfera. Kazanova takođe
opisuje ovu teoriju kao teoriju o privatizaciji religije, koju delimično kritikuje.<ref>Casanova, Jose (1994).
određene aspekte tradicionalne sociološke teorije o sekularizaciji, Dejvid Martin međutim
ističe da je koncept socijalne diferencijacije jedan od njenih najkorisnijih elemenata. <ref>{{harvnb|Martin
== Reference ==
{{
[[Категорија:Студије културе]]
|