Antidiuretski hormon — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м . using AWB |
|||
Ред 1:
{{PBB|geneid=551}}
'''Antidiuretski hormon (-{ADH}-)''' ili '''vazopresin''' je ljudski [[hormoni|hormon]], izlučevina zadnjeg režnja [[hipofiza|hipofize]], zapravo [[nerv]]nog završetka [[neuron]]a čije se jezgro (supraoptičke i paraventrikularne) nalazi u [[hipotalamus]]u.<ref name="isbn0-387-30348-0">{{Cite book |
Po hemijskom sastavu je [[polipeptid]] sastavljen od 9 [[aminokiseline|aminokiselina]] (-{Cys-Tyr-Phe-Gln-Asn-Cys-Pro-Arg-Gly-NH2}-).
Ред 7:
Deluje na [[bubreg]], [[Крвни судови#Артериоле|arteriole]] i ima ulogu u centralnom nervnom sistemu:
U bubregu uzrokuje "štednju" [[voda|vode]], koncentrisanjem i smanjenjem zapremine [[urin]]a. To se postiže povećavanjem reapsorpcije vode u distalnim kanalićima i sabirnim cevima nefrona. Nadražaji za lučenje su smanjenje zapremine [[Krvna plazma|krvne plazme]] i povećanje osmolarnosti krvne plazme. Izaziva konstrikciju arteriola.
Uloga u centralnom nervnom sistemu povezana je sa dnevnim ritmovima, agresijom, regulacijom [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]], regulacijom [[temperatura|temperature]] i procesima pamćenja.
Ред 18:
Struktura [[oksitocin]]a je veoma slična sa vazopresinom. On je takođe nonapeptid sa disulfidnim mostom i njegova aminokiselinska sekvenca se razlikuje samo u dve pozicije. Geni ova dva proteina se nalaze na istom hromozomu razdvojeni relativno malom distancom od manje od 15,000 baza kod većine vrsta. Neuroni koji stvaraju vazopresin se nalaze pored neurona koji stvaraju oksitocin, i slični su u više pogleda.
Sličnost ova dva peptida može da uzrokuje neke kros-reakcije: oksitocin ima neznatno antidiuretsko dejstvo, i visoki -{AVP}- nivoi mogu da uzrokuju materične kontrakcije.<ref name="pmid18057218">{{cite journal |
Sledeća tabela sadrži familiju vazopresinskih i oksitocinskih neuropeptida:
Ред 62:
| -{Cys-Phe-Trp-Thr-Ser-Cys-Pro-Ile-Gly-NH2}- || [[Oktopresin]] || oktopusi
|-
|colspan="3" rowspan=3 | †Vazotocin je evolucioni progenitor svih kičmenjačkih neurohipofizinih hormona.<ref>{{cite journal |
|}
Ред 79:
* {{Cite book |ref= harv|last1= Rector|first1= Floyd C.|last2= Brenner|first2= Barry M. | authorlink = | editor = | others = | title = Brenner & Rector's the kidney | edition = 7th | language = | publisher = Saunders | location = Philadelphia | year = 2004 | origyear = }}
* {{cite web |url=http://videocast.nih.gov/Summary.asp?File=15521 |title=Molecular neurobiology of social bonding: Implications for autism spectrum disorders] a lecture by Prof. Larry Young, Jan. 4, 2010.}}
* {{Cite book |ref= harv|
{{refend}}
|