Bakterijska ćelijska struktura — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
→Ćelijska morfologija: sistematizacija oblika bakterija |
м razne ispravke; козметичке измене |
||
Ред 2:
== Ćelijska morfologija ==
[[
Najelemernije strukturno svojstvo [[bakterija]] je njihova [[bakterijske ćelijske morfologije|morfologija]] (oblik). Tipični primeri su:
* '''Loptaste''' ([[koki|coccus]]) — koje su sferičnog oblika
Ред 12:
Ćelijski oblik je generalno karakteristika datih bakterijskih vrsta, mada on može da varira u zavisnosti od uslova rasta. Neke bakterije imaju kompleksne životne cikluse koji obuhvataju produkciju stabala i dodataka (e.g. ''[[Caulobacter crescentus|Caulobacter]]''), dok neke proizvode kompleksne strukture koje nose reproduktivne spore (e.g. ''[[Myxococcus]]'', ''[[Streptomyces]]''). Bakterije generalno formiraju prepoznatljive ćelijske morfologije koje su uočljive pod [[mikroskopija|svetlosnim mirkroskopom]], i distinktne morfologije kolonija kad se gaje na [[Петријева шоља|Petrijevim šoljama]].
Jedna od najočiglednijih strukturnih karakteristika [[bakterija]] je (uz neke izuzetke) njihova mala veličina. Na primer, ''[[Escherichia coli]]'' ćelije, koje su bakterije "prosečne" veličine, su oko 2 µm ([[mikrometar|mikrometra]]) duge, imaju dijametar od 0.5 µm, i ćelijsku zapreminu od 0.6 - 0.7 μm<sup>3</sup>.<ref>{{cite journal |author=Kubitschek HE |title=Cell volume increase in Escherichia coli after shifts to richer media |journal=J. Bacteriol. |volume=172 |issue=1 |pages=94–101 |date= 1993-01-01|pmid=2403552 |pmc=208405 }}</ref>
== Ćelijski zid ==
[[
Ćelijski zid se sastoji od membrane oko citoplazme i spoljašnjeg ćelijskog zida. Kao i kod drugih organizama, bakterijski ćelijski zid daje strukturni integritet ćeliji. Kod [[prokariote|prokariota]], primarna funkcija ćelijskog zida je zaštita ćelije od internog [[turgorni pritisak|turgornog pritiska]] uzrokovanog daleko višim koncentracijama proteina i drugih molekula unutar ćelije u poređenju sa njenim spoljašnjim okruženjem. Bakterijski ćelijski zid se razlikuje od zida svih drugih organizama po prisustvu [[peptidoglikan]]a, koji su locirani neposredno izvan [[Ћелијска мембрана|citoplazmatične membrane]]. Peptidoglikan se sastoji od polisaharidne osnove, koja naizmenično sadrži [[N-Acetilmuraminska kiselina|N-acetilmuraminske]] (NAM) i [[N-Acetilglukozamin|N-
Postoje dva glavna tipa bakterijskih ćelijskih zidova, koji su prisutni kod [[gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivnih bakterija]] i [[Gram negativne bakterije|gram-negativnih bakterija]], koje se diferenciraju po njihovim responsu na [[bojenje po Gramu]]. Kod oba tipa bakterija, čestice od oko 2 nm mogu da prođu kroz peptidoglikan.<ref>{{cite journal |last1=Demchick |first1=P |last2=Koch |first2=AL |title=The permeability of the wall fabric of Escherichia coli and Bacillus subtilis |journal=J. Bacteriol. |volume=178 |issue=3 |pages=768–73 |date= 1996-02-01|pmid=8550511 |pmc=177723 |url=http://jb.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8550511 }}</ref> Ako je bakterijski ćelijski zid potpuno uklonjen, to se naziva [[protoplast]]om, dok ako je parcijalno uklonjen, naziva se [[sferoplast]]om.
== Reference ==
{{
== Literatura ==
|