Nikola Koljević — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 29:
 
== Biografija ==
Rođen je [[1936]]. godine u [[Banjaluka|Banjoj Luci]] u uglednoj trgovačkoj porodici. UniverzitetskiDiplomirao je teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i doktorirao. Bio je univerzitetski profesor, prevodilac i esejista. Važio je za jednog od najcenjenijihnajcjenjenijih poznavalaca [[Šekspir]]a u bivšoj [[SFRJ]]. NaNjegova prvimuniverzitetska višestranačkimkarijera izborimaodvijala 1990.se godinena izabranFilozofskom jefakultetu zau srpskogSarajevu. članaPočetak Predsedništvademokratske [[Социјалистичкаtranzicije Републикаu Босна и Херцеговина|SR BosneBiH izatekao Hercegovine]].ga Uje [[april]]u 1992.statusu godineredovnog napustioprofesora jei Predsedništvouglednog SRjugoslovenskog BiHknjiževnog kritičara i zateoretičara. vremeKao ratašekspirolog, biokomparativista potpredsedniki [[Republikateatrolog Srpska|Republikei Srpske]].priznati intelektualac Nosilacuređivao je najvišegugledne odlikovanjaknjiževne RS -časopise [[ordenPutev]] Republikei Srpske[[Izraz]]. saSa lentom.nekoliko Obavljaokolega jeprofesora dužnostna prorektorasarajevskom Univerzitetafilozofskom ufakultetu [[Istočnoradio Sarajevo|Istočnomje Sarajevuna formiranju [[SDS]]-a. PucaoTu jegrupu sebisu upored glavunjega sačinjavali profesori [[16.Milorad januarEkmečić]]a, [[1997]].Slavko godine na [[Пале|PalamaLeovac]], a od posledica je preminuo [[25.Aleksa januarBuha]]a 1997. godine ui [[BeogradVojislav Maksimović]]u. Imao je 61 godinu.
 
 
 
Na [[Prvi slobodni višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim višestranačkim izborima]] [[1990]]. godine izabran je za srpskog člana Predsedništva [[Социјалистичка Република Босна и Херцеговина|SR Bosne i Hercegovine]]. Sa mnogo entuzijazma se angažovao na na pripremi tzv. istorijskog sporazuma između Srba i Muslimana, kojim je trebalo da BiH ostane u Jugoslaviji. U znak protesta protiv uzurpacije nadležnosti kolektivnog organa od strane [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] i muslimansko-hrvatske majorizacije srpskih predstavnika u[[april]]u [[1992]]. godine Koljević je zajedno sa [[Biljana Plavšić|Biljanom Plavšić]] napustio [[Predsjedništvo SR BiH]]. Zajedno sa [[Radovan Karadžić|Karadžićem]] i [[Momčilo Krajišnik|Krajišnikom]] doneo je [[Odluku o izlasku srpskog rukovodstva iz Sarajeva na Pale|odluku o izlasku srpskog rukovodstva iz Sarajeva na Pale]].
 
Narodna skupština RS ga je izabrala za potpredsjednika RS i na toj funkciji je ostao sve do prvih poslijeratnih izbora. Kao vrstan poznavalac anglosaksonske kulture i jezika, bio je član svih srpskih delegacija na mirovnim pregovorima organizovanim uz posredovanje međunarodne zajednice. Dinamičan i komunikativan, „profesor” kako su ga nazivali saborci, bio je čovjek dijaloga i kompromisa, za koje u ratnom vremenu nije bilo prostora. Bio je kritičan prema slabostima u tadašnjoj srpskoj politici. Uporedo sa političkim aktivnostima, Koljević je bio angažovan na formiranju [[Univerzitet u Srpskom Sarajevu|Univerziteta u Srpskom Sarajevu]]. Obavljao je dužnost prorektora Univerziteta u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]].
 
Nije prekidao svoj autorski rad ni za vreme rata. Krajem rata i u prvoj godini mira objavio je dvije knjige: „Otadžbinske teme” [[1995]]. i „Od Platona do Dejtona” [[1996]]. Posthumno su objavljeni njegovi ratni dnevnici, dvotomno djelo bogato autentičnim dokumentima vremena, koje po ocjeni stručne kritike predstavlja najznačajniji izvor za istraživanje rađanja Republike Srpske.
 
Nakon tragičnog samoranjavanja (pucao je sebi u glavu) [[16. januar]]a [[1997]]. godine na [[Пале|Palama]], od posledica samoranjavanja Nikola Koljević je preminuo [[25. januar]]a 1997. godine u bolnici [[Beograd]]u. Imao je 61 godinu.
 
== Bibliografifija Nikole Koljevića ==
 
* „Otadžbinske teme” [[1995]].
 
* „Od Platona do Dejtona” [[1996]].
 
* „Stvaranje Republike Srpske 1 i 2”, ratni dnevnici,
 
* „Odabrana djela Nikole Koljevića”,
 
== Nagrade ==