Stečaj — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: Stečaj Stečajni postupak se može sprovesti kao bankrotstvo ili reorganizacija nad stečajnim dužnikom (pravnim licem ili preduzetnikom) koji je nesposoban za plaćan...
(нема разлике)

Верзија на датум 21. април 2008. у 08:47

Stečaj

Stečajni postupak se može sprovesti kao bankrotstvo ili reorganizacija nad stečajnim dužnikom (pravnim licem ili preduzetnikom) koji je nesposoban za plaćanje.

Kroz bankrotstvo se poverioci namiruju prodajom celokupne imovine stečajnog dužnika, a kroz reorganizaciju na način i pod uslovima predviđenim planom reorganizacije.

Stečajni postupak se pokreće predlogom poverioca ili stečajnog dužnika.

Stečajnu masu za podelu stečajnim poveriocima čine: novčana sredstva stečajnog dužnika na dan pokretanja stečajnog postupka, novčana sredstva dobijena nastavljanjem započetih poslova i novčana sredstva ostvarena unovčenjem stvari i prava stečajnog dužnika, kao i potraživanja stečajnog dužnika naplaćena u toku stečajnog postupka.

Stečajni poverioci su svrstani u isplatne redove, tako da se poverioci nižeg isplatnog reda namiruju tek pošto se namire poverioci višeg isplatnog reda. Poverioci istog isplatnog reda namiruju se srazmerno visini njihovih potraživanja. Zakonom su utvrđeni sledeći isplatni redovi:

- prvi isplatni red: troškovi stečajnog postupka; - drugi isplatni red: neisplaćane neto zarade zaposlenih kod stečajnog dužnika u iznosu minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre pokretanja stečajnog postupka i neisplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve godine pre pokretanja stečajnog postupka; - treći isplatni red: potraživanja po osnovu svih javnih prihoda dospelih u poslednja tri meseca pre pokretanja stečajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih (koji su svrstani u drugi isplatni red); - četvrti isplatni red: potraživanja ostalih poverilaca.