Microsoft — разлика између измена

Sa akvizicijom uređaja i servisa odeljenja preduzeća [[Нокија (предузеће)|Nokija]] radi formiranja brenda MicrosoftMajkrosoft Mobilemobajl Oy, kompanija ulazi na tržište [[Паметни телефон|pametnih telefona]], nakon prethodnog pokušaja projektom ''Microsoft Kin'', koji je okončan nakon akvizicije firme Danger Inc.<ref name="InformationWeek_Kin">{{cite web|url=http://www.informationweek.com/applications/notify-the-next-of-kin/d/d-id/1090416|title=Notify The Next Of Kin|last=|first=|date=30. 6. 2010|work=InformationWeek|publisher=|language=|archive-url=|archive-date=|access-date=}}</ref>

[[Датотека:1981BillPaul.jpg|thumb|left|[[Pol Alen]] (levo) i [[Bil Gejts]] (desno) 19. oktobra 1981, u „moru” računara nakon potpisivanja ugovora. IBM je nazvao Majkrosoft u julu 1980. Ispitivanje o [[programski jezik|programskim jezicima]] za njihovu nadolazeću liniju računara;<ref name="Allan 2001">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC|title=A History of the Personal Computer|last=Allan|first=Roy A.|publisher=Allan Publishing|id=ISBN 0-9689108-0-7|year=2001|accessdate=17. 7. 2010}}</ref>{{rp|228|date=11. 2012}} nakon propalih pregovora sa drugom kompanijom, IBM je dao Majkrosoftu ugovor za razvoj OS–a za novu liniju računara.<ref name="Smart-Microsoft"/>]]

Dok je istovremeno razvijao novi operativni sistem sa IBM-om 1984. godine, [[OS/2]], Majkrosoft je izdao [[Мајкрософт виндоус|Vindous]], grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985.<ref name="Allan 2001" /> MicrosoftMajkrosoft je preselio svoje sedište u [[Редмонд (Вашингтон)|Redmond]], 26. februara 1986, te je 13. marta preduzeće postalo [[Јавно предузеће|javno]];<ref name="CBSCHRON">{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|title=Microsoft Chronology|work=CBS News|publisher=CBS Interactive|accessdate=5. 8. 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110623145317/http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|archivedate=23. 6. 2011}}</ref> pri rastu na berzi napravljene su procene od 4 milijardera i 12.000 milionera među MicrosoftovimMajkrosoftovim zaposlenicima.<ref name="stockrich">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/05/29/business/yourmoney/29millionaire.html?ex=1275019200&en=de3d71cbbb7e06f8&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Microsoft Millionaires Come of Age|last=Bick|first=Julie|date=29. 5. 2005|work=The New York Times|accessdate=3. 7. 2006}}</ref> Zbog partnerstva sa IBM-om 1990. godine, [[Federalna trgovinska komisija]] usmjerila je pažnju na Majkrosoft zbog mogućeg [[dosluh]]a; to je označilo početak preko deceniju dugih zakonskih sukoba sa vladom SAD-a.<ref name="WiredUSDOJ">{{cite news|url=http://archive.wired.com/techbiz/it/news/2002/11/35212|title=U.S. v. Microsoft: Timeline|work=Wired|date=4. 11. 2002|accessdate=4. 3. 2015}}</ref> MicrosoftMajkrosoft je izdao svoju verziju sistema OS/2 za ''[[original equipment manufacturers]]'' (OEM-ovi) 2. aprila 1987;<ref name="Allan 2001" /> u međuvremenu, kompanija je radila na 32-bitnom operativnom sistemu, [[Microsoft Windows NT]], koristeći ideje iz OS/2; koji je došao 21. jula 1993, sa novim [[modularno programiranje|modularnim]] [[kernel (računarstvo)|kernelom]] i [[Windows API|Win32]] [[API|aplikativnim programskim interfejsom]] (API), praveći jednostavniji [[porting]] sa [[16-bit]]nog (baziranog na MS-DOS-u) WindowsaVindousa. Kada je MicrosoftMajkrosoft informisao IBM u vezi sa NT-om, OS/2 partnerstvo je prekinuto.<ref>{{cite web|url=http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|title=Windows Server 2003: The Road To Gold|last=Thurrott|first=Paul|work=winsupersite.com|publisher=Penton Media|date=24. 1. 2003|accessdate=15. 7. 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100604082534/http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|archivedate=4. 6. 2010}}</ref>

Godine 1990, MicrosoftMajkrosoft je predstavio svoj [[uredski paket]], [[Microsoft Office]]. Softver je objedinjavao odvojene uredske aplikacije za produktivnost, poput [[Microsoft Word]]a i [[Microsoft Excel]]a.<ref name="Allan 2001" /> Dana 22. maja, MicrosoftMajkrosoft je pokrenuo [[Windows 3.0]] sa aerodinamičnim [[korisnički interfejs|grafikom korisničkog interfejsa]] i poboljšanim mogućnostima zaštićenog načina rada za Intel 386 procesore.<ref>{{cite web |url=http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/|title=Microsoft Windows 3.0 Is 20 Years Old Today!!!|work=ITProPortal|last=Athow|first=Desire|date=22. 5. 2010|accessdate=4. 4. 2012}}</ref> I Officeofis i WindowsVindous postali su dominantni u svojim područjima.<ref name="1993-2001 market share">{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|title=Windows 98 Put to the Test (OS Market Share 1993–2001)|work=PC Magazine|date=1. 8. 1998|accessdate=3. 7. 2010|first=Michael|last=Miller}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |title=A Peek at Office Upgrade |work=PCWorld |date=13. 9. 2000 |last=McCracken|first=Harry|accessdate=4. 7. 2006}}</ref> [[Novell]], konkurent Wordu iz perioda 1984–1986, podnio je tužbu godinu dana kasnije tvrdeći da je MicrosoftMajkrosoft ostavio dio svojih API bez dokumentacije kako bi stekao konkurentsku prednost.<ref>{{cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|work=internetnews.com|title=Novell Files WordPerfect Suit Against Microsoft|last=Waner|first=Jim|date=12. 11. 2004|accessdate=15. 7. 2010}}</ref>

Dana 27. jula 1994, Odjeljenje pravosuđa SAD-a, Odjeljenje za sprječavanje monopola uknjižilo je Izjavu konkurentskog utjecaja koja govori: "S početkom 1988. godine i nastavkom do 15. jula 1994. godine, Microsoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci "po procesoru". Pod licencama "po procesoru", OEM plaća MicrosoftuMajkrosoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda, a koji sadržava određeni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa MicrosoftovimMajkrosoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada MicrosoftuMajkrosoftu kada MicrosoftovMajkrosoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988. godine, MicrosoftovaMajkrosoftova upotreba licenci "po procesoru" je povećana."<ref>{{cite web|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f0000/0045.htm |title=Competitive Impact Statement : U.S. v. Microsoft Corporation |publisher=Justice.gov |date= |accessdate=11. 5. 2011}}</ref>

Prateći Bill Gatesov interni "Internet Tidal Wave memo" 26. maja 1995. godine, MicrosoftMajkrosoft je počeo redefinirati svoje ponude i širiti svoje proizvodne linije u [[računarska mreža|računarskom umrežavanju]] i [[World Wide Web]]u.<ref>{{cite news|url=http://news.cnet.com/2009-1032-995681.html|title=Victor: Software empire pays high price|last=Borland|first=John|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=15. 4. 2003|accessdate=16. 7. 2010}}</ref> Kompanija je izdala [[Windows 95]] 24. augusta 1995. godine, ističući "multitasking-po-prioritetu", potpuno novi korisnički interfejs sa ''Novelovom'' start tipkom, te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaku sa NT-om koja je omogućavala Win32 API.<ref>{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company |volume=4|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|title=New And Improved|last=Cope|first=Jim|date=mart 1996|accessdate=16. 7. 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110812224513/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|archivedate=12. 8. 2011}}</ref><ref name="Pietrek 1996">{{Cite journal|url=http://cs.mipt.ru/docs/comp/eng/os/win32/win95_sys_progr_secr/main.pdf|title=Windows 95 Programming Secrets|last=Pietrek|first=Matt|publisher=IDG|id=ISBN 1-56884-318-6|format=PDF|date=mart 1996|accessdate=17. 7. 2010}}</ref> WindowsVindous 95 je došao uvezan sa online servisima [[MSN]] i, za OEM-ove, [[Internet Explorer]]om. Internet Explorer nije bio uvezan sa retail WindowsVindous 95 kutijama jer su kutije bile printane prije nego je tim završio internetski preglednik, te je umjesto toga bio uključen u "Windows 95 Plus!"" paket.<ref>{{cite news|url=http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|title=MSN: The Inside Story|work=winsupersite.com|last=Thurrott|first=Paul|publisher=Penton Media|date=31. 5. 2005|accessdate=17. 7. 2010}}</ref> Granajući se na novo tržište u 1996. godini, Microsoft i [[NBC Universal]] kreirali su novu [[24/7]] kablovsku TV-stanicu za vijesti, MSNBC.<ref name="APM-NewsArchives">{{cite web|url=http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|title=Marketplace: News Archives|work=Marketplace|publisher=American Public Media|date=15. 7. 1996|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040823174040/http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|archivedate=23. 8. 2004}}</ref> Microsoft je napravio Windows CE 1.0, novi operativni sistem dizajniran za uređaje s malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput osobnog digitalnog asistenta.<ref name="cehistory">{{cite web |url=http://www.hpcfactor.com/support/windowsce/|last=Tilly|first=Chris|title=The History of Microsoft Windows CE|work=HPC:Factor|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni sud distrikta, tvrdeći da je Microsoft prekršio sporazum potpisan 1994. godine i zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Explorera sa Windowsom.<ref name="Allan 2001" />

Bill Gates je predao poziciju generalnog direktora (''CEO'') 13. januara 2000. godine Steveu Ballmeru, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Microsofta od 1980. godine, praveći novu poziciju za sebe kao ''Chief Software Architect'' ({{bs|šef-arhitekt softvera}}).<ref name="Allan 2001" /><ref name="BBCTL" /> Različite kompanije uključujući i Microsoft formirale su savez Trusted Computing Group u oktobru 1999. godine da, između ostalog, povećaju sigurnost i zaštite intelektualno vlasništvo kroz prepoznavanje izmjena u hardveru i softveru. Kritičari opisuju savez kao način pojačanja diskriminirajućih ograničenja oko toga kako korisnici koriste softver, te oko toga kako se računari ponašaju – kao oblik digitalnog upravljanja pravima; naprimjer scenario gdje računar nije samo osiguran za svog vlasnika, nego osiguran i protiv njega također.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2002/06/20/technology/20CODE.html?pagewanted=1|title=Fears of Misuse of Encryption System Are Voiced|work=The New York Times|last=Markoff|first=John|date=20. 6. 2002|accessdate=7. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.cl.cam.ac.uk/~fms27/papers/2003-stajano-shifting.pdf|last=Stajano|first=Frank|title=Security for whom? The shifting security assumptions of pervasive computing|series=Lecture notes in computer science|journal=Software Security—Theories and Systems|volume=2609|publisher=Springer-Verlag Berlin Heidelberg|year=2003|accessdate=6. 7. 2010|doi=10.1007/3-540-36532-X_2|isbn=978-3-540-00708-1|pages=|pages=16–27}}</ref> Dana 3. aprila 2000. godine, pala je presuda u slučaju ''Sjedinjene Države protiv Microsofta'',<ref name="usvms">{{cite web |title=United States v. Microsoft |url=http://www.justice.gov/atr/cases/ms_index.htm |publisher=U.S. Department of Justice |accessdate=5. 8. 2005 }}</ref> nazivajući kompaniju "zloupotrebni monopol";<ref name="findingsoffact">{{cite web|author=Jackson, Thomas Penfield|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f3800/msjudgex.htm |title=U.S. vs. Microsoft findings of fact |publisher=U.S. Department of Justice |date=5. 11. 1999 |accessdate=18. 8. 2008}}</ref> MicrosoftMajkrosoft se izmirio su se sa pravosuđem SAD-a 2004. godine.<ref name="CBSCHRON"/> Dana 25. oktobra 2001. godine, MicrosoftMajkrosoft je izdao [[Windows XP]], spajajući uobičajene i NT linije pod NT kodnom bazom.<ref>{{cite news|url=http://www.windowsitpro.com/article/windows-xp2/wininfo-short-takes-windows-xp-launch-special-edition.aspx|title=WinInfo Short Takes: Windows XP Launch Special Edition|last=Thurrott|first=Paul|work=Windows IT Pro|publisher=Penton Media|date=26. 10. 2001|accessdate=16. 7. 2010}}</ref> Kompanija je izdala i [[Xbox]] kasnije iste godine, ulazeći na tržište [[igrača konzola|igračih konzola]] kojim su dominirali [[Sony]] i [[Nintendo]].<ref name="BizWire-2001Ent">{{cite news|title=NPD Reports Annual 2001 U.S. Interactive Entertainment Sales Shatter Industry Record|work=Business Wire|publisher=CBS Interactive|date=7. 2. 2002|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Feb_7/ai_82604922|accessdate=31. 3. 2007}}</ref> U martu 2004. [[Evropska Unija]] je donijela zakonski akt protiv kompanije, navodeći da je zloupotrijebila svoju dominantnost sa WindowsomVindousom, što je uzrokovalo presudu od €497 miliona ($613 miliona) i zahtjevanje novih verzija WindowsaVindousa XP bez programa za medije WindowsVindous Media Playera, zvane WindowsVindous XP Home Edition N i WindowsVindous XP Professional N.<ref name="CNN-MSfine">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060413082435/http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archivedate=13. 4. 2006|title=Microsoft hit by record EU fine|work=CNN|date=25. 3. 2004|accessdate=14. 8. 2010}}</ref><ref name="euantitrust">{{cite web |title=Commission Decision of 24.03.2004 relating to a proceeding under Article 82 of the EC Treaty (Case COMP/C-3/37.792 Microsoft)|publisher=Commission of the European Communities |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62004A0201:EN:NOT |date=21. 4. 2004 |accessdate=5. 8. 2005 |format=PDF}}</ref>

Sljedeća verzija WindowsaVindousa, [[Windows Vista]], izdata je u januaru 2007, a fokusirana je na mogućnosti, sigurnost i modificirani korisnički interfejs zvani WindowsVindous Aero.<ref>{{cite web|url=http://reviews.cnet.com/windows/windows-vista-ultimate/4505-3672_7-32013603.html|title=Windows Vista Ultimate review|date=23. 1. 2007|accessdate=4. 4. 2012|last=Vamosi|first=Robert|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]}}</ref><ref name="gatesrsa">{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/180201580|title=Gates Says Security Is Job One For Vista| date = 14. 2. 2006| accessdate = 4. 4. 2012|last=Ricadela|first=Aaron| work= [[InformationWeek]]| publisher = UBM TechWeb}}</ref> MicrosoftMajkrosoft Officeofis 2007, izdat istovremeno, isticao je "trakasti" korisnički interfejs koji je bio značajna razlika u odnosu na prethodnike. Relativno dobre prodaje oba proizvoda pomogla su ostvarenje rekordnog profita u 2007. godini.<ref>{{cite web|url=http://www.scotsman.com/news/vista-gives-microsoft-view-of-record-profit-1-1316524|title=Vista gives Microsoft view of record profit|work=Edinburgh Evening News|date=27. 4. 2007|publisher=[[Johnston Press]]|accessdate=1. 2. 2009}}</ref> [[Evropska unija]] je donijela novu presudu s kaznom od €899 miliona ($1,4 milijarde) jer se MicrosoftMajkrosoft nije pridržavao presude iz marta 2004. godine. Dana 27. februara 2008. godine, tvrdilo se da je kompanija oštetila konkurente neprimjerenim cijenama radi ključnih informacija o njihovim [[Microsoft SQL Server|workgroup]] i [[Microsoft BackOffice Server|backoffice]] serverima. MicrosoftMajkrosoft je tvrdio da je sve u skladu s ugovorom i da su "...ove kazne vezane za prošle probleme koji su već odavno riješeni".<ref name="msft_eufine_2008">{{cite news|title=AFP:EU hits Microsoft with record 899 million euro antitrust fine|url=http://afp.google.com/article/ALeqM5iozBXlp2nzuVxnMx_SwmtKvi7C-w|agency=[[Agence France-Presse]]|work=[[Google News]]|publisher=[[Google]]|date=27. 2. 2008|accessdate=1. 6. 2008}}</ref>

U 2007. godini također MicrosoftMajkrosoft je napravio višejezgrenu jedinicu u MicrosoftuMajkrosoftu, prateći korake serverskih kompanija Sun Microsystemsa i IBM-a.<ref>{{cite web|url=http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|title=Microsoft, Multi-core and the Data Center}}</ref>

BillBil GatesGejts se penzionisao sa svoje uloge ''šefa-arhitekte softvera'' 27. juna 2008. godine, dok je zadržao ostale pozicije vezane za kompaniju u ostajući kao savjetnik kompanije na ključnim projektima.<ref>{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1977363,00.asp|title=Bill Gates Announces Resignation|authorlink=Natali Morris|author=Conte, Natali Del|work=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=15. 6. 2006|accessdate=17. 7. 2010}}</ref> Projekat [[Azure Services Platform]], ulazak kompanije na [[cloud computing]] tržište za WindowsVindous, počeo je 27. oktobra 2008. godine.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/microsoft-launches-windows-azure/|title=Microsoft launches Windows Azure|work=CNET|publisher=CBS Interactive|last=Fried|first=Ina|authorlink=Ina Fried|date=27. 10. 2008|accessdate=6. 7. 2010}}</ref> Dana 12. februara 2009. godine, MicrosoftMajkrosoft je izjavio težnju za otvaranjem lanca MicrosoftovihMajkrosoftovih ''storea'', te je 22. oktobra 2009.. godine prvi retail [[Microsoft Store]] otvoren u [[Scottsdale, Arizona|Scottsdaleu]], [[Arizona]]; isti dan kad je ''store'' otvoren, [[Windows 7]] je službeno izdan u javnost. Fokus WindowsaVindousa 7 je bio na dotjerivanju Viste sa mogućnostima lahkim za korištenje i poboljšanjima općih performansi, umjesto ogromnog rada na WindowsuVindousu.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-13860_3-10163206-56.html|title=Microsoft follows Apple into the retail business|work=CNET|publisher=CBS Interactive|last=Fried|first=Ina|authorlink=Ina Fried|date=12. 2. 2009|accessdate=17. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|title=Long lines as Microsoft opens retail store|work=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|last=Gaynor|first=Tim|date=22. 10. 2009|accessdate=3. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.msnbc.msn.com/id/33429899/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/|title=Windows 7 operating system makes its debut|work=[[NBCNews.com]]|publisher=[[NBCUniversal]]|agency=Associated Press|last=Mintz|first=Jessica|date=22. 10. 2009|accessdate=4. 4. 2012}}</ref>

Kako se industrija pametnih telefona raširila počevši 2007. godine, MicrosoftMajkrosoft se borio da prati stope konkurenata [[Apple Inc.|Applea]] i [[Google]]a u omogućavanju modernih operativnih sistema za pametne telefone. Kao rezultat, 2010. godine, MicrosoftMajkrosoft je izmijenio svoj stari mobilni operativni sistem, [[Windows Mobile]], zamjenjujući ga novim [[Windows Phone]] OS-om; zajedno s novom strategijom u industriji pametnih telefona koju je MicrosoftMajkrosoft radio u saradnji s proizvođačima pametnih telefona, poput [[Nokia|Nokie]], te omogućio konzistentno korisničko iskustvo širom svih platformi pametnih telefona koji koriste MicrosoftovMajkrosoftov WindowsVindous Phonefon OS. Koristio je novi jezik dizajna za korisnički interfejs, kodnog naziva "Metro", koji je koristio jednostavne oblike, tipografiju i ikonografiju, kao i koncept [[minimalizam|minimalizma]].

MicrosoftMajkrosoft je osnivajući član [[Open Networking Foundation|fondacije otvorenog umrežavanja]] započete 23. marta 2011. Ostale osnivajuće kompanije uključuju [[Google]], [[HP Networking]], [[Yahoo!]], [[Verizon]], [[Deutsche Telekom]] i 17 drugih kompanija. Neprofitna organizacija je fokusirana na pružanju podrške za novu [[cloud computing]] inicijativu nazvanu Software-Defined Networking.<ref>{{cite web|url=http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |title=Open Networking Foundation News Release|last=Erickson|first=David|work=Openflow.org |date=21. 3. 2011 |accessdate=29. 5. 2011}}</ref> Inicijativa teži ubrzati inovacije kroz jednostavne softverske izmjene u telekomunikacijskim mrežama, bežičnim mrežama, podatkovnim centrima i drugim mrežnim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com.au/article/380663/google_other_titans_form_open_networking_foundation/?fp=4&fpid=78268965 |title="Google and other titans form Open Networking Foundation." Noyes, 23. 3. 2011 |work=[[Computerworld]] |publisher=[[IDG]]|date=23. 3. 2011 |accessdate=29. 5. 2011}}</ref>

Prateći izdavanje [[Windows Phone]]a, MicrosoftMajkrosoft je podvrgnut postepenom [[rebrandiranje|rebrandiranju]] svojih prizvoda kroz preduzetne logotipove (2011. i 2012. godina), proizvode, servise, te [[web-sajt]]ove adaptirajući principe i koncepte [[Metro (jezik dizajna)|Metro dizajna]].<ref name="WindowsPhone7UI">{{cite web|url= http://windowsteamblog.com/windows_phone/b/wpdev/archive/2010/03/18/windows-phone-7-series-ui-design-amp-interaction-guide.aspx| title= Windows Phone 7 Series UI Design & Interaction Guide|accessdate = 9. 10. 2010|date= 18. 3. 2010}}</ref> MicrosoftMajkrosoft je prikazao [[Windows 8]], operativni sistem dizajniran za upotrebu na [[osobni računar|osobnim]] i [[Tablet (računar)|tablet računarima]], u Taipei-ju u junu 2011. godine.<ref>{{cite news| url=http://www.thehindubusinessline.com/industry-and-economy/info-tech/article3479381.ece|title=Microsoft releases final test version of Windows 8 |work=[[Business Line]] |publisher=Kasturi & Sons|date=1. 6. 2012|accessdate=4. 8. 2012}}</ref> Predstava za programere je bila 13. septembra, a sistem je zamijenjen korisničkom predstavom 29. februara 2012.<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/g/a/2011/01/05/businessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |title=OK, So Windows 8 Is Coming To ARM Tablets...Someday (MSFT) |newspaper=[[San Francisco Chronicle]] |last=Rosoff|first=Matt|date=5. 1. 2011 |accessdate=5. 1. 2011}}</ref> Dana 31. marta 2012. godine, predstavljena je prikazna verzija.

Dana 18. juna 2012, MicrosoftMajkrosoft je otkrio [[Microsoft Surface]], prvi računar u historiji kompanije koji je imao hardver kojeg je napravio MicrosoftMajkrosoft.<ref>{{cite web|last=Sullivan|first=Mark |url=http://www.pcworld.com/article/257840/microsoft_announces_new_surface_tablet_pc.html |title=Microsoft Announces New 'Surface' Tablet PC |publisher=PCWorld |date= |accessdate=19. 6. 2012}}</ref><ref name="VF2012" /> Dana 25. juna, MicrosoftMajkrosoft je platio $1,2 milijardi za kupovinu društvene mreže [[Yammer]].<ref>{{cite news|title=Microsoft buys Internet startup Yammer for $1.2 billion|url=http://www.usatoday.com/tech/news/story/2012-06-25/microsoft-yammer-aquisition/55811172/1|work=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Company]]|last=Acohido|first=Byron|date=25. 6. 2012|accessdate=25. 6. 2012}}</ref> Dana 1. jula 2012, MicrosoftMajkrosoft je pokrenuo [[Outlook.com]] [[Webmail|webmail servis]] radi konkurencije sa [[Gmail]]om.<ref>{{cite web |url=http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |title=Outlook.com Mail: Microsoft Reimagines Webmail |last=Thurrott|first=Paul|authorlink= Paul Thurrott |date=31. 7. 2012 |work= Supersite for Windows |publisher= [[Penton Media]] |accessdate=1. 8. 2012}}</ref> Dana 4. septembra 2012, MicrosoftMajkrosoft je izdao [[Windows Server 2012]].<ref name="MSofficialRTM">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/server-cloud/new.aspx|title=Windows Server 2012 "Save the Date" Announcement|date=8. 8. 2012| author=Microsoft Corp.}}</ref> Dana 1. oktobra, MicrosoftMajkrosoft je predstavio namjeru za pokretanjem operacije novosti, dio novog [[MSN]]-a, u vrijeme pokretanja Windowa 8 kasnije u mjesecu.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|title=Microsoft launching news operation, new MSN|publisher=Reuters|accessdate=1. 10. 2012|last=Rigby|first=Bill|date=1. 10. 2012}}</ref> Dana 26. oktobra 2012, MicrosoftMajkrosoft je pokrenuo WindowsVindous 8 i [[Microsoft Surface]].<ref name="VF2012">Eichenwald, Kurt, [http://www.vanityfair.com/business/2012/08/microsoft-lost-mojo-steve-ballmer "Microsoft's Lost Decade: How Microsoft Lost Its Mojo"], ''[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]'', 8. 2012</ref><ref>{{cite news|url=http://www.zdnet.com/windows-8s-delivery-date-october-26-7000001158/|title=Windows 8's delivery date: October 26|newspaper=ZDNet|date=18. 7. 2012|accessdate=17. 9. 2012}}</ref> Tri dana kasnije, [[Windows Phone 8]] je izdat.<ref>{{cite web|url=http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |title=Mary Jo Foley: Windows Phone 8 launch date revealed |publisher=LiveSide.net |date = 30. 8. 2012 |accessdate = 27. 11. 2012}}</ref> Da bi se nosili sa potencijalom za povećanjem u potrazi za proizvodima i servisima, MicrosoftMajkrosoft je otvorio veliki broj "dopusnih spremišta" širom SAD-a radi nadomještanja rastućeg broja MicrosoftMajkrosoft ''skladišta'' koja su otvorena u 2012. godini.<ref>{{cite news|url=http://www.wpcentral.com/microsoft-prepping-everything-complete-brand-and-product-relaunch|title=Microsoft prepping for complete brand and product line relaunch, New York store coming the 26th|publisher=wpcentral.com|accessdate=3. 11. 2012}}</ref>

Dana 29. marta 2013, MicrosoftMajkrosoft je pokrenuo ''Patent Tracker''.<ref>{{cite news|url=http://thenextweb.com/microsoft/2013/03/28/microsoft-launches-patent-tracker-to-help-you-search-its-library-of-intellectual-property/|title=Microsoft launches 'Patent Tracker' to help you search its library of intellectual property|work=The Next Web|date=28. 3. 2013|accessdate=29. 3. 2013}}</ref> [[Kinect]] senzorski uređaj je nadograđen na 2013 izdanje 8. generacije [[Xbox One]], a njegove mogućnosti su otkrivene u maju 2013. Novi Kinect koristi ultra-široku 1080px kameru, može raditi u mraku korištenjem infracrvenog senzora, ima snažan procesor i novi softver, razlikuje blage pokrete (kao pokreti prstima), te može odrediti korisnikov puls gledanjem u njegovo/njeno lice.<ref>{{cite web|title=The all-seeing Kinect: tracking my face, arms, body, and heart on the Xbox One|url=http://www.theverge.com/2013/5/21/4353232/kinect-xbox-one-hands-on/in/4116279|work=The Verge|publisher=Vox Media, Inc|accessdate=28. 5. 2013|last=Pierce|first=David|date=21. 5. 2013}}</ref> MicrosoftMajkrosoft je potpisao patent aplikaciju u 2011. godini koja sugerira da kompanija može koristiti Kinect sistem kamera za praćenje ponašanja gledalaca televizije kao dio plana pravljenja prikaznog iskustva aktivnijim. Dana 19. jula 2013, MicrosoftMajkrosoft dionice su pretrpile svoj jednodnevni procentni sell-off od 2000. godine nakon što je njihov kvartalni izvještaj povećao brige među investitorima slabog pokazivanja WindowsaVindousa 8 tableta Surfacesurfejs; sa više od 11% opadajućih poena MicrosoftMajkrosoft je pretprio gubitak veći od $32 milijarde.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-10805_3-57594612-75/funky-friday-more-than-$32-billion-in-microsoft-stock-value-wiped-out/|title=Funky Friday: More than $32 billion in Microsoft stock value wiped out &#124; Microsoft – CNET News|publisher=News.cnet.com|accessdate = 21. 7. 2013}}</ref> Za 2010. [[fiskalna godina|fiskalnu godinu]], MicrosoftMajkrosoft je imao pet proizvodnih odjeljenja: ''Windows'', ''Server and Tools'', ''Online Services'', ''Microsoft Business'', te ''Entertainment and Devices''.

Dana 3. septembra 2013, MicrosoftMajkrosoft je kupio mobilnu jedinicu [[Nokia|Nokie]] za $7 milijardi.<ref>{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/2/4688530/microsoft-buys-nokias-devices-and-services-unit-unites-windows-phone/in/4453001|title=Microsoft buying Nokia's phone business in a $7,2 billion bid for its mobile future}}</ref> Također 2013, [[Amy Hood]] postala je CFO MicrosoftaMajkrosofta.<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |title=Microsoft names insider Amy Hood as CFO |publisher=Reuters.com |date= |accessdate = 18. 4. 2014}}</ref>

Alijansa za isplatniji internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. godine. I MicrosoftMajkrosoft je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koja također uključuje [[Facebook]], [[Intel]] i [[Google]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI teži napraviti internetski pristup isplativijim tako da je pristup raširen u zemljama razvoja, gdje je samo 31% stanovnika umreženo. GoogleGugl će pomoći sniziti cijene pristupa internetu tako da će one pasti ispod težnji UN Broadband Commission-a od 5% mjesečnog prihoda.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|accessdate=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref>

U julu 2013. godine MicrosoftMajkrosoft je objavio da će preurediti posao u četiri nova poslovna odjeljenja po funkciji: ''Operativni sistemi'', ''Aplikacije'', ''Cloud'' i ''Uređaji''. Sva prethodna odjeljenja će biti prebačena u nova odjeljenja bez smanjenja radne snage.<ref>{{cite web |url=http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |title=Microsoft's sweeping reorganization shifts focus to services, devices |date=11. 7. 2013}}</ref>

Dana 4. februara 2014, [[Steve Ballmer]] je sišao sa pozicije [[CEO]]-a MicrosoftaMajkrosofta kojeg je naslijedila [[Satya Nadella]], a koja je prethodno vodila odjeljenja ''Cloud'' i ''Enterprise''.<ref>{{cite web|title=Microsoft CEO Steve Ballmer to retire within 12 months|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/press/2013/aug13/08-23AnnouncementPR.aspx}}</ref> Isti dan, [[John W. Thompson]] uzeo je ulogu šefa, kada je BillBil GatesGejts sišao sa pozicije da bi postao aktivniji unutar kompanije kao ''tehnološki savjetnik''.<ref>{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|title=Nadella named new Microsoft CEO as Gates era ends|archiveurl=http://web.archive.org/web/20140205010025/http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|archivedate=5. 2. 2014}}</ref>

Dana 25. aprila 2014, MicrosoftMajkrosoft je preuzeo ''Nokia Devices and Services'', te napravio brend MicrosoftMajkrosoft Mobilemobajl Oy.

Dana 15. septembra 2014, MicrosoftMajkrosoft je preuzeo razvojnu kompaniju videoigara [[Mojang]] za $2,5 milijardi, najpoznatiju po svojoj popularnoj igrici ''[[Minecraft]]''.<ref>{{cite web|last=Hutchinson|first=Lee|title=It’s official: Microsoft acquires Mojang and Minecraft for $2.5 billion|url=http://arstechnica.com/gaming/2014/09/its-official-microsoft-acquires-mojang-and-minecraft-for-2-5-billion/|publisher=Ars Technica|accessdate=19. 9. 2014|ref=152}}</ref>

Client odjeljenje kompanije prizvodi WindowsVindous OS liniju poput WindowsaVindousa 8; također proizvodi [[Windows Live]] porodicu proizvoda i servisa. ''Server and Tools'' odjeljenje proizvodi serverske verzije WindowsaVindousa, poput [[Windows Server 2008 R2]] kao i set razvojnih alata zvanih [[Microsoft Visual Studio]], [[Microsoft Silverlight]], web aplikativno okruženje, te [[System Center Configuration Manager]] – kolekcija alata koji omogućavaju kontrolu s udaljenosti, upravljanje ''patchevima'', softverskim distribucijama i hardverski/softverski inventar. Ostali serverski proizvodi uključuju: [[Microsoft SQL Server]] – sistem upravljanja [[relaciona baza podataka|relacionom bazom podataka]], [[Microsoft Exchange Server]], za određene poslovno orijentirane [[e-mail]] i rasporedne mogućnosti, [[Windows Small Business Server]], za poruke i ostale male poslovno-orijentirane mogućnosti; te [[Microsoft BizTalk Server]], za poslovno procesno upravljanje.

MicrosoftMajkrosoft omogućava [[IT konsalting]] ("Microsoft Consulting Services") i proizvodi set certifikacijskih programa kojima upravlja odjeljenje ''Server and Tools'' napravljeno da prepozna pojedince koji imaju minimalne vještine u specifičnoj ulozi; ovo uključuje programere ([[Microsoft Certified Professional|"Microsoft Certified Solution Developer"]]), sistemske/mrežne analitičare ([[MCSE|"Microsoft Certified Systems Engineer"]]), trenere ("[[Microsoft Certified Professional|Microsoft Certified Trainers]]") te administratore ("[[Microsoft Certified Systems Administrator]]" i [[MCDBA|"Microsoft Certified Database Administrator"]]). [[Microsoft Press]]om, koji objavljuje knjige, također upravlja ovo odjeljenje. ''Online Services Business'' odjeljenje upravlja mrežnim servisom [[MSN]] i pretraživačkom stranicom [[Bing]]. Od decembra 2009. kompanija također posjeduje 18% vlasništva kablovskog kanala za vijesti [[MSNBC]] bez ikakve izmjenjivačke kontrole; ipak, odjeljenje upravlja web–sajtom kanala, [[msnbc.com]], u zajedničkom upravljanju sa suvlasnikom kanala, firmom [[NBC Universal]].<ref name="MSNBC">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/12/24/business/media/24msnbc.html|title=Microsoft Quits MSNBC TV, but Web Partnership Remains|work=The New York Times|last=Carter|first=Bill|date=24. 12. 2005|accessdate=6. 7. 2010}}</ref>

MicrosoftMajkrosoft poslovno odjeljenje proizvodi [[Microsoft Office]] uključujući [[Microsoft Office 2010]], liniju uredskog softvera. Softverski proizvod uključuje [[Microsoft Office Word|Word]] (uređivač teksta), [[Microsoft Access|Access]] (program za upravljanje relacijskim bazama podataka), [[Microsoft Excel|Excel]] (uređivač tabela), [[Microsoft Office Outlook|Outlook]] (kolaboracijski softver, često korišten sa [[Microsoft Exchange Server|Exchange Serverom]]), [[Microsoft PowerPoint|PowerPoint]] (prezentacijski softver), [[Microsoft Publisher|Publisher]] (izdavački softver) i [[Microsoft Sharepoint|Sharepoint]]. Broj drugih proizvoda je dodat kasnije s izdavanjem Officeaofisa 2003 uključujući [[Microsoft Visio|Visio]], [[Microsoft Project|Project]], [[Microsoft MapPoint|MapPoint]], [[Microsoft InfoPath|InfoPath]] i [[Microsoft Office OneNote|OneNote]]. Odjeljenje također razvija ERP softver za kompanije pod brendom [[Microsoft Dynamics]]. Oni uključuju: [[Microsoft Dynamics AX]], [[Microsoft Dynamics NAV]], [[Microsoft Dynamics GP]], te [[Microsoft Dynamics SL]]. Oni su usmjereni na različite tipove kompanija i zemalja, i ograničene za organizacije koje imaju manje od 7.500 zaposlenih.<ref name="MS Dynamics Lineup">{{cite news|url=http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|work=Directions on Microsoft|title=Four Products Advance on Dynamics ERP Roadmap|date=27. 4. 2009|accessdate=3. 7. 2010}}</ref> Također pod brendom Dynamics je i softver [[Microsoft Dynamics CRM]], dio [[Azure Services Platform]]e.

Odjeljenje za zabavu i uređaje proizvodi [[Windows CE]] za uvezane sisteme i [[Windows Phone]] za [[pametni telefon|pametne telefone]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/8301-17918_1-20015314-85.html|title=Microsoft releases Windows Phone 7 to manufacturers|last=Cha|first=Bonnie|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=1. 9. 2010|accessdate=7. 9. 2010}}</ref> MicrosoftMajkrosoft je sprva ušao na tržište mobitela kroz WindowsVindous CE za [[ručni uređaj|ručne uređaje]], eventualno razvijajući ga u [[Windows Mobile]] OS i sada, WindowsVindous Phonefon. WindowsVindous CE je dizajniran za uređaje gdje OS ne mora direktno biti vidljiv krajnjem korisniku, naročito, uređajima i automobilima. Odjeljenje također proizvodi [[računarska igra|računarske igre]], preko svoje izdavačke kuće [[Microsoft Studios]], koje se pokreću na WindowsVindous osobnim računarima i ostalim sistemima uključujući naslove poput [[Age of Empires]], [[Halo (video–igra)|Halo]] i [[Microsoft Flight Simulator]], i kuće [[Macintosh Business Unit]] koja proizvodi softver za [[Mac OS]] uključujući [[Microsoft Office 2011 for Mac]]. MicrosoftovoMajkrosoftovo odjeljenje za zabavu i uređaje dizajnira, prodaje i proizvodi korisničku elektroniku uključujući [[Xbox 360]] igraču konzolu, ručni medijski program [[Zune]], te [[MSN TV]]. MicrosoftMajkrosoft također prodaje [[osobni računarski hardver]] uključujući [[miš (računarstvo)|miš]], [[tastatura|tastaturu]], te razne igrače kontrolere poput [[joystick]]a i [[gamepad]]a.

Tehničke reference za programere i članci za razne MicrosoftoveMajkrosoftove magazine, kao što je npr. ''Microsoft Systems Journal'' (MSJ), dostupni su kroz [[Microsoft Developer Network]] (MSDN). MSDN također nudi pretplate za kompanije i individualce, te skuplje pretplate često nude pristup beta predizdavačkim verzijama MicrosoftovogMajkrosoftovog softvera.<ref name="MSDN-SubscribeFAQ">{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/ms123402.aspx?missingurl=%2fsubscriptions%2ffaq%2fdefault.aspx |publisher=Microsoft|title=MSDN Subscription FAQ |accessdate=3. 7. 2006}}</ref><ref name="MSJ-home">{{cite web |url=http://www.microsoft.com/msj/|title=Microsoft Systems Journal Homepage |publisher=Microsoft|date=15. 4. 2004|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> U aprilu 2004, MicrosoftMajkrosoft je pokrenuo društveni sajt za programere i korisnike, nazvan [[Channel 9 (Microsoft)|Channel 9]], koji omogućava [[wiki]] i [[Форум (интернет)|internetski forum]].<ref name="Hobson">{{cite news|last=Hobson|first=Neville|url=http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |title=Microsoft's Channel 9 And Cultural Rules |work=WebProNews |publisher=iEntry Inc |date=11. 4. 2005 |accessdate=3. 7. 2006}}</ref> Naredni društveni sajt koji omogućava dnevne video–snimke i ostale servise, On10.net, pokrenut je 3. marta 2006. godine.<ref name="On10-home">{{cite web|url=http://www.On10.net|title=On10.net homepage|publisher=Microsoft|accessdate=4. 5. 2006}}</ref> Besplatna tehnička podrška je tradicionalno omogućena kroz internetske Usenet grupe novosti, te [[CompuServe]] ranije, koje su pratili zaposlenici MicrosoftaMajkrosofta; može postojati više novinskih grupa za jedan proizvod. Ljudi pomoćnici mogu biti odabrani od strane zaposlenika MicrosoftaMajkrosofta za MVP status (Most Valuable Professional), što im daje vrstu posebnog društvenog statusa i mogućnosti za nagrade i ostale koristi.<ref>{{cite news|url=http://www.boston.com/business/globe/articles/2005/06/13/somehow_usenet_lumbers_on/|title=Somehow, Usenet lumbers on|last=Bray|first=Hiawatha|date=13. 6. 2005|accessdate=3. 7. 2006|work=The Boston Globe}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|title=Microsoft MVP Frequently Asked Questions|publisher=Microsoft|accessdate=1. 6. 2006}}</ref>

Poznat zbog svog internog [[Речник|rečnika]], izraz „jesti našu vlastitu psećju hranu“ se koristi za opis politike korištenja predizdatih i beta verzija proizvoda unutar MicrosoftaMajkrosofta u težnji testiranja istih u stvarnim situacijama.<ref name="dogfood">{{cite news|title=Microsoft tests its own dog food|url=http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archiveurl=https://web.archive.org/web/20070108214545/http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archivedate=8. 1. 2007|author=CNET News.com Staff|work=ZDNet|publisher=CNET Networks, Inc.|date=21. 7. 2003| accessdate=9. 10. 2005}}</ref> Ovo je obično skraćeno na samo „pseća hrana“, te se koristi kao imenica, glagol ili pridjev. Drugi dio [[Жаргон|žargona]], „FYIFV“ ili „FYIV“ ("Fuck You, I'm [Fully] Vested"), također koriste zaposlenici da kažu kako su finansijski nezavisni i da mogu izbjeći rad kad god žele.<ref>{{cite news|last=Heileman|first=John|title=The Truth, The Whole Truth, and Nothing But The Truth|url=http://www.wired.com/wired/archive/8.11/microsoft_pr.html|work=Wired|date=novembar 2000|accessdate=30. 9. 2007}}</ref> Kompanija je također poznata po svojim procesima zapošljavanja, u ostalim organizacijama poznato kao "Microsoft intervju", koje je notorno zbog „bezveznih“ pitanja, poput „Zašto je šaht–poklopac okrugao?".<ref name="manhole">{{cite news| url=http://g4tv.com/screensavers/features/6282/square_manhole_covers_and_crazy_questions.html|title=Square Manhole Covers and Crazy Questions|work=G4TV.com|last=Poundstone|first=William|date=21. 5. 2003|accessdate=1. 7. 2006}}</ref>

MicrosoftMajkrosoft je javni protivnik ograničenja H1B viza, koja dopušta kompanijama u SAD da zaposle određene strane radnike. BillBil GatesGejts tvrdi da ograničenje sa H1B vizama pravi poteškoće kompaniji pri zaposlenju ljudi, izjavljujući "Ja bih se sigurno riješio H1B ograničenja!" 2005. godine.<ref name="MarkRoy">{{cite news |url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3500986 |title=Gates Rakes Congress on H1B Visa Cap|last=Mark|first=Roy|work=internetnews.com|date=27. 4. 2005|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Kritičari H1B viza tvrde da opuštanje granica može rezultirati u povećanoj nezaposlenosti građana SAD–a jer H1B radnici rade za manje plaće.<ref>{{cite news|url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=88154016|title=Bill Gates Targets Visa Rules for Tech Workers|work=NPR|date=12. 3. 2008|accessdate=6. 7. 2010}}</ref> ''Human Rights Campaign Corporate Equality Index'', izvještaj o tome kako se organizacije odnose prema [[LGBT]] zaposlenicima (lezbijke, homoseksualci, biseksualci i transseksualci), rangirao je MicrosoftMajkrosoft sa 87% od 2002. do 2004. godine, te sa 100% od 2005. do 2010. godine, nakon što su dozvolili spolno izražavanje.<ref>{{cite news|title=Corporate Equality Index Archive|url=http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|publisher=Human Rights Campaign Foundation|accessdate=17. 7. 2010}}</ref>

Kritike na račun MicrosoftaMajkrosofta pratile su kompaniju od početka postojanja zbog različitih aspekata njenih proizvoda i praksi posla. Jednostavnost korištenja, stabilnost, te sigurnost softvera kompanije su opći ciljevi kritičara. Nedavno, [[Trojanski konj (računarstvo)|trojanski konji]] i ostale „rupe“ zahvatali su veliki broj korisnika zbog grešaka u sigurnosti MicrosoftMajkrosoft WindowsaVindousa i ostalih programa. MicrosoftMajkrosoft je također optuživan zbog zaključavanja proizvođača u svoje proizvode, te nedopuštanja praćenja i udovoljavanja postojećih standarda u svom softveru.<ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2003/04/25/writing_history_with_microsofts_office/|title=Writing history with Microsoft's Office lock-in}}</ref>

Kompanija je bila u raznim suđenjima od strane nekoliko vlada i ostalih kompanija zbog nezakonitih [[monopol]]ističkih djela. U 2004. godini, [[Evropska Unija|Evropska unija]] proglasila je MicrosoftMajkrosoft krivim u slučaju o nepovjerenju. Dodatno, MicrosoftovaMajkrosoftova [[EULA]] za neke njihove programe je često kritizirana da je preograničavajuća kao i protiv [[softver otvorenog koda|softvera otvorenog koda]].

MicrosoftMajkrosoft je bio kritiziran (zajedno sa [[Yahoo]]–om, [[AOL]]–om, [[Google]]–om i ostalim) zbog umješanosti u cenzuri u [[Kina|NR Kini]].<ref>{{cite web|url=http://www.hrw.org/reports/2006/china0806/|title=Corporate Complicity in Chinese Internet Censorship|accessdate = 23. 11. 2006}}</ref> MicrosoftMajkrosoft je također došao pod kritiku za offshoring poslova za [[Kina|Kinu]] i [[Индија|Indiju]].<ref>"[http://www.infoworld.com/d/the-industry-standard/whos-buying-microsofts-outsourcing-excuses-390 Who's buying Microsoft's outsourcing excuses?]". ''[[InfoWorld]]''. 22. 4. 2010.</ref><ref>"[http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002468560_msftgoogle03.html Microsoft plans to outsource more, says ex-worker]". ''The Seattle Times''. 3. septembar 2005.</ref><ref>"[http://www.taipeitimes.com/News/worldbiz/archives/2004/06/17/2003175447 High-end tech jobs outsourced by Microsoft]". ''[[Taipei Times]]''. 17. 6. 2004.</ref> Postojali su izvještaji o lošim radnim uvjetima u fabrici u južnoj Kini koja proizvodi neke od MicrosoftovihMajkrosoftovih proizvoda.<ref>"[http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955 Microsoft Investigates 'Mass Suicide Threat']". ''[[Sky News]]''. 11. januar 2012.</ref>

Kada je MicrosoftMajkrosoft krenuo javno i pokrenuo svoju početnu javnu ponudu (IPO) 1986. godine, početna cijena dionice bila je $21; nakon dana kupovine, cijena je stala na $27,75. Od jula 2010, sa kompanijinih devet razdvojenih dionica, bilo koja IPO [[dionica (finansije)|dionica]] bila bi umnožena 288 puta; ako bi jedan kupio IPO danas i ako se uzmu u obzir dijeljenja i ostali faktori, koštalo bi oko 9 centi.<ref name="Allan 2001" />{{rp|235–236|date=11. 2012}}<ref>{{cite news|url=http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=14. 3. 1986|title=Microsoft stock is red hot on first trading day|author=Monkman, Carol Smith|page=B9|accessdate=18. 7. 2010}}</ref><ref name="MSSTOCK">{{cite web|url=http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|title=MSFT stock performance and split info|publisher=Morningstar, Inc.|accessdate=17. 7. 2010}}</ref> Cijena dionice je imala najveću vrijednost 1999. godine sa oko $119 ($60,928 prilagođeno za podjele dionica).<ref name="stocksheet">{{cite web|title=Microsoft stock price spreadsheet from Microsoft investor relations |url=http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|format=xls|publisher=Microsoft |accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Kompanija je počela nuditi [[Дивиденда|dividendu]] 16. januara 2003. godine počevši s osam centi po dionici za fiskalnu godinu praćenu sa dividendom od šesnaest centi po dionici naredne godine, prelazeći sa godišnjih na kvartalne dividende 2005. godine sa 8 centi po dionici za kvartal i [[specijalna dividenda|specijalnom jednodnevnom isplatom]] od 3 dolara po dionici za drugi kvartal fiskalne godine.<ref name="stocksheet" /><ref name="dividendfaq">{{cite web|title=Dividend Frequently Asked Questions|url=http://www.microsoft.com/msft/FAQ/dividend.mspx|publisher=Microsoft|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Iako je kompanija imala naknadne poraste u isplatama dividendi, cijena MicrosoftoveMajkrosoftove dionice ostala je konstantna godinama.<ref name="dividendfaq" /><ref name="Yahoo-MSFTchart">{{cite web |title=Yahoo MSFT stock chart |url=http://finance.yahoo.com/q/bc?s=MSFT&t=my |publisher=Yahoo Finance |accessdate=13. 12. 2008 }}</ref><ref>{{cite web|title=MSN Money MSFT chart with dividend and split info|url=http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|work=MSN Money|publisher=Microsoft|accessdate=13. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite news|author=Fried, Ina; Ard, Scott|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-148474.html?tag=st.prev|title=Gates stepping down from full-time Microsoft role. стр. 2|work=ZDNet|date=15. 6. 2006|accessdate=18. 8. 2008}}</ref>

Jedna od strategija posla MicrosoftaMajkrosofta, opisano od strane direktora kao "embrace, extend and extinguish," isprva prihvati konkurentni standard ili proizvod, onda ga proširi i proizvede vlastitu verziju koja je kasnije nekompatibilna sa standardom, što vremenom porazi konkurenciju jer ne može koristiti novu MicrosoftovuMajkrosoftovu verziju.<ref name="eee">{{cite news|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|title=Intel exec: MS wanted to 'extend, embrace and extinguish' competition|last=Rodger|first=Will|work=ZDNet|date=8. 11. 1998|accessdate=18. 8. 2008|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100228165402/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|archivedate=28. 2. 2010}}</ref> Razne kompanije i vlade tužile su MicrosoftMajkrosoft zbog ovog niza taktika, što je rezultiralo milijardama dolara u prekršajima protiv kompanije.<ref name="usvms"/><ref name="usvms"/><ref name="euantitrust"/><ref name="euantitrust"/><ref name="Orlowski2004-03-05">{{cite press release |url=http://www.burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |title=Microsoft Corp. Licenses Burst.com Patents & Settles Suit |publisher=Burst.com Inc. |date=11. 3. 2005 |accessdate=18. 8. 2008|archiveurl=http://web.archive.org/web/20071011154520/http://burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm|archivedate=11. 10. 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2004/03/05/eolas_web_patent_nullified/ |title=Eolas' web patent nullified|last=Orlowski|first=Andrew|work=The Register|publisher=Situation Publishing Ltd|date=5. 3. 2004|accessdate=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|last=Dennis|first=Tony|url=http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080529141141/http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears|archivedate=29. 5. 2008|title=Sendo & Microsoft – it all ends in tears |date=24. 12. 2002 |work=TheInquirer.net |accessdate=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.infoworld.com/article/05/12/07/HNmicrosoftfined_1.html|title=Update: Microsoft fined $32M by South Korea|last=Nystedt|first=Dan|publisher=IDG News Service|date=7. 12. 2005|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> MicrosoftMajkrosoft tvrdi da originalna strategija nije protivkonkurentna, nego radije vježba njihove diskrecije da implementira mogućnosti za koje vjeruje da ih kupci žele.<ref>{{cite news|url=http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning%20Resources/Microsoft/words/words_4.htm|title=U.S. v. Microsoft: We're Defending Our Right to Innovate|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117094549/http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning+Resources/Microsoft/words/words_4.htm|archivedate=17. 11. 2007|date=20. 5. 1998|work=The Wall Street Journal|accessdate=31. 3. 2006}}</ref>

''Standard and Poor's'' i ''Moody's'' dali su AAA rangiranje MicrosoftuMajkrosoftu, čija je imovina procijenjena na $41 milijardi u usporedbi sa samo $8,5 milijardi u neosiguranom dugovanju. Kao posljedica, u februaru 2011. godine MicrosoftMajkrosoft je lansirao preduzetnu obveznicu sa cifrom do $2,25 milijardi sa relativno niskim posuđivačkim nivoima u usporedbi sa vladinim.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|title=Microsoft sells $2,25 billion of debt at low rates|publisher=Reuters|date=4. 2. 2011}}</ref>

Po prvi put u 20 godina, kompanija [[Apple Inc.]] je prestigla MicrosoftMajkrosoft u Q1 2011. godine kvartalnim profitima i prihodima zbog usporenja u prodajama računara i nastavka velikih gubitaka u MicrosoftovomMajkrosoftovom odjeljenju za mrežne servise (koje sadrži pretraživačku mašinu ''[[Bing]]''). MicrosoftovMajkrosoftov profit bio je $5,2 milijardi, dok je profit AppleaEpla Inc. bio $6 milijardi, dok su operativni prihodi bili $14,5 milijardi i $24,7 milijardi, redom.<ref>{{cite news|last=Arthur|first=Charles|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2011/apr/28/microsoft-falls-behind-apple |title=Microsoft falls behind Apple for first time in 20 years &#124; Technology |publisher=The Guardian |date= 28. 4. 2011|accessdate=11. 5. 2011|location=London}}</ref>

MicrosoftovoMajkrosoftovo odjeljenje za mrežne servise je neprestano pravilo gubitke od 2006. i u Q1 2011. izgubilo je $726 miliona. Ovo prati gubitak od $2,5 milijardi za 2010. godinu.<ref>{{cite web|author=MG Siegler Apr 29, 2011 |url=http://techcrunch.com/2011/04/29/microsoft-internet-bloodbath/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+Techcrunch+%28TechCrunch%29 |title=When Will Microsoft's Internet Bloodbath End? |publisher=Techcrunch.com |date=29. 4. 2011 |accessdate=11. 5. 2011}}</ref>

Dana 20. jula 2012, MicrosoftMajkrosoft je objavio svoj prvi kvartalni gubitak ikada, bez obzira na rekordne prihode za kvartale i fiskalne godine, sa novim neto gubitkom od $492 miliona zbog [[Белешка|bilješke]] vezane za reklamnu kompaniju aQuantive, koja je bila preuzeta za $6,2 milijarde u 2007. godini.<ref>{{cite web|last=White|first=Martha|title=Microsoft reports first quarterly loss ever|url=http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|accessdate=20. 7. 2012}}</ref>

Od januara 2014, MicrosoftovaMajkrosoftova tržišna kapitalizacija stoji na $314 milijardi,<ref name="Marketwatch MSFT">{{cite web|title=Microsoft Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/msft/|publisher=Marketwatch|accessdate=2. 2. 2014}}</ref> bivajući 8. najveća kompanija u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.<ref>{{cite web|title=Global Top 100 Companies|url=http://www.pwc.com/gx/en/audit-services/capital-market/publications/top100-market-capitalisation.jhtml|publisher=PWC|accessdate=2. 2. 2014}}</ref>

Tokom 2011. godine, [[Greenpeace]] je objavio izvještaj rangirajući prvih deset velikih brendova u cloud kompjutingu u vezi s izvorima elektriciteta za njihove podatkovne centre. U to vrijeme, podatkovni centri koristili su do 2% ukupnog globalnog elektriciteta i ovaj iznos je projektiran radi povećanja. [[Phil Radford]] iz GreenpeaceaGrinpisa rekao je "mi smo zabrinuti da nas ova nova eksplozija u korištenju elektriciteta može zaključati u stare, zagađivačke izvore energije umjesto čiste energije dostupne danas,"<ref name="Dirty Data Report Card">{{cite web |publisher=[[Greenpeace]] |url= http://www.greenpeace.org/international/Global/international/publications/climate/2011/Cool%20IT/dirty-data-report-greenpeace.pdf|title=Dirty Data Report Card|accessdate=22. 8. 2013}}</ref> te prozvao "Amazon, Microsoft i ostale lidere industrije informacione tehnologije da mora prihvatiti čistu energiju radi napajanja svojih cloud podatkovnih centara."<ref>[http://seattletimes.com/html/opinion/2018176038_guest10radford.html, "Amazon, Microsoft: Let's keep 'the cloud' clean"], Phil Radford</ref> U 2013. godini, MicrosoftMajkrosoft se složio za kupovinu energije koju pravi ''Texas wind project'' da napaja jedan od svojih podatkovnih centara.<ref>[http://www.theguardian.com/environment/2013/nov/04/microsoft-wind-powered-data-centre, "Microsoft looks to boost eco credentials with wind-powered data centre"], Suzanne Goldenberg</ref>

MicrosoftMajkrosoft je rangiran 17. mjestom u [[Greenpeace]]ovom vodiču za zeleniju elektroniku (16. izdanje) koje rangira 18 elektronskih proizvođača prema njihovoj politici prema otrovnim hemikalijama, reciklaži i klimatskim promjenama.<ref name="Greenpeace International">{{cite web|url=http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010/ |title=Guide to Greener Electronics – Greenpeace International (16th Edition)| publisher=Greenpeace International |accessdate=3. 4. 2012|archiveurl=http://web.archive.org/web/20111112191625/http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010|archivedate=12. 11. 2011}}</ref> MicrosoftovMajkrosoftov glavni kampus u SAD-u dobio je srebrni certifikat od LEED programa 2008. godine, te instalirao preko 2.000 solarnih panela na vrh svojih zgrada u svom kampusu u Silikonskoj dolini, praveći približno 15% ukupne energije potrebne za postrojenja u aprilu 2005.<ref name="news1">{{cite news|url=http://news.cnet.com/Microsoft-vs.-Google-Whos-greener/2100-1022_3-6080297.html?tag=mncol;txt|title=Microsoft vs. Google: Who's greener?|work=CNET|publisher=CBS Interactive|last=Mills|first=Elinor|date=6. 6. 2008|accessdate=3. 7. 2010}}</ref>

MicrosoftMajkrosoft koristi alternativne oblike transporta. Kreirao je jedan od najvećih svjetskih privatnih autobuskih sistema, "Connector", da transportira ljudi izvan kompanije; za transport na kampusu, "Shuttle Connect" koristi veliku flotu hibridnih automobila da bi sačuvao gorivo. Kompanija također zamjenjuje regionalni [[Јавни превоз|javni prevoz]] kao podsticaj.<ref name="news1" /><ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|title=Fostering Alternative Ways to Commute at Microsoft|publisher=Microsoft|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501154211/http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|archivedate=1. 5. 2008}}</ref> U februaru 2010. godine, ipak, MicrosoftMajkrosoft je stao protiv dodavanja dodatnog javnog prijevoza i visokozaposlenih vozila (HOV) za most koji povezuje Redmond sa Seattleom; kompanija nije htjela odužiti s konstrukcijom nimalo.<ref>{{cite news|url=http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|work=King5 Television News|title=Seattle hires consultant to look at 520 bridge plan|date=23. 3. 2010|accessdate=3. 7. 2010}}</ref>

MicrosoftMajkrosoft je rangiran brojem 1 na spisku svjetskih najboljih multinacionalnih radnih mjesta od strane ''Great Place to Work Institute'' 2011. godine.<ref>{{cite news|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/microsoftpri0/2016631709_microsoft_named_best_multinational_workplace_by_gr.html |title=Microsoft Pri0 &#124; Microsoft named best multinational workplace |publisher=Seattle Times Newspaper |date= 28. 10. 2011|accessdate=3. 11. 2011 |first=Janet I. |last=Tu}}</ref>

U 2004. godini, MicrosoftMajkrosoft je naručio istraživačke kompanije da urade nezavisne studije vezane za ukupni trošak vlasništva (TCO) sistema [[Windows Server 2003]] u poređenju sa [[Linux]]om; zaključeno je da su kompanije spoznale da je WindowsVindous jednostavniji za administrirati od Linuxa, te oni koji koriste WindowsVindous administriraju brže što rezultira u manjim troškovima za njihovu kompaniju (npr. niži TCO).<ref>{{cite news|url=http://www.seattlepi.com/business/158237_msftresearch27.html|title=Studies on Linux help their patron: Microsoft|last=Bishop|first=Todd|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=27. 1. 2004|accessdate=16. 7. 2010}}</ref> Ovo je izazvalo talas povezanih studija; studija od strane [[Yankee Group]] zaključila da nadogradnja sa jedne verzije WindowsVindous Servera na drugu košta djelić prelaznog troška WindowsVindous Servera na Linux, ipak kompanije koje su anketirane napomenule su da je povećana siugurnost i pouzdanost Linuxovih servera i brinu se o bivanju zaključanim u korištenje proizvoda MicrosoftaMajkrosofta.<ref name="Foley">{{cite news |url=http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|title=Yankee Independently Pits Windows TCO vs. Linux TCO |author=Foley, Mary Jo|work=eWeek |date=24. 3. 2004 |accessdate=14. 7. 2010}}</ref> Druga studija, koju je izdao [[Open Source Development Labs]], tvrdila je da su MicrosoftoveMajkrosoftove studije "jednostavno zastarjele i jednostrane" i njihova anketa je zaključila da je TCO Linuxa bio niži jer administratori Linuxa upravljaju većim brojem servera uopće i zbog ostalih razloga.<ref>{{cite news|url=http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft |title=Linux fans hit back at Microsoft TCO claims|last=Jaques|first=Robert|work=vnunet.com|date=13. 3. 2006 |accessdate=18. 8. 2008}}</ref>

Kao dio kampanje "Uzmi činjenice", MicrosoftMajkrosoft je osvijetlio .NET trgovinsku platformu koju je razvio u partnerstvu sa Accenture za Londonsku berzu (LSE), tvrdeći da je omogućavala dostupnost "pet devetki". Nakon produženog prekida i nepouzdanosti<ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/finance/markets/4676369/Seven-hour-LSE-blackout-caused-by-double-glitch.html|publisher=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|title=Seven-hour LSE blackout caused by double glitch|last=Mason|first=Rowena|date=10. 9. 2008|location=London}}</ref><ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/8380607.stm|title=London Stock Exchange trading hit by technical glitch|date=26. 11. 2009}}</ref> LSE je objavila 2009. godine da je planirala izbaciti MicrosoftovoMajkrosoftovo rješenje i prebaciti se na rješenje zasnovano na Linuxu 2010. godine.<ref>{{cite news|publisher=ITWire|url=http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|title=London Stock Exchange gets the facts and dumps Windows for Linux|last=Williams|first=David M.|date=8. 10. 2009}}</ref><ref>{{cite news|publisher=[[Slashdot]]|url=http://linux.slashdot.org/story/09/10/06/1742203/London-Stock-Exchange-Rejects-NET-For-Open-Source|title=London Stock Exchange Rejects .NET For Open Source|date=6. 10. 2009}}</ref>

Tokom 2012. godine, MicrosoftMajkrosoft je zaposlio političkog anketara, Marka Penna, koga ''[[The New York Times]]'' opisuje da kao "poznatog po ucjenjivanju" njegovih političkih rivala<ref>{{cite news| url=http://www.nytimes.com/2012/12/15/technology/microsoft-battles-google-by-hiring-political-brawler-mark-penn.html?_r=0|work=The New York Times|first1=Nick|last1=Wingfield|title=Microsoft Battles Google by Hiring Political Brawler Mark Penn|date=14. 12. 2012}}</ref> kao ''Executive Vice-President'', reklame i strategija. Penn je kreirao serije negativnih reklama ciljajući na jednog od MicrosoftovihMajkrosoftovih glavnih suparnika, [[Google]]a. Reklama, nazvana "Scroogled", teži napraviti slučaj da GoogleGugl „zeza“ korisnike pretraživačkim rezultatima koji teže pokazati GoogleoveGuglove sponzore, kojima [[Gmail]] ugrožava privatnost svojih korisnika postavljanjem reklamnih rezultata vezanih za sadržaje korisničke pošte i kupovine koji favoriziraju GoogleoveGuglove proizvode. Tehnološke publikacije poput Tech Crunch bile su visoko kritične zbog reklamne kampanje,<ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/02/10/scroogled-why-so-negative-microsoft/ |title=Scroogled: Why So Negative, Microsoft? |publisher=TechCrunch |date = 10. 2. 2013 |accessdate = 18. 4. 2014}}</ref> dok su to GoogleoviGuglovi zaposlenici ipak dobro prihvatili.<ref>{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/kashmirhill/2013/11/21/googlers-love-microsofts-scroogled-gear-mug-and-shirts-sell-out/|title=Googlers Love Microsoft's 'Scroogled' Gear. Mug and Shirts Sell Out.|last=Hill|first=Kashmir|date=21. 11. 2013|work=Forbes|accessdate=26. 5. 2015}}</ref>

U julu 2014. godine, MicrosoftMajkrosoft je objavio planove za otpuštanje 18.000 zaposlenika. MicrosoftMajkrosoft je zapošljavao 127.104 osobe do 5. juna 2014, praveći ovu oko 14% redukciju radne snage najvećim otpuštanjem ikada. To uključuje 12.500 stručnjaka i fabričkih radnika. Prethodno, MicrosoftMajkrosoft je ukinuo 5.800 radnih mjesta 2009. godine prilikom tadašnje finansijske krize u SAD-u.<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartapost.com/news/2014/07/17/microsoft-cut-18000-jobs-over-next-year.html |title=Microsoft to cut up to 18,000 jobs over next year |date=17. 7. 2014}}</ref><ref name="layoff">{{cite web|title=Microsoft Layoffs Greater Than Expected: Up to 18,000 Jobs Being Cut|url=http://www.gamespot.com/articles/microsoft-layoffs-greater-than-expected-up-to-18-0/1100-6421171/|publisher=Gamespot|accessdate=10. 8. 2014}}</ref>

U septembru 2014, MicrosoftMajkrosoft je otpustio 2.100 ljudi, uključujući 747 osoba u području Seattle-Redmond, gdje je kompanija smještena. Otkazi su došli kao drugi talas privremenih otpuštanja koji su prethodno najavljeni. Ovo donosi ukupan broj 15.000 od 18.000 očekivanih "rezanja".<ref>By Alex Wilhelm, TechCrunch. „[http://techcrunch.com/2014/09/18/microsoft-pulls-the-trigger-on-2100-more-layoffs/Microsoft Lays Off 2,100 More Employees].” 18. 9. 2014. 18. 9. 2014..</ref>

MicrosoftMajkrosoft omogućava informacije o prijavljenim greškama ({{en|bug}}) u njihovom softveru prema inteligentnim agencijama SAD-ove vlade, prije nego izbace javnu verziju popravke. MicrosoftovMajkrosoftov glasnogovornik izjavio je da kompanija pokreće nekoliko programa koji upravljaju dijeljenjem takvih informacija sa vladom SAD–a.<ref>{{cite news|url=http://www.bloomberg.com/news/2013-06-14/u-s-agencies-said-to-swap-data-with-thousands-of-firms.html|title=U.S. Agencies Said to Swap Data With Thousands of Firms|work=Bloomberg}}</ref>

Prateći prijave medija o PRISM–u, NSA–ov masivni elektronski nadzorni program, u maju 2013, nekoliko tehnoloških kompanija su identificirane kao učesnici, uključujući i MicrosoftMajkrosoft.<ref>{{cite news|last=Neal|first=Ryan W.|title=Snowden Reveals Microsoft PRISM Cooperation: Helped NSA Decrypt Emails, Chats, Skype Conversations|url = http://www.ibtimes.com/snowden-reveals-microsoft-prism-cooperation-helped-nsa-decrypt-emails-chats-skype-conversations|work=[[International Business Times]]|date=11. 7. 2013}}</ref> Prema informacijama koje su procurile o ovom programu, MicrosoftMajkrosoft se priključio programu PRISM u 2007. godini.<ref>{{cite web|last= Greenwald|first= Glenn|last2 = MacAskill|first2 = Ewen|title = NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others|date = 7. 6. 2013|work = [[The Guardian]]|publisher = Guardian News and Media Limited|url = http://www.theguardian.com/world/2013/jun/06/us-tech-giants-nsa-data|accessdate = 26. 4. 2014}}</ref> Ipak, u junu 2013, službena izjava od MicrosoftaMajkrosofta osporila je njihovo učesništvo u programu:

Tokom prvih šest mjeseci u 2013. godini, MicrosoftMajkrosoft je dobio zahtjeve u vezi s 15.000 do 15.999 naloga.<ref>{{cite news |title=Microsoft, Facebook, Google and Yahoo release US surveillance requests |url =http://www.theguardian.com/world/2014/feb/03/microsoft-facebook-google-yahoo-fisa-surveillance-requests |work=[[The Guardian]]|date=3. 3. 2014}}</ref>

MicrosoftMajkrosoft je tražio od Kogresa SAD–a da treba preduzeti jake regulacije privatnosti da zaštiti korisničke podatke.<ref>{{cite web|last=Heiner|first=David|title=Request for Comment: Big Data and Consumer Privacy in the Internet Economy|url=http://www.ntia.doc.gov/files/ntia/microsoft.pdf|website=National Telecommunications and Information Administration|publisher=Microsoft|accessdate=12. 8. 2014}}</ref>

MicrosoftMajkrosoft je prihvatio takozvani "''[[Pac-Man]]'' Logo", kojeg je dizajnirao Scott Baker 1987. godine. Baker je tvrdio da "Novi logo, u fontu [[Helvetica]] kurzivnog tipa, ima kosinu između slova ''o'' i ''s'' pojačava "mehki" dio imena i pokazuje kretanje i brzinu."<ref>{{Cite journal|work=Computer Reseller News Magazine|date=mart 1987|title=Computer Reseller News Magazine}}</ref> Dave Norris pokrenuo je kampanju interne šale da sačuva stari logo koji je bio zelen, sa svim velikim slovima i pokazivao „fensi“ slovo ''O'' – nadimkom ''blibbet'', ali je logo bio odbačen.<ref name="Osterman2005-07-14">{{cite web|url=http://blogs.msdn.com/larryosterman/archive/2005/07/14/438777.aspx|title=Remember the blibbet|work=Larry Osterman's WebLog|publisher=Microsoft|last=Osterman|first=Larry|date=14. 7. 2005 |accessdate=18. 8. 2008}}</ref> MicrosoftovMajkrosoftov logo sa sloganom "''Your potential. Our passion.''" ({{bs|Vaš potencijal. Naša strast.}}) ispod glavnog preduzetničkog imena, zasnovan je na sloganu MicrosoftaMajkrosofta korištenog 2008. godine. U 2002. godini, kompanija je počela koristiti logo u Sjedinjenim Državama i eventualno započela TV kampanju sa sloganom, izmjenjenog sa prethodnog slogana ''"Where do you want to go today?"'' ({{bs|Gdje želite ići danas?}}).<ref name="wherego1" /><ref name="potentialpassion1" /><ref name="Reimer">{{cite news |url=http://arstechnica.com/news.ars/post/20060123-6031.html|title=Microsoft set to launch new marketing campaign|work=Ars Technica|publisher=Condé Nast Digital|last=Reimer|first=Jeremy|date=23. 1. 2006|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Tokom privatne MGX (MicrosoftMajkrosoft Global Exchange) koferencije 2010. godine, MicrosoftMajkrosoft je otkrio naredni slogan kompanije, ''"Be What's Next."'' ({{bs|Budi što slijedi.}}).<ref name="2010logo">{{cite web|url=http://www.engadget.com/2010/07/22/new-microsoft-brand-logos-company-tagline-revealed-at-mgx-event/|title=New Microsoft brand logos, company tagline revealed at MGX event? (update: no new logos, tagline is a go)|last=Topolsky|first=Joshua|authorlink=Joshua Topolsky|work=[[Engadget]]|publisher=[[AOL]]|date=22. 7. 2010|accessdate=2. 8. 2012}}</ref>

Dana 23. augusta 2012, MicrosoftMajkrosoft je otkrio novi preduzetni logo na otvaranju svog 23. MicrosoftMajkrosoft skladišta u [[Boston]]u pokazujući kompanijinu smjenu fokusa sa klasičnog stila na ikonocentrični moderni interfejs koji koristi ili će koristiti platforma WindowsVindous Phonefon, XboxEksboks 360, WindowsVindous 8 i nadolazeći Officeofis paketi.<ref>{{cite web|last=Meisner|first=Jeffrey |url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx |title=Microsoft Unveils a New Look |publisher=The Official Microsoft Blog |date=23. 8. 2012 |accessdate=23. 8. 2012}}</ref> Novi logo također uključuje četiri kvadrata sa bojama tadašnjeg WindowsVindous logotipa koji je bio korišten da reprezentira MicrosoftovaMajkrosoftova četiri glavna proizvoda: WindowsVindous (plava), Officeofis (crvena), XboxEksboks (zelena) i Bing (žuta).<ref>{{cite web|last=Eric|first=Steven H. |url=http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |title=NEW MICROSOFT LOGO REVEALED |publisher=Flapship.com |date=23. 8. 2012 |accessdate=23. 8. 2012}}</ref> Ipak, ovaj logo nije u potpunosti nov—bio je predstavljan u reklamama za [[Windows 95]] od sredine devedesetih.<ref>{{cite web|url=http://www.wpcentral.com/microsofts-new-logo-has-ties-past|title=Microsoft's new logo has ties to the past}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.neowin.net/news/microsoft039s-logo-is-not-new-it039s-from-1995|title=Microsoft's logo is not new, it's from 1995}}</ref>

* '''2011–2012''' – Logo MicrosoftaMajkrosofta sa sloganom ''"Be what's next."''<ref name="2010logo"/>

* '''2012–danas''' – Predstavljen 23. augusta 2012, da simbolizira "svijet digitalnog kretanja " i MicrosoftovMajkrosoftov "portfolio proizvoda".<ref name="newlogo">{{cite news|url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx|title=Microsoft Unveils a New Look|last=|first=|date=8. 2012|work=Microsoft|accessdate=23. 8. 2012|archive-url=|archive-date=|dead-url=}}</ref>