Ilirizam — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 35:
Pored ilirizma za označavanje književnoistorijskog razdoblja koristi se i opisni naziv '''hrvatski narodni preporod'''.<ref name=autogenerated1 /> Književnost tog razdoblja odlikovala se izrazito nacionalnom funkcijom. Književnost je bila u funkciji konstituisanja i odbrane moderne hrvatske nacije. Pokret je uspeo okupiti veći deo hrvatske inteligencije, i pozivajući se na književnu tradiciju Dubrovnika i Dalmacije, usmenu književnost na štokavskom, prihvatio štokavsko narečje za osnovu hrvatskog jezičkog standarda.
 
Pokretač ilirizma bio je [[Ljudevit Gaj]], hrvatski preporoditelj, književnik, političar (zastupnik u Hrvatskom Saboru), vođa hrvatskog narodnog preporoda. Gaj je pokrenuo izlaženje lista Novine horvatske (od 1836. Novine ilirske) s nedeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (od 1836. Danica ilirska) i taj se datum obično smatra početkom novog razdoblja u hrvatskoj književnosti. Godine 1835., tačnije 5. decembra te godine, objavio je proglas o napuštanju kajkavskog dijalekta i starog pravopisa i o prihvatanju štokavštine i novog pravopisa. U skladu s tim i njegov list je štampan novim pravopisom i štokavskim narečjem.
 
Ilirci su širili poznavanje stare književnosti Dubrovnika i Dalmacije, da bi probudili svest o starini hrvatske kulture; u skladu sa romantičarskim nazorima ukazivali su na lepotu narodnih pesama; isticali su kao primer književnike tadašnjih najrazvijenih slovenskih književnosti, ruske i poljske, [[Puškin]]a i Mickjeviča.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Ilirizam