Elektronski oscilator — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м {{sređivanje}}
Нема описа измене
Ред 7:
*Fazni pomjeraj petlje mora biti 0, odnosno |AB|=1, Arg{AB}=0.
 
To u stvari znači da je neophodno da signal, prolazeći od ulaza do izlaza, i vraćajuci se ponovo preko povratne sprege do ulaza, NE MIJENJA ni amplitudu ni fazu. Ako ovaj uslov važi za jednu frekvenciju, izlaz je čisto sinusni talas, a ako važi za više frekvencija izlaz je složeni talas. Neki oscilatori su napravljeni da rade u određenim uslovima tako da je izlaz četvrtasti, trougaoni ili impulsni signal. Od AB zavisi kakve ceće biti ocilacijeoscilacije, tj.ako je:
*AB=1,oscilacije su stalne;
*AB>1 rastuće;
Ред 14:
==Stabilizacija amplitude oscilovanja oscilatora==
Amplituda oscilovanja oscilatora nije određena uslovom oscilovanja, već zavisi od veličine aktivne oblasti rada aktivnog elementa. Velika amplituda dovodi radnu tačku u nelinearni dio karakteristika aktivnog elementa, čime se unosi sadržaj harmonijskih komponenti i nestabilnost frekvencije. Velika stabilnost frekvencije zahtijeva stabilnu amplitudu oscilacija. Stabilizacija amplitude oscilacija se realizuje kao:
*automatska regulacija pojacanjapojačanja (ARP) ili
*upotreba nelinearnih elemenata u kolu.
 
==Stabilnost frekvencije oscilovanja==
Ukoliko frekvencija oscilovanja odstupa od specificirane vrijednosti, onda se ovo pomjeranje frekvencije može izraziti u procentima ili ako se uvede i temperaturno zavisni pomjeraj, može se izraziti i u hercima po stepenu Celzijusovom. Šum u oscilatoru moze biti generisan eksterno ili interno. Harmonici mogu biti posledicaposljedica neodgovarajućeg projektovanja ili kalibracije oscilatora. U najvećem broju telekomunikacionih predajnika i prijemnika, harmonici i drugi neželjeni signali se mogu eliminisati filtrima i automatskom kontrolom pojačanja. Pomjeraj frekvencije ili stabilnost je najvažniji parametar kod projektovanja oscilatora, a na stabilnost mogu uticati sledeći faktori:
 
*Opterećenje
Ред 39:
Vinov oscilator se sastoji iz 2 RC kola, jednog gdje su R i C redno vezani i drugog, gdje su R i C paralelno vezani. Vinov oscilator ima veliku upotrebu u generatorima zvučnih signala, jer se lako može podešavati koristeći varijabilni kondenzator ili potenciometar (koji je lakše postići od varijabilnog kondenzatora potrebnog za generisanje na malim frekvencijama). Amplituda izlaznog signala zavisi od toga koliko je pojačanje AB veće od 1; za preveliko pojačanje se javlja zasićenje. Da bi se ovo spriječilo, veže se mreža sa zener diodom.
 
Amplituda električnih oscilatora teži porastu sve dok se ne dostignu ograničenja pojačavacapojačavača, što dovodi do visokih harmonijskih izobličenja, koja su često nepoželjna. Dok su se nekad za stabilizaciju amplitude Vinovog oscilatora koristile užarene sijalice (postavljene u povratnoj sprezi oscilatora da ograniče pojačavač), danas se umjesto njih koriste efekat polja tranzistora i fotoćelije. Još jedan način stabilizacije amplitude je korišćenje nelinearnih elemenata, kao sto su diode, za modifikovanje otpornosti negativne povratne sprege. Frekvencija oscilovanja Vinovog oscilatora je:
 
<math>f = \frac{1}{2 \pi R C}</math>