Elektrohemijski gradijent — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Dodavanje datuma u šablone za održavanje i/ili sredjivanje referenci; козметичке измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 1:
[[Датотека:Membrane potential ions en.svg|thumb|Dijagram jonskih koncentracija i naelektrisanja kroz polupermeabilnu ćelijsku membranu.]]
 
'''Elektrohemijski gradijent''' je [[gradijent]] [[electrochemical potential|elektrohemijskog potencijala]], obično proizveden [[jon]]ima koji se mogu kretati kroz [[membrana|membranu]]. Gradijent se sastoji od dva dela, hemijskog gradijenta ili razlike [[Koncentracija|koncenracija rastvorka]] preko membrane, i električnog gradijenta ili razlike u [[Наелектрисање|naelektrisanju]] preko membrane. Kad postoje neravnomerne koncenracije jona kroz permeabilnu membranu, joni će se kretati kroz membranu iz oblasti više koncentracije do oblasti niže koncentracije putem [[Molecular diffusion|jednostavne difuzije]]. Joni takođe nose naelektrisanje koje formira [[električni potencijal]] preko membrane. Ako postoji nejravnomerna distribucija naelektrisanja preko membrane, onda razlika električnih potencijala stvara silu koja pokreće jonsku difuziju dok se naelektrisanja ne balansiraju na obe strane membrane.<ref name=":5">{{Cite bookharvnb|title=Lehninger Principles of Biochemistry|last=Nelson|first=David|last2=Cox|first2=Michael|publisher=W.H. Freeman|year=2013|isbn=978-1-4292-3414-6|location=New York|pagesp=403}}</ref>
 
== Pregled ==
Elektrohemijski potencijal je važan u [[electroanalytical chemistry|elektroanalitičkoj hemiji]] i industrijskim aplikacijama, kao što su baterije i gorive ćelije. On predstavlja jedan od mnogih razmenljivih oblika [[potencijalna energija|potencijalne energije]] putem koga se energija može [[Закон очувања енергије|čuvati]].
 
U biološkim procesima, smer kretanja jona [[difuzija|difuzijom]] ili [[aktivni transport|aktivnim transportom]] kroz membranu je određen elektrohemijskim gradijentom. U [[mitohondrija]]ma i [[hloroplast]]ima, protonski gradijenti se koriste za generisanje ''[[Hemiosmoza|hemiosmotskog potencijala]]'', koji je takođe poznat kao ''protonska pokretna sila''. Ova potencijalna energija se koristi za sintezu [[Аденозин-трифосфат|ATP]] molekula putem [[oksidativna fosforilacija|oksidativne fosforilacije]] ili [[Fotofosforilacija|fotofosforilacije]], respektivno.<ref>{{Cite journal|last=Nath|first=Sunil|last2=Villadsen|first2=John|date = 011. 033. 2015.|title=Oxidative phosphorylation revisited|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/bit.25492/abstract|journal=Biotechnology and Bioengineering|language=en|volume=112|issue=3|pages=429–437|doi=10.1002/bit.25492|issn=1097-0290|pages=429–437}}</ref>
 
Elektrohemijski gradijent ima dve komponente. Prvo, električna komponenta je uzrokovana razlikom naelektrisanja preko lipidne membrane. Drugo, hemijska komponenta je uzrokovana razlikom koncentracija [[jon]]a preko membrane. Kombinacija ta dva faktora određuje termodinamički povoljan smer za kretanje jona kroz membranu.<ref name=":5" /><ref>{{Cite journal |last=Yang|first=Huanghe |last2=Zhang|first2=Guohui |last3=Cui|first3=Jianmin|date = 011. 011. 2015.|title=BK channels: multiple sensors, one activation gate|url=http://journal.frontiersin.org/Article/10.3389/fphys.2015.00029/abstract|journal=Membrane Physiology and Membrane Biophysics|volume=6|pages=29|doi=10.3389/fphys.2015.00029|pmc=4319557|pmid=25705194|pages=29}}</ref>
 
Elektrohemijski gradijent je analogan sa vodenim [[pritisak|pritiskom]] na [[Хидроелектрана|hidroelektričnoj brani]]. [[Membranski transportni protein]]i kao što je [[Натријум-калијум пумпа|natrijum-kalijumska pumpa]] unutar membrane su ekvivalentni turbinama koje konvertuju potencijalnu energiju vode u druge forme fizičke i hemijske energije, a joni koji prolaze kroz membranu su ekvivalentni sa vodom koja završava na dnu brane. Takođe, energija se može koristiti za pumpanje vode u jezero iznad brane. Na sličan način, hemijska energija u ćelijama se koristi za kreiranje elektrohemijskih gradijenata.<ref>{{Cite journal|last=Shattock|first=Michael J.|last2=Ottolia|first2=Michela|last3=Bers|first3=Donald M.|last4=Blaustein|first4=Mordecai P.|last5=Boguslavskyi|first5=Andrii|last6=Bossuyt|first6=Julie|last7=Bridge|first7=John H. B.|last8=Chen-Izu|first8=Ye|last9=Clancy|first9=Colleen E.|date = 15. 033. 2015.|title=Na+/Ca2+ exchange and Na+/K+-ATPase in the heart|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1113/jphysiol.2014.282319/abstract|journal=The Journal of Physiology|language=en|volume=593|issue=6|pages=1361–1382|doi=10.1113/jphysiol.2014.282319|issn=1469-7793|pmc=4376416|pmid=25772291|pages=1361–1382}}</ref><ref name=":6">{{Cite journal|last=Aperia|first=Anita|last2=Akkuratov|first2=Evgeny E.|last3=Fontana|first3=Jacopo Maria|last4=Brismar|first4=Hjalmar|date = 011. 044. 2016.|title=Na+-K+-ATPase, a new class of plasma membrane receptors|url=http://ajpcell.physiology.org/content/310/7/C491|journal=American Journal of Physiology. Cell Physiology|language=en|volume=310|issue=7|pages=C491–C495 |doi=10.1152/ajpcell.00359.2015|issn=0363-6143|pmid=26791490}}</ref>
 
== Reference ==
{{Reflistreflist|2}}
 
== Literatura ==
{{Refbegin|}}
* {{citeCite book|ref= harv| author=Campbell & Reece | title=Biology | publisher=Pearson Benjamin Cummings | year=2005 | isbn|id=ISBN 0-8053-7146-X}}
* [https://web.archive.org/web/20051029161309/http://www.mansfield.ohio-state.edu/~sabedon/campbl08.htm Stephen T. Abedon, "Important words and concepts from Chapter 8, Campbell & Reece, 2002 (1/14/2005)", for Biology 113 at the Ohio State University]
{{Refend}}