Braveova rešetka — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Робот: обликовање ISBN-а
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 1:
'''Braveova rešetka''' u [[fizika|fizici]] čvrstog stanja, je periodični beskonačni skup [[čvor]]ova u ravni koji imaju isti raspored i orijentaciju, nezavisno iz koje se tačke se posmatra. Braveova rešetka se može definisati i kao skup svih čvorova određenih vektorom:
:<math>R = n_1 \vec{a}_1 + n_2 \vec{a}_2 + n_3 \vec{a}_3,</math>
gde su <math>\vec{a}_1, \vec{a}_2, \vec{a}_3</math> primitivni vektori Braveove rešetke, a <math>n_1, n_2, n_3 \in \mathbf{Z}</math>.<ref>N. Ashcroft; N. D. Mermin, ''Solid State Physics'', 1976, Saunders College,. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-03-083993-1|pages=}}</ref>
 
Primitvna ćelija je najmanji deo Braveove rešetke kojim se može generisati cela rešetka. Jedna Braveova rešetka može imati više različitih primitivnih ćelija. Vigner-Zajcova ćelija je jedna mogućnost izbora za primitivnu ćeliju. Vigner-Zajcova ćelija obuhvata čvor i svu oblast koja je bliže ovom čvoru nego bilo kom drugom čvoru. Vigner-Zajcova ćelija je pogodan izbor za primitivnu ćeliju zato što ta ćelija ima sve simetrije koje poseduje i cela rešetka.