Sagorevanje — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене 93.86.206.210 (разговор) на последњу измену корисника 178.148.59.40
ознака: враћање
.
Ред 1:
[[Датотека:Et baal.jpg|thumb|desno|150px|Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati [[plamen]]]]
'''Gorenje''' ili '''izgaranje''' je [[hemija|hemijska]] promena, kod koje dolazi do [[oksidacija|oksidacije]] gorivih sastojaka nekog goriva. To je proces između [[goriva]] i [[oksidans]]a, u kojem se stvara [[toplota]] zbog promene hemijskih sastojaka. Uz oslobađanje toplote može se pojaviti [[svetlost]], u obliku [[Toplotno zračenje|žarenja]] ili [[plamen]]a. Goriva su najčešće [[Organska hemija|organske materije]] (posebno [[ugljovodonik|ugljovodonici]]) u [[gas]]ovitom, [[tečnost|tečnom]] ili [[Čvrsto agregatno stanje|čvrstom]] stanju.
 
Kod potpunog izgaranja, gorivi sastojci reaguju sa oksidansima, kao što su [[kiseonik]] ili [[fluor]], i proizvode su jedinjenja hemijskih elemenata goriva sa oksidansima. Na primer:
 
::-{CH<sub>4</sub> + 2 O<sub>2</sub> → CO<sub>2</sub> + 2 H<sub>2</sub>O}- + energija
 
::-{CH<sub>2</sub>S + 6 F<sub>2</sub> → CF<sub>4</sub> + 2 HF + SF<sub>6</sub>}-
 
Jednostavan primer može biti gorenje [[vodonik]]a i [[kiseonik]]a, koje se koristi za pogon [[raketa|raketnih]] motora:
 
::-{2 H2 + O2 → 2 H<sub>2</sub>O<sub>(gas)</sub>}- + toplota
 
Rezultat je [[vodena para]].
 
Potpuno izgaranje je gotovo nemoguće postići. U stvarnosti, gorenjem dolazi do hemijske ravnoteže, gde je prisutan velik broj različitih hemijskih jedinjenja, u većem ili manjem udelu, kao recimo [[ugljen monoksid]] ili čisti [[ugljenik]] (čađ ili pepeo), uz proizvode gorenja. Dodatno, gorenje u [[Zemljina atmosfera|atmosferskom vazduhu]], koji je 78% [[azot]], stvara čitav niz [[azotni oksidi|azotnih oksida]].<ref>[http://as.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-3527324496.html -{Handbook of Combustion}-]</ref>
 
== Vrste gorenja ==
=== Potpuno izgaranje ===
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Sagorevanje