Hem — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Робот: додато {{subst:User:Autobot/sandbox4}}; козметичке измене
Autobot (разговор | доприноси)
м gradovi pobratimi; козметичке измене
Ред 3:
'''Hem''' je [[prostetička grupa]] koja se sastoji od atoma [[gvožđe|gvožđa]] smeštenog u centru velikog [[heterociklično jedinjenje|heterocikličnog]] organskog prstena ''[[porfirin]]a''. Mada postoje porfirini bez gvožđa, najveći deo porfirin-sadržavajućih [[metaloprotein]]a ima hem kao prostetičku grupu. Oni su poznati kao [[hemoprotein]]i. Hemi su najpoznatiji po prisustvu u [[hemoglobin]]u, crvenom pigmentu u krvi, ali se nalaze i u mnogim drugim hemoproteinima.
 
== Funkcija ==
[[Датотека:Succinate Dehygrogenase 1YQ3 Haem group.png|thumb|right|[[Histidin]]om vezana hem grupa [[suckinat dehidrogenaza|sukcinat dehidrogenaze]], [[Lanac transporta elektrona|nosača elektrona]] u [[mitohondrija|mitohonrijskoml]] [[Lanac transporta elektrona|lancu transfera elektrona]]. Velike semi-transparentne sfere indiciraju lokacije [[jon]]a [[gvožđe|gvožđa]]. {{PDB2|1YQ3}}.]]
[[Hemoprotein]]i imaju raznovrsne biološke funkcije među kojima je transport diatomskih gasova, hemijska [[katalizator|kataliza]], diatomska gasna detekcija, i elektronski transfer. Gvožđe hema služi kao izvor ili potrošač elektrona tokom transfera elektrona ili redoks hemije. U [[peroksidaza|peroksidaznim]] reakcijama, molekul [[porfirin]]a takođe služi kao izvor elektrona. U transportu ili detekciji diatomskih gasova, gas se vezuje za gvožđe hema. Tokom detekcije diatomskih gasova, vezivanje gasovitog [[ligand]]a za gvožđe hema indukuje [[Konformaciona promena proteina|konformacione]] promene okružujućeg proteina.
Ред 11:
Hemoproteini ostvaraju svoju izvanrednu funkcionalnu raznovrsnost putem modifikovanja okruženja hemovog makrociklusa unutar proteinskog matriksa. Na primer, sposobnost [[hemoglobin]]a da efektivno isporuči kiseonik tkivima je posledica specifičnih aminokiselinskih ostataka lociranih u blizini hema. Hemoglobin vezuje kiseonik u [[pluća|pulmonarnoj]] vaskulaturi, gde je -{[[pH вредност|pH]]}- visok i -{pCO}-<sub>2</sub> nizak, i otpušta ga u tkivima, gde je situacija obrnuta. Taj fenomen je poznat kao [[Borov efekat]]. Molekularni mehanizam na kome se ovaj efekat zasniva je sterična organizacija globinskog lanca; [[histidin]]ski ostaci, locirani pored hema, postaju pozitivno naelektrisani pod kiselim (niskim -{pH}-) uslovima (što je uzrokovano [[ugljenična kiselina|rastvorenim -{CO}-<sub>2</sub>]] u mišićima pri radu, etc.), što dovodi do otpuštanja kiseonika sa hem grupe.
 
== Tipovi ==
=== Glavni hem molekuli ===
Postoji nekoliko biološki važnih vrsta hema:
 
Ред 60:
Najrasprostanjeniji tip je ''[[hem B]]''; drugi važni tipovi su ''[[hem A]]'' i ''[[hem C]]''. Izolovani molekuli hema se obično obeležavaju velikim slovima, dok se hemovi vezani za protin označavaju malim slovima. ''Citohrom a'' je hem A u specifičnoj kombinaciji sa membranskim proteinom koji formira deo [[citohrom c oksidaza|citohrom c oksidaze]].
 
== Sinteza ==
Enzimski proces kojim se formira hem se zove sinteza [[porfirin]]a jer su svi intermedijari [[pirol|tetrapiroli]] koji su hemijski klasifikovani kao porfirini. Ovaj proces je visoko konzerviran kod mnogih vrsta živih bića. Kod ljudi, taj put se skoro ekskluzivno koristi za formiranje hema. Kod drugih vrsta, njime se takođe proizvode slične supstance, kao što je [[kobalamin]] ([[vitamin B12|vitamin B<sub>12</sub>]]).
 
Ред 67:
Sinteza hema je uglavnom odvija u [[jetra|jetri]] i [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]], mada je svakoj ćeliji potreban hem za normalno funkcionisanje. Hem se smatra intermedijarom u [[katabolizam|katabolizmu]] hemoglobina u procesu [[bilirubin|bilirubinskog metabolizma]].
 
== Degradacija ==
Degradacija počinje unutar [[makrofag]]a [[slezina|slezine]], koji uklanjaju stare i oštećene [[eritrocit]]e iz [[Cirkulatorni sistem čoveka|cirkulacija]]. U prvom koraku, hem se konvertuje u [[biliverdin]] enzimom ''[[hem oksigenaza]]'' (-{HOXG}-). [[Nikotinamid adenin dinukleotid fosfat|-{NADPH}-]] se koristi kao redukcini agens. Molekulski kiseonik je supstrat iz koga se formira [[ugljen-monoksid]] (-{CO}-), a gvožđe se otpušta iz molekula kao feri jon (-{Fe}-<sup>3+</sup>).
 
Ред 84:
{{commonscat|Hem}}
== Партнерски градови ==
*
* {{#Property:P190}}
 
[[Категорија:Тетрапироли]]
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Hem