Lepak — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м popunjavanje sablona page; козметичке измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 1:
[[Датотека:AdhesivesForHouseUse004.jpg|мини|right|250px|[[Nitroceluloza|Nitrocelulozni]] lepak.]]
 
'''Lepak''' ili ''adheziv'' je [[hemijska materija|materija]] koja služi za [[Spoj (mašinstvo)|spajanje]] prijanjanjem delova iz istih ili različitih materijala ('''lepljenje'''),<ref>{{cite web|last=Pike|first=Roscoe|title=adhesive|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/5823/adhesive|work=Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica Inc.|accessdate=09. 404. 2013}}</ref> to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznog filma među slepljenim površinama. Lepljenje se zasniva na [[физика|fizičkom]] principu ''[[Adhezija|adhezije]]'' (sile privlačenja na sučelju dva materijala) i ''kohezije'' (međumolekularne sile u samom lepku).<ref>"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> Razni pridevi se mogu koristiti uz reč „lepak” radi opisivanja svojstava na temelju fizičke ili hemijske forme materije, vrste spojenih materijala ili uslova pod kojima se primenjuje.<ref>{{cite book|last=Kinloch|first=A.J.|title=Adhesion and Adhesives: Science and Technology|year=1987|publisher=Chapman and Hall|location=London|idisbn=ISBN 978-0-412-27440-4 |page=1|edition=Reprinted.}}</ref>
 
Osnova je lepljenja kvašenje površina lepkom te naknadno očvršćivanje slepljenog spoja. Kvašenje površine zavisi od [[površinska napetost|napetosti površine]] i ravnotežnog kontaktnog [[ugao|ugla]] koji se uspostavlja između čvrste površine materijala, tekućeg lepika i vazduha. Teorija lepljenja vrlo je složena, jer pritom učestvuje niz činioca koji se odnose na svojstva površina koje se lepe (hemijska aktivnost, [[hidrofilnost]] ili [[hidrofobnost]], čistoća, [[hrapavost površine]], [[homogenost]]), na svojstva lepika ([[Površinski napon|površinska napetost]], [[viskoznost]], [[Поларност (физика)|polarnost]], [[Kiseline i baze|kiselost ili baznost]], brzina sušenja) te fizička i mehanička svojstva stvorenog veznog filma. Lepila se u obliku viskozne tečnosti nanose u tankom sloju na jednu ili na obe površine koje se slepljuju, katkad uz povišeni [[pritisak]]. Sušenjem lepka stvara se nakon nekog vremena adhezijska veza i postiže maksimalna čvrstoća slepljenog spoja, zbog isparavanja medija u kojem se lepak primenjuje (voda ili organski rastvarač) ili pak hemijskom reakcijom materija sadržanih u lepku.<ref>''Ljepila (adhezivi)'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37713] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Ред 116:
== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book|ref=harv|first=Robert H.|last=Todd|first2=Dell K.|last2=Allen|first3=Leo|last3=Alting|year=1994|title=Manufacturing Processes Reference Guide|publisher=Industrial Press Inc|idisbn=ISBN 978-0-8311-3049-7|url=http://books.google.com/?id=6x1smAf_PAcC|pages=}}
* Ebnesajjad, Sina "History of Adhesives". ''Handbook of Adhesives and Surface Preparation:Technology, Applications and Manufacturing''. Amsterdam: [[Elsevier]]. {{page|year=2010|isbn=9781437744613|pages=}}.
* Kinloch, Anthony J. ''Adhesion and Adhesives: Science and Technology''. London: [[Chapman and Hall]]. {{page|year=1987|idisbn=ISBN 978-0-412-27440-4|pages=}}
* {{citeCite book|ref=harv|last=Lau| first = John H. | last2=Wong| first2 = C. P. | last3=Lee| first3 = Ning-Cheng | last4=Lee| first4 = S. W. Ricky | title = Electronics Manufacturing: With Lead-free, Halogen-free, and Conductive-adhesive Materials | publisher = McGraw-Hill Professional |year=2002 | url = https://books.google.com/?id=FuMFzSiKTlUC |isbn = 978-0-07-138624-1 | ref = harv}}
* Mittal, K.L., A. Pizzi ''Handbook of Adhesive Technology''. New York: [[Marcel Dekker]]. {{page|year=2003|idisbn=ISBN 978-0-8247-0986-0|pages=}}
{{refend}}
 
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Lepak