Arterijska gasna embolija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
→‎Spoljašnje veze: {{Medical resources-lat
Нема описа измене
Ред 41:
[[Датотека:VIP Bird2.jpg|мини|200п|десно|Nepravilnom primenom aparata za veštačko disenje može nastati art.gasna embolija]]
[[Датотека:Sucking chest wound mechanics.jpg|мини|200п|десно|Pneumotoraks]]
 
[[Датотека:Atrial septal defect-en.png|мини|200п|десно| Kod osoba sa otvorenim foramenom ovale, mehurići vazduha mogu prodreti u levu stranu srca, i dalje prema mozgu ili koronarnoj arteriji]]
Male količine vazduha često prodiru u krvotok slučajno ili tokom operacije i drugih medicinskih postupaka (npr. u toku intravenskog unosa leka, [[Laparoslopija|laparoskopskih]] procedura i drugih hiruških zahvata itd,) ali one u [[Vene|venskoj cirkulaciji]] mogu proći bez simptoma ,<ref name="Nebojša">Nebojša V.,i sar, ''Komplikacije laparoskopske hirurgije'',-{Apollinem medicum et aesculapium, Vol.5, Broj 1,2 januar,jun}- 2007</ref> mada i tako male količine vazduha mogu dovesti do teških sekvela. U savkodnevnoj praksi je prihvaćeno da više od 50 -{ml}- vazduha može izazvati pad [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]] i poremećaje srčanog ritma a više od 300 mL vazduha može biti smrtonosno jer se većina tih vazdušnih embolusa unetih u vene zaustavlja u plućima. <ref name="Nebojša"/>, <ref>-{Trytko BE, Bennett MH: ''Arterial gas embolism: a review of cases at Prince of Wales Hospital'', Sydney, 1996 to 2006. Anaesth Intensive Care 2008;36:60-64}-</ref>
 
Ред 50:
 
== Patogeneza ==
[[Датотека:Atrial septal defect-en.png|мини|200п|деснолево| Kod osoba sa otvorenim foramenom ovale, mehurići vazduha mogu prodreti u levu stranu srca, i dalje prema mozgu ili koronarnoj arteriji]]
Patogeneza arterijske gasne embolije zavisi od količine vazduha, brzine ulaska i lokalizacije gasnih mehurića u srcu, plućnoj i srčanoj cirkulaciji, stanja srca, položaja bolesnika, vrste gasa itd. <ref name="Nebojša"/>
 
Линија 59 ⟶ 60:
Početni efekat mehurića vazduha je prekid protoka krvi u krvnom sudu u kome je mehurić zastao, ( najčešće u distalnim arteriolama ). Zbog mehaničkog začepljenja, distalno od opstrukcije dolazi do ishemije i prateće hipoksije koju vrlo brzo prati i pojava otoka ( edem ). Kada se mehurić gasa rekompresijom i rastvori, može doći do izostanka uspostavljanja cirkulaccije tkiva zbog otoka i formiranja fibrinskih ugrušaka. Mehanički dejsvom mehurića može nastati i oštećenje endotelnih ćelija krvnog suda. Ovo oštećenje se pogoršava dekompresijom pošto se vazdušna embolija već odigrala a mehurić je zaglavljen distalno u vaskularnom koritu.
<ref name="Živković"/>
{{-}}
 
== Klinička slika ==
Klinička slika cerebralna arterijske gasne embolije uključuje iznenadnu pojavu nesvestice udruženu sa generalizovanom ili fokalnom oduzetošću. Vrlo brzo javlja se konfuzija, vrtoglavica i glavobolja. <ref>[http://www.scuba-doc.com/ageprbs.html]</ref>
Klinička slika cerebralna arterijske gasne embolije uključuje iznenadnu pojavu nesvestice udruženu sa generalizovanom ili fokalnom oduzetošću. Vrlo brzo javlja se konfuzija, vrtoglavica i glavobolja. [http://www.scuba-doc.com/ageprbs.html]
 
U jednoj seriji od 24 slučaja,u kojima je uzrok bolesti bila arterijska gasna embolija, promene kod 9 slučaja dogodile su se u toku uspona u vodi, kod 11. u roku od jednog minuta na površini a kod 4 unutar 3-10 minuta na površini. <ref name="J"/>
 
Ostale kliničke manifestacije uključuju iznenadnu pojavu hemiplegije (paralizu na jednoj strani), slabost, gubitak osjećaja, poremećaj vid, sljepilo, glavobolju, oštećenja kranijalnih živaca i poremećaj sluha. Svi ovi simptomi nastaju naglo a na njih se nadovezuju i promene kao što su bolovi u grudnom košu i krvav, površan ispljuvak. <ref name="J"/>
 
== Diferencijalna dijagnoza ==