Građevinarstvo — разлика између измена

[[FileДатотека:Viaduct in Puxi, Shanghai.jpg|thumb|250px|ARaskrsnica multi-levelna stackviše interchangenivoa, buildingszgrade, houses,kuće andi parkparkovi inu [[ShanghaiŠangaj]]u, ChinaKina.]]

[[DatotekaДатотека:Gizeh Cheops BW 1.jpg|thumb|250px|[[Keopsova piramida]] u [[Giza|Gizi]], jedna od najstarijih sačuvanih građevina]]

'''Građevinarstvo''' ili '''građevina''' je primijenjena[[Regulation and licensure in engineering|profesionalna inženjerska]] disciplina koja se bavi znanostdizajnom, najstarijakonstrukcijom, i najznačajnijaodržavanjem granafizičkih [[tehnika|tehnike]]i prirodno izgrađenih okruženja. Građevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta [[Arhitektura|arhitektonskih]] zgrada, [[cesta]], [[ŽeljezniceŽeleznička pruga|željezničkih pruga]], [[most]]ova, [[tunel]]a, [[vodovod]]a, [[kanalizacija]], [[Melioracija|melioracijskih objekata]], [[reguliranje vodotoka|uređenjem vodotoka]] i [[iskorištavanje vodnih snaga|iskorištavanjem vodnih snaga]] (hidrocentrale), [[elektrana]] i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara.<ref>{{cite Osobuweb |title=History and Heritage of Civil Engineering |work=[[American Society of Civil Engineers|ASCE]] |url=http://live.asce.org/hh/index.mxml?versionChecked=true |accessdate=8 August 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070216235716/http://live.asce.org/hh/index.mxml?versionChecked=true |archivedate=16 February 2007 |df=dmy-all }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ice.org.uk/careers-and-professional-development/what-is-civil-engineering|title=What is Civil Engineering|publisher=[[Institution of Civil Engineers]]|accessdate=15 May 2017}}</ref> Građevinsko inženjerstvo je tradicionalno deljeno u brojne ogranke. Ono se smatra drugom najstarijom inženjerskom disciplinom nakon [[Инжењерија|vojnog inženjerstva]].<ref name=CSCE>{{cite web |title=What is Civil Engineering? |work=[[The Canadian Society for Civil Engineering]] |url=http://whatiscivilengineering.csce.ca/civil1.htm |accessdate=8 August 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070812030647/http://whatiscivilengineering.csce.ca/civil1.htm |archivedate=12 August 2007 |df=dmy-all }}</ref><ref name=eb>{{cite web | title=Civil engineering |work=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9105844/civil-engineering |accessdate=9 August 2007}}</ref> Graditeljstvo se odvija u javnom sektoru od opštine do nacionalnih vlada, i u privatnom sektoru od pojedinačnih vlasnika do međunarodnih kompanija. Osoba koja se bavi građevinarstvom nazivamose naziva građevinskigrađevinskim inženjerinženjerom.

Građevinska tehnika je vještinaveština kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova [[priroda|prirode]] osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste.

Prirodni materijali kao što su: [[kamen]], [[drvo]], zemlja ([[glina (tlo)|glina]]), ali i umjetniveštački: [[opeka]], [[vapnokreč]], [[beton]] i [[čelik]], omogućujuomogućavuju osmišljeno povezivanje ssa tlom u jednu cjelinucelinu koja kojuse nazivamonaziva građevinskim objektom ili [[građevine|građevinom]].

[[Datoteka:SvDuje.jpg|thumb|250px|PrimjerPrimer arhitektonskog djeladela -[[Splitska katedrala|Katedrala sv. Dujma]]]]

[[Datoteka:FalkirkWheelSide 2004 SeanMcClean (jha).jpg|thumb|250px|PrimjerPrimer građevinskog objekta - Falkirk[[Falkirški Wheeltočak]], rotirajući lift za čamce blizu [[Falkirk]]a u središnjoj [[Škotska|Škotskoj]]]]

Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemorazlikuju se dva glavna smjerasmera ili ogranka građevinske tehnike.

U jednom se smjerusmeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovimadelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva '''visokogradnja'''. [[Arhitektura|Visokogradnja]] je doslovni prijevodprevod internacionaliziraneinternacionalizovane starogrčke riječireči "-{''arkitekton"''}- (ὰρχιτεκτονική) - arhitektura. Građenje zgrada se kod nas naziva i ''zgradarstvo'', ali je arhitektura najuobičajeniji izraz.

SSa druge strane imamo građenje prometnicasaobraćajnih objekata (cestecesta, željeznice, mostovimostova, tunelitunela) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijekareka i kanala). Spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako to nije pravilo. Takvo se građenje često naziva '''niskogradnja''', a običajnijiuobičajeniji je naziv građevinarstvo.

Važno je napomenuti da strogo dijeljenjedeljenje građevine i arhitekture nema previše smisla, jer građevinarstvo obuhvaćaobuhvata mnogobrojne poslove za sve vrste građevina, dok arhitektura obuhvaćaobuhvata arhitektonsko projektiranjeprojektovanje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako, arhitekti bivajusu potrebnineophodni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao, ipak postoji ta podjela.

U prošlosti se poslovi niskogradnje i visokogradnje nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvaćalaobuhvatala sve poslove graditeljstva tj. građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na [[povijestistorija|povijesnuistorijsku kronologijuhronologiju]] poslovi jednog i drugog ogranka toliko su se umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski postalo zaseban smjersmer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za općiopšti napredak često nadmašuju zadatke i ostvarenja arhitekture. U nekim državama (npr. u [[ŠpanjolskaŠpanija|ŠpanjolskojŠpaniji]]) i dalje se arhitektom naziva osoba koja ima znanje građevinskog inženjera pa može graditi ceste i mostove.

* '''stambeni objekti''', tj. smjer obiteljskeporodične kuće, dvojni objekti, stambeni blokovi, stambene zgrade itd.

* '''javni (društveni) objekti''', tj. smjer objekti zdravstva, kulture, administracije, trgovine, ugostiteljstva, prometasaobraćaja itd.

* '''gospodarskiprivredni objekti''', tj. smjer industrijski i poljoprivredni objekti.

* '''PrometniSaobraćajni smjersmer''' bavi se projektiranjemprojektovanjem svih prometnicasaobraćajnica.

* '''Konstruktivni smjersmer''' bavi se projektiranjemprojektovanjem i građenjem konstrukcija i/ili dimenzioniranjem (mostovi, brane, tuneli, silosi, vodotornjevi, gospodarskeprivredne i druge zgrade).

* '''Hidro-tehničkiHidrotehnički smjersmer''' bavi se poslovima građenja i održavanja vodoopskrbnih, kanalizacijskih i vodoprivrednih objekata. OpćenitoGeneralno hidro-tehnikahidrotehnika sudjelujesudeluje u [[Upravljanje vodnim resursima|upravljanju vodnim resursima]]. U Hidro-tehničkiHidrotehnički smjersmer spadaju: [[Hidrotehničke melioracije|hidrotehničke melioracije]] i [[Hidrotehničke regulacije|hidrotehničke regulacije]]. MožemoMože se reći da se hidrotehnika općenitogeneralno bavi [[Hidrotehničke građevine|hidrotehničkim građevinama]], [[Hidrotehnički sustavisistemi|hidrotehničkim sustavimasistemima]] i [[Iskorištavanje vodnih snaga|iskorištavanjem vodnih snaga]] uz vođenje računa o [[ZaštitaЗаштита okolišaживотне средине|zaštiti okolišaokoline]] što je u zadnje vrijemevreme populariziranopopularizovano. KakoPri bismogradnji moglihidrotehničkih graditi hidrotehničke građevinegrađevina od velike je važnosti poznavanje [[Hidrologija|hidrologije]] kao znanstvenenaučne discipline te neizostavno poznavanje [[HidromehanikaMehanika fluida|hidromehanike]], odnosno mehanike tekućinatečnosti.

* '''Geotehnički smjersmer''' bavi se projektiranjemprojektovanjem i izvođenjem različitih zahvata u tlu kao što su: brane, nasipi, tuneli, klizišta, potporne konstrukcije, iskopi, usjeciuseci, osiguranje građevinskih jama i odlagališta otpada. [[Geotehnika]] obuhvaćaobuhvata gotovo sve građevinske aktivnosti i ključna je u izvođenju skoro svih građevinskih objekata koji se temelje na tlu. Geotehnika kao građevinska disciplina oslanja se na [[mehanika tla|mehaniku tla]] i [[mehanika stijenastena|mehaniku stijenastena]].

[[Datoteka:BSB Ponte JK Panorama 05 2007 266.jpg|thumb|250px|[[Juscelino Kubitschek bridge|Most Juscelino KubitschekKubiček]] -primjena primena parabola u zakrivljenim elementima]]

Kod osmišljavanja neke građevine, objekta ili konstrukcije stručnjak-projektant rješavarešava zadatak na papiru prostoručnim skiciranjem olovkom. Prema usvojenoj prostoručnoj skici elementa ili objekta projektant izrađuje konačan crtež ili nacrt po pravilima tehničkog crtanja. Nacrti moraju biti grafički prikazani tako da ih drugi izvođači, obrtnici, poduzetnici i sl. mogu točnotačno razumjetirazumeti i na osnovu crteža izraditi objekt kako ga je projektant zamislio.