Elastičnost (fizika) — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
. |
|||
Ред 12:
== Pregled ==
Kad se elastični materijal deformiše usled dejstva spoljašnje sile, on doživljava unutrašnju otpornost na deformacije i vraća je u prvobitno stanje ako se spoljašnja sila više ne primjenjuje. Postoje razni [[Elastic modulus|moduli elastičnosti]], kao što je [[Jangov modul]], [[shear modulus|modul smicanja]]<ref>{{GoldBookRef|title=shear modulus, ''G''|file=S05635}}</ref> i [[modul stišljivosti]],<ref>{{cite web|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/permot3.html|title= Bulk Elastic Properties|work=hyperphysics|publisher=Georgia State University}}</ref> svi od kojih su mere svojstvenih elastičnih karakteristika materijala kao otpornosti na deformaciju pod primenjenim opterećenjem. Razni moduli se koriste za različite vrste deformacija. Na primer, Jangovi moduli se koriste za istezanje/kompresiju tela, dok se moduli smicanja primenjuju na [[Shearing (physics)|smicanje]] materijala.<ref>Landau LD, Lipshitz EM. Theory of Elasticity, 3rd Edition, 1970: 1–172.</ref> Jangovi moduli i moduli smicanja se koriste samo za čvrste materijale, dok su moduli stišljivosti primenljivi za sva agregatna stanja.
Elastičnost materijala se opisuje pomoću [[stress–strain curve|dijagrama naprezanja]],<ref>Luebkeman, C., & Peting, D. (2012, 04 28). Stress–strain curves. Retrieved from http://pages.uoregon.edu/struct/courseware/461/461_lectures/461_lecture24/461_lecture24.html.</ref> koji prikazuje relaciju između [[Напон (механика)|napona]] (prosečne restorativne unutrašnje [[Сила|sile]] po jedinici površine) i [[Deformation (engineering)|naprezanja]] (relativne deformacije).<ref>{{cite book|last=Treloar|first=L. R. G.|title=The Physics of Rubber Elasticity|year=1975|publisher=Clarendon Press|location=Oxford |isbn=978-0-1985-1355-1 |page=2}}</ref> Kriva je generalno nelinearna, ali ona može da bude aproksimirana (pomoću [[Taylor series|Tejlorove serije]]) kao linearna za dovolno male deformacije (kod kojih su članovi višeg reda zanemarljivi). Ako je materijal [[Isotropy|izotropan]], linearizovana relacija naprezanja se naziva [[Hukov zakon]], za koji se obično podrazumeva da važi do elastičnog limita za većinu metala ili kristalnih materijala, dok je nelinearna elastičnost generalno neophodna za modelovanje velikih deformacija ili gumenih materijala čak i u elastičnom opsegu. Pri još većim naponima, materijali ispoljavaju [[Plasticity (physics)|plastično ponašanje]], to jest, oni se nepovratno deformišu i ne vraćaju se u svoj prvobitni oblik nakon što se stres više ne primenjuje.<ref>{{cite book|last=Sadd|first=Martin H.|title=Elasticity: Theory, Applications, and Numerics|year=2005|publisher=Elsevier|location=Oxford|isbn=978-0-1237-4446-3|page=70}}</ref> Za gumaste materijale kao što su [[elastomer]]i, nagib dijagrama naprezanja se povećava sa naponom, tako da je gumu progresivno sve teže dalje istezati, dok se za većinu metala gradijent smanjuje pri veoma visokim napnima, tako da oni progresivno postaju sve rastegljiviji.<ref>{{cite book|last=de With|first=Gijsbertus|title=Structure, Deformation, and Integrity of Materials, Volume I: Fundamentals and Elasticity|year=2006|publisher=Wiley VCH|location=Weinheim|isbn=978-3-527-31426-3|page=32}}</ref> Elastičnost ne manifestuju samo čvrsti materijali; [[non-Newtonian fluid|nenjutnovski fluidi]],<ref name=springer2>{{cite book| title=Springer handbook of experimental fluid mechanics |first1=Cameron |last1=Tropea |first2=Alexander L. |last2=Yarin |first3=John F. |last3=Foss |publisher=Springer |year=2007 |isbn=978-3-540-25141-5 |pages= |url=https://books.google.com/books?id=y0xDUAdQAlkC&lpg=PA669&dq=thixotropic&pg=PA667#v=onepage&q=thixotropic&f=false}}</ref> kao što su [[Viscoelasticity|viskoelastični fluidi]],<ref name=Meyers>Meyers and Chawla (1999): "Mechanical Behavior of Materials", 98-103.</ref> isto tako ispoljavaju elastičnost u pojedinim uslovima kvantifikovanim [[Deborah number|Deborovim brojem]].<ref name="Reiner1964">{{citation|first=M. |last=Reiner |year=1964|journal=Physics Today|volume =17|issue= 1| page= 62 |title=The Deborah Number|doi=10.1063/1.3051374|bibcode = 1964PhT....17a..62R }}</ref><ref>[http://rrc.engr.wisc.edu/deborah.html The Deborah Number] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110413144406/http://rrc.engr.wisc.edu/deborah.html |date=2011-04-13 }}</ref> U responsu na mala, brzo naneta i uklonjena naprezanja, te tečnosti mogu da budu deformisane i da se vrate u svoj prvobitni oblik. Pod većim naprezanjima, ili naprezanjima primenjenim tokom dužih vremenskih perioda, ovi fluidi mogu da počnu da teku kao [[viscosity|viskozne]] tečnosti.
== Hukov zakon ==
|