Elastičnost (fizika) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 2 извора и означавам 0 мртвим. #IABot (v2.0beta14)
Ред 29:
{{Glavni|Dijagram naprezanja}}
 
'''Dijagram naprezanja''' prikazuje medusobnu zavisnost ''σ'' - [[Zatezna čvrstoća|zateznog naprezanja]] i ''ε'' - relativnog produženja ili linijske zatezne [[deformacija|deformacije]]. U [[materijal]]u koji je opterećen nekom [[sila|silom]] -{''F''}- nastaju naprezanja ''σ'' koja uzrokuju njegovo rastezanje. Naprezanje ''σ'' je odnos sile -{''F''}- i [[Površina|površine]] ''A'' preseka štapa ili šipke (normalnog na smer sile).<ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf "Elementi strojeva"] {{Wayback|url=http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=20120131031429 }}, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
 
:<math>\sigma = \frac{F}{A}</math>
Ред 37:
:<math>\varepsilon =\frac{\Delta L}{L_0}=\frac{L-L_0}{L_0}</math>
 
'''Relativno produženje''' ''ε'' (dužinska ili uzdužna deformacija) štapa ili šipke je produženje s obzirom na početnu dužinu -{L<sub>o</sub>}-. Početno je naprezanje linearno (deformacija je direktno srazmerna naprezanju). U području linearnog rastezanja ([[Hukov zakon]]) materijal je elastičan i nakon prestanka delovanja sile, odnosno naprezanja, on se vraća u početno stanje. [[Jangov modul]] elastičnosti je odnos naprezanja i relativnog produženja (u području elastičnosti).<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf "Konstrukcijski elementi I"] {{Wayback|url=http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=20170228170156 }}, Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>
 
Tehnička granica elastičnosti je naprezanje pri kojem osetljivi instrumenti za merenje osete prvo primetno trajno produženje materijala (pri još nepromenjenom preseku A<sub>o</sub>). Nakon te granice (obično na kraju linearnog rastezanja) materijal se rasteže plastično i nakon prestanka delovanja sile ne vraća se više na početnu dužinu -{''L<sub>0</sub>''}-, već ostaje određeno trajno produženje, uz suženje preseka, ''A < A<sub>0</sub>)''.