Graviton — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м popunjavanje sablona page; козметичке измене
Ред 111:
[[Teorija struna]] predviđa postojanje gravitona i njihove dobro definirane [[Интеракција|interakcije]]. Graviton u [[Perturbation theory (quantum mechanics)|perturbativnoj teoriji struna]] je [[String (physics)|zatvorena struna]] u veoma specifičnom nisko-energijskom vibracionom stanju. Rasipanje gravitona u teoriji struna takođe se može izračunati iz [[correlation function (quantum field theory)|korelacionih funkcija]] u [[conformal field theory|teoriji konformalnog polja]], kao što je diktirano [[AdS/CFT correspondence|-{AdS/CFT}-]] korespondencijom, ili iz [[Matrix theory (physics)|teorije matrica]].
 
Karakteristika gravitona u teoriji struna je da, kao zatvoreni nizovi bez krajnjih tačaka, oni nisu vezani za [[Membrane (M-Theory)|brane]] i mogu se slobodno kretati između njih. Ako živimo na brani (kao što je pretpostavljeno teorijama brane), ovo „curenje” gravitona iz brane u višedimenzionalni prostor moglo bi da objasni zašto je gravitacija tako slaba sila, a gravitoni iz drugih brana u blizini naše mogu pružiti potencijalno objašnjenje za [[Тамна материја|tamnu materiju]]. Međutim, ako bi se gravitoni potpuno slobodno kretali između brana, došlo bi do prevelikog razblaženja gravitacije, što bi uzrokovalo kršenje Njutnovog zakona inverznih kvadrata. Da bi rešila taj problem, [[Lisa Randall|Liza Randal]] je postulirala da bi trostruka brana (poput naše) imala svoju gravitacionu silu, koja sprečava slobodno kretanje gravitona, što može da dovede do razređene gravitacije koju uočavamo, uz grubo održavanje Njutnovog zakona inverznih kvadrata.<ref>Kaku, Michio (2006) [[Parallel Worlds (book)|''Parallel Worlds – The science of alternative universes and our future in the Cosmos'']]. Doubleday. pp. 218–221. {{page|year=2006|isbn=978-0385509862|pages=218–221}}.</ref> Pogledajte [[brane cosmology|bransku kosmologiju]].
 
Teorija koju su formulisali Ahmed Farag Ali i Saurja Das dodaje kvantno mehaničke korekcije (koristeći Bemove trajektorije) u generalnu relativističku geodeziju. Ako se gravitonima da mala nenulta masa, to može da objasni [[cosmological constant|kosmološku konstantu]] bez potrebe za [[dark energy|tamnom energijom]] i da reši problem [[Cosmological constant problem|kosmološke]] konstante.<ref>{{cite journal
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Graviton