Predacija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Референце
м Бот: обликујем ISBN; козметичке измене
Ред 4:
[[Датотека:Stud 327 with Blesbuck.jpg|мини|300п|Južnokineski [[tigar]] (''-{Panthera tigris amoyensis}-'') je predator čiji je plen ovaj papkar]]
 
'''Predacija''' u [[ekologija|ekologiji]] opisuje jedan od oblika interakcije između dva bića u datom [[ekosistem]]u. '''Predator''' napada i jede svoj '''plen'''.
 
Predatori mogu, ali ne moraju ubiti svoj plen pre nego što ga pojedu. Ali čin predatora uvek, u krajnjoj liniji, izaziva smrt žrtve, a uzimajući plen i u delovima tela, on se unosi u telo predatora. Pravim predatorom se može smatrati ona životinja koja ubija i jede i druge životinje, ali mnoge životinje se ponašaju i kao predatori i kao lešinari.<ref>Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.</ref><ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo,. ISBN 978-9958-592-03-4.</ref>
 
Prema tome, '''predator''' je [[životinja]] koja [[lov]]i plen i jede druge životinje. Na primer, [[pauk]] jede [[muva|muvu]] koju je uhvatio u svoju mrežu, ili grupa [[lav]]ova jede [[Афрички биво|bivola]]. Životinje koje predator lovi se nazivaju '''plen''', a '''[[apeks predator]]''' ili '''alfa predator''' je ona koja nije žrtva drugih predatora.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. : Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo. {{page|year=1999|id=ISBN 978-9958-21-091-64}}</ref><ref>Mayr E. : Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press. Cambridge, Massachussets and London, England. {{page|year=1970|id=ISBN 978-0-674-69013-34}}</ref><ref>Mayr E. : The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) . {{page|year=|id=ISBN 978-0-674-36445-75}} . {{page|year=2000|id=ISBN 978-0-674-36446-52}}</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. : Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo. {{page|year=1996|id=ISBN 978-9958-10-686-86}}</ref>
 
Predatori su obično [[mesojed]]i ili [[svaštojed]]i (jedu biljke i druge životinje), loveći druge životinje za [[hrana|hranu]]. Primeri predatora su [[mačke]], [[krokodili]], [[zmija|zmije]], [[vuk]]ovi, [[kit ubica|kitovi ubice]], [[jastog|jastozi]] i [[ajkula|ajkule]].<ref>Begon M., Townsend C., Harper J. : Ecology: Individuals, populations and communities. 3rd ed. Blackwell Science, London. {{page|year=1996|id=ISBN 978-0-86542-845-X4}}. {{page|year=|id=ISBN 978-0-632-03801-25}}. {{page|year=|id=ISBN 978-0-632-04393-84}}</ref><ref>http://www.britannica.com/search?query=predation ''Encyclopedia Britannica'': "predation"</ref>
 
== Definicija ==
[[Датотека:Ants eating cicada, jjron 22.11.2009.jpg|мини|300п|[[Mrav]]i [[mesojed]]i se hrane [[rak (životinja)|rakom]] cikadom: neke vrste, posebno kada su jedinke udružene, mogu uloviti plen koji je dosta veći od njih samih]]
[[Датотека:IndianSpiderWasp.JPG|мини|uprightусправно|лево|[[Pompilidae|Paučne ose]] paralizuju i konačno ubijaju svoje domaćine, ali se smatraju [[Паразитоиди|parazitoidima]], a ne predatorima.]]
 
Na najosnovnijem nivou, predatori ubijaju i jedu druge organizme. Međutim, koncept predacije je širok, različito definisan u različitim kontekstima, i obuhvata širok spektar metoda ishrane; a neki odnosi koji dovode do smrti plena obično se ne nazivaju predacijom. [[Паразитоиди|Parazitoid]], kao što je -{[[Ichneumonoidea]]}-, polaže jaja u ili na svog domaćina; iz jaja se izlegu larve, koje jedu domaćina, i on neumitno umire. Zoolozi generalno nazivaju ovo formom [[Паразит|parazitizma]], iako se konvencionalno smatra da paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Može se definisati da se predator razlikuje od parazitoida na dva načina: on ubija svoj plen odmah; i tokom svog životnog veka ulovi mnogo plena (ima veliki broj žrtava), dok parazitoidna larva ima samo jedan, ili bar ima svoj izvor hrane obezbeđen samo jednom.<ref>{{Cite book|last=Gurr |first=Geoff M. |last2=Wratten |first2=Stephen D. |last3=Snyder |first3=William E. |title=Biodiversity and Insect Pests: Key Issues for Sustainable Management |url=https://books.google.com/books?id=-ng4hIDQ_k8C&pg=PT105 |year=2012 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-23185-2 |page=105}}</ref><ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal|author=Lafferty, K. D. |author2=Kuris, A. M. |year=2002|title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends Ecol. Evol. |volume=17 |issue=11 |pages=507-513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0}}</ref><ref name=Getz2011>{{cite journal|author=Getz, W. M. | title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling | journal=Ecology Letters | volume=14 | issue=2 |pages=113–24 |year=2011 | pmid=21199247 | pmc=3032891 | doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x }}</ref>
 
[[Датотека:Predation's Boundaries.svg|мини|upright=1.5|Relacija predacije sa drugim strategijama ishrane]]
Ред 34:
Ovi organizmi se obično sakrivaju i mirno čekaju plen da se pojavi na uočljuvoj udaljenosti. Često su zaštitno obojeni, a mogu biti i samotnjaci. To može biti sigurnije za predatora, jer dok vreba manje se izlaže svojim predatorima.
 
Kada se predator ne može kretati brže od svojih žrtava, preferira sporiji plen i/ili čeka u „zasedi“, što mu daje veću šansu da bude efikasniji nego da je u potrazi. U suprotnom, aktivni lov obično je efikasniji. Međutim, postoje mnoge srednje strategije, kao što je na primer slučaj kada je teži predator od mogućeg plijena na maloj udaljenosti, ali ne u dugoj poteri, onda su u sklopu strategije potrebna uhođenja ili zasjede.
 
<gallery widths="250px" heights="180px">
Ред 53:
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Gurr |first=Geoff M. |last2=Wratten |first2=Stephen D. |last3=Snyder |first3=William E. |title=Biodiversity and Insect Pests: Key Issues for Sustainable Management |url=https://books.google.com/books?id=-ng4hIDQ_k8C&pg=PT105 |year=2012 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-23185-2 |page=105}}
* {{Cite book|ref=harv|author=Curio, E. |title=The ethology of predation|location=Berlin; New York|publisher=Springer-Verlag|year=1976|id=ISBN 978-0-387-07720-08}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Beauchamp |first=Guy |title=Social predation : how group living benefits predators and prey |year=2012|publisher=Elsevier |isbn=9780124076549 }}
* {{Cite book|ref=harv|last=Bell |first=W. J. |title=Searching Behaviour : the behavioural ecology of finding resources |year=2012|publisher=Springer Netherlands |isbn=9789401130981|pages=}}
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Predacija