Nervno-mišićna veza — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Dodavanje datuma u šablone za održavanje i/ili sredjivanje referenci
Autobot (разговор | доприноси)
м Бот: обликујем ISBN; козметичке измене
Ред 2:
<br />Oznake: A - Akson motornog neurona; B - Aksonski terminal. C - Sinapsna pukotina. D - Mišićne ćelije. E - Dio miofibrila]]
 
'''Nervno-mišićna veza''' (ili mionervna veza / neuromišićna veza / neuromišićni spoj) je hemijska [[sinapsa]] koja se formira u kontaktu između motornog [[neuron]]a i [[mišić|mišićnih vlakana]]. To je neuromišićna spojnica koja motornom neuronu omogućava prenos signala do mišićnih vlakana, uzrokujući mišićnu kontrakciju.<ref name="automatski generisano1">Hunter G. K. : Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000. {{page|year=2000|id=ISBN 978-0-12-361811-85|pages=}}</ref><ref>Nelson D. L., Cox M. M. : Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co. {{page|year=2013|isbn=978-1-4641-0962-1|pages=}}</ref>
 
== Pregled ==
Za normalnu funkciju, mišićima je potreban odgovarajući signal, čak i za samo održavanje tonusa mišića, izbjegavajući atrofiju. Sinapsne transmisije na neuromišićnoj vezi počinju kada akcioni potencijal dostigne presinapsni terminal motornog neurona, čije aktiviranje napona zavisi od [[kalcijum]]ovog kanala kako bi se [[jon]]ima kalcijuma omogućio ulazak u neuron. Kalcijumovi joni se vezuju za proteine senzora (sinaptotagmin) na sinaptičkim vezikulama, što je izaziva da se one spoje sa ćelijskom membranom i naknadno oslobađaju [[neurotransmiter]]e iz motornog neurona u sinapsnu pukotinu. Kod [[kičmenjak]]a, motorni neuroni otpuštaju [[acetilholin]] (ACh), malo-molekulski neurotransmiter, koji se raspršuje preko sinapsne pukotina i vezuje za [[Nikotinski acetilholinski receptor|nikotinski acetilholski receptor]] (nAChRs) na ćelijskoj membrani mišićnih vlakana, poznatoj kao sarkolema. Jonotropni receptori su nAChRs, što znači da služe kao ligand-kontrolisani jonski kanali. Vezivanje ACH za receptor može depolarizirati mišićna vlakna, uzrokujući kaskadu koja na kraju rezultira u mišićnoj kontrakciji.<ref>Hall J. E., Guyton A. C. : Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo. {{page|year=2006|id=ISBN 978-0-7216-0240-10|pages=}}</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. : Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. {{page|year=2000|id=ISBN 978-9958-10-222-6|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1" /><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. : Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo. {{page|year=1999|id=ISBN 978-9958-21-091-64|pages=}}</ref>
Bolesti neuromišićnih veza mogu biti [[genetika|genetičkog]] i autoimunog porijekla. Genetički poremećaja, kao što je Duchenne mišićna distrofija, mogu nastati zbog prisustva mutiranih strukturnih [[protein]]a koji čine neuromišićne veze, a [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]], kao što je ‘’[[miastenija gravis]]’’, nastaju kada se proizvode antitela protiv nikotinskih receptora acetilkolina na sarkolemi.
Ред 11:
== Struktura i funkcija ==
[[Датотека:运动终板.JPG|мини|300п|Motorna ploča]]
'''Neuromišićna veza ili spojnica''' se razlikuje od [[sinapsa|hemijskih sinapsi]] između neurona. Presinaptički motorni akson se završava na 30 nanometara od sarkoleme, ćelijske membrane mišićne ćelije. Ovaj 30-nanometarski prostor čini [[sinapsa|sinapsnu pukotinu]] kroz koju se oslobađaju signalne molekule. Sarkolema ima ulegnuće ([[invaginacija|invaginaciju]]) pod nazivom postsinapsni nabor, koji povećava površinu membrane izložene sinaptičke pukotina. Ovi nabori čine ono što se naziva motorna (krajnja) ploča, koji poseduju [[Nikotinski acetilholinski receptor|receptore nikotinskog acetilholina]] (nAChRs), gustoće od 10.000 receptora / mikrometar<sup>2</sup> (u [[mišić|skeletnim mišićima]]).
 
Presinapsni akson ima ispupčenja zvana terminalna dugmad (ili presinapsni terminal) koji se projektuju u postveznim naborima sarkoleme. Presinapsni terminali imaju aktivne zone koje sadrže vezikule, kvanti, pune molekula acetilkolina. Ove vezikule mogu biti presinapsni osigurač membrane i ispuštati molekule ACh u sinapsnu pukotinu putem [[egzocitoza|egzocitoze]] nakon depolarizacije. AChRs su lokalizovane na suprotnoj strani presinaptičkih terminala proteinske skele na postveznim naborima sarkoleme. [[Distrofin]], strukturni protein, povezuje sarkomeru, sarkolemu i komponente vanćelijskog matriksa. [[RAPSN|Rapsin]] je još jedan protein koji prihvata AChRs i strukturne proteine u citoskeletu. Takođe je prisutan [[Receptor tirozinska kinaza|receptor tirozinske kinaze]], proteina [[MuSK]], signalni protein uključen u razvoj neuromišićnog spoja, koja se takođe održava u mestu pri rapsinu.<ref name="Text">{{cite book|author=Nicholls, John G. |author2=A. Robert Martin |last3=Fuchs|first3=Paul A. |last4=Brown|first4=David A. |last5=Diamond|first5=Matthew E. |last6=Weisblat|first6=David A. |title=From Neuron to Brain |publisher=Sinauer Associates |location=Sunderland |year=2012|edition=5th }}</ref><ref name="Sine">{{cite journal |last=SM|first=Sine|title=End-plate acetylcholine receptor: structure, mechanism, pharmacology, and disease |journal=Physiol. Rev. |volume=92 |issue=3 |year=2012|pmid=22811427 |pmc=3489064 |doi=10.1152/physrev.00015.2011 |url=http://physrev.physiology.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=22811427|pages=1189–234}}</ref>
Ред 19:
 
=== Receptori acetilholina i neuromišićna veza ===
[[Датотека:Ion-Channel Receptor.svg|мини|350п|1. Receptor vezan za jonski kanal<br />2. [[Jon]]i<br /> 3. [[Ligand]] ([[acetilholin]])<br /> Kada se ligand veže za receptor, [[jonski kanal]] receptora se otvara, što omogućava prolaz kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]].]]
 
[[Acetilholin]] je [[neurotransmiter]] koji se sintetiše iz hrane, odnosno [[holin]]a i [[acetil-CoA]] (ACoA), a učestvuje u stimulaciji mišićnog tkiva kod [[kičmenjak]]a, kao i u nekih [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]]. Kod kičmenjaka, podtip receptora acetilholina koji se nalazi na neuromišićnoj vezi skeletnih mišića je [[Nikotinski acetilholinski receptor|receptor nikotinskog acetilkolina]] (nAChR), koji je [[ligandom kontrolisani jonski kanali|ligandom kontrolisani jonski kanal]]. Svaka podjedinica ovog receptora ima karakterističnu "Cis-petlju", koja se sastoji od [[cistein]]skog ostatka u nizu od 13 [[aminokiselina|aminokiselinskih]] i drugih cisteinskih ostataka. Dva cisteinska ostataka formiraju [[disulfidna veza|disulfidnu vezu]], što rezultira u receptoru "Cis-petlje" koji ima sposobnost vezivanja acetilkolina i drugih liganda. Receptori Cis-petlje se mogu naći samo kod [[eukariote|eukariota]], mada [[prokariote]] poseduju ACh receptore sa sličnim svojstvima.
AChRs na skeletnim neuromišićnim vezama heteromernog oblika sastoje se od dve α, jedne β, jedne ɛ i jedne δ podjedinice. Kada se jednan ACh ligand veže za jednu od α podjedinica ACH receptora, to izaziva konformacione promene na granici s drugom ACHR α podjedinicama. Ova konformaciona promena dovodi do povećanja [[afinitet (farmakologija)|afiniteta]] druge α podjedinice za drugi ACh ligand. AChR receptori stoga ispoljavaju sigmoidnu krivu disocijacije usled združenog vezivanja. Prisustvo neaktivne, intermedijarne strukture receptora sa jednostruko vezanim ligandom drži ACh u sinapsi koji bi inače mogao biti izgubljen hidrolizom posredstvo [[holinesteraza|holinesteraze]] ili difuzije. Zadržavanje ovih ACh liganda u sinapsi može da izazove produženi post-sinapsni odgovor.
 
Ne deluju sve neuromišićne veze na bazi acetilholina; činjenica je da rakovi imaju [[glutaminska kiselina|glutamatne]] neuromišićne veze.<ref name="Scuka">{{cite journal |vauthors = Scuka M, Mozrzymas JW |title=Postsynaptic potentiation and desensitization at the vertebrate end-plate receptors |journal=Prog. Neurobiol. |volume=38 |issue=1 |year=1992|pmid=1736323 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0301-0082(92)90033-B |doi=10.1016/0301-0082(92)90033-B|pages=19–33}}</ref>
Ред 46:
== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|ref= harv|last=Kandel|first=ER|last2=JH|first2=Schwartz|author3=Jessell TM. |authorlink=Eric R. Kandel|title=[[Principles of Neural Science]]|edition=4th|publisher=McGraw-Hill|location=New York|year=2000|id=ISBN 978-0-8385-7701-61|series=}}
* {{cite book|ref= harv|last=Nicholls|first=J.G. |author2=A.R. Martin |author3=B.G. Wallace |author4=P.A. Fuchs|title=From Neuron to Brain|edition=4th|publisher=Sinauer Associates|location=Sunderland, MA.|year=2001|id=ISBN 978-0-87893-439-13|series=}}
* {{cite book|ref= harv|last=Engel|first=A.G.|title=Myology|edition=3rd|publisher=McGraw Hill Professional|location=New York|year=2004|id=ISBN 978-0-07-137180-X3|series=}}
{{refend}}