Kraljevski botanički vrtovi u Kjuu — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Хортикултура помоћу геџета HotCat
Нема описа измене
Ред 2:
 
Direktor Kraljevskih botaničkih vrtova je Ričard Deverel. On je odgovoran za najveću svetsku kolekciju živih biljaka sa više od 30.000 primeraka i najveći herbarijum na svetu sa preko sedam miliona primeraka. Biblioteka Kjuskih vrtova poseduje više od 750.000 svesaka i više od 175.000 ilustracija i crteža biljaka. Vrtovi su smešteni na otvorenom [[pejzaž]]u od svetskog značaja i u 37 [[zgrada]] koje su sve britanski spomenici kulture. Od [[2003]]. godine upisani su na [[UNESKO]]-v popis mesta svetske baštine u Evropi zbog njegovog značaja i neprekinutog doprinosa proučavanju biljne raznolikosti i ekonomične botanike u istorijskom [[pejzaž]]u.
[[Датотека:Kew Gardens 6262-79.jpg|1000п|мини|центар|Panorama KevskihKju vrtova]]
 
== Istorija ==
Kjuske vrtove je kao egzotični park započeo Lord Kejpl Džon od Tjuksburija [[1759]]. godine, a proširila ih je Avgusta Dovager, britanska [[princeza]] i udovica princa Fridrika za koga je Vilijam Čambers [[1761]]. godine izgradio kinesku pagodu koja i danas stoji u parku. Kralj [[Džordž III]] je uz pomoć Vilijama Ajtona i Džozefa Banksa obogatio vrtove, koji je kupio i susednu "Holandsku kuću" [[1781]]. godine kako bi posluzila kao vrtić za kraljevsku decu. Danas je poznata kao Kevska [[palata]] Kju.
 
Kolekcija [[vrt]]a je rasla neravnomerno do ustoličenja njenog prvog advokata, Fransisa Mejsona [[1771]]. godine. God. [[1840]]. [[vrt]]ovi su službeno postali Državni botanički [[vrt]]ovi, a za vreme advokata Vilijama Hokera, njihova površina je povećana na 30 hektara, uključujući i arboretum koji je imao 109 hektara.
Ред 13:
Ovde je u [[19. vek]]u prvi put promovisano gajenje drveta gume izvan Južne Amerike. Februara [[1913]]. godine Kuća čaja je izgorela nakon što su je zapalile sufražetkinje Oliv Vari i Lilijan Lenton tokom njihovih vandalizama u [[Лондон|Londonu]].
 
Oktobra [[1987]]. KevskiKju vrtovi su izgubili stotine stabala tokom velike oluje. Juna [[2003]]. godine postali su [[UNESKO]]-va svetska baština.
 
== Odlike ==
=== Profesionalne ustanove ===
[[Датотека:Kew Palace.jpg|мини|десно|Palata KevKju]]
* '''Herbarijum''' u Kjuu je najveći na svetu s oko 7 miliona primeraka, posebno tropskih, koji se koriste u taksonomskim proučavanjima.<ref>{{Cite web|url=http://www.kew.org/collections/herbcol.html |title=Botanička kolekcija |accessdate=6. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006080340/http://www.kew.org/collections/herbcol.html |archive-date=6. 10. 2014 |dead-url=yes }}</ref>
* '''Banka semena''' je u sklopu konzervatorskog projekta "Milenijumska banka semena" (Saseks) kojom žele da zaštite biljke od istrebljenja.
Ред 65:
* '''Vrt ruža''' se nalazi iza Kuće palmi.
Ostale kolekcije i specijalizovana područja parka posvećena su ovim biljkama: bonsai, rodendron, azaleja, bambus, juniper, berberis del, ljiljani, magnolija i paprati.
[[Датотека:Kew Gardens 806-11.JPG|1000п|мини|центар|Panorama KevskihKju vrtova zimi]]
 
== Izvori ==